Datum i vreme: 19.03.2024, 03:28 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

59683 views

Dogodili se u Martu

09.02.2014, 18:28
Poruka: #11
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 11. mart

1302. - Dan venčanja Romea i Julije po Šekspiru.

1544 - Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim" koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.

1702. - Objavljene su prve engleske dnevne novine - Daily Courant.

1851 - U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera "Rigoleto".

1861. - U Montgomeriju (Alabama) su delegati Južne Karoline, Misisipija, Floride, Alabame, Džordžije, Luzijane i Teksasa usvojili Ustav Konfederacije. Ovaj Ustav je dosta podsećao na Ustav SAD-a, ali je štitio ustanovu ropstva.

1885 - Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom "Plava ptica" vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).

1887. - U Nišu su Stevan Sremac, Milorad Petrović, Đoka Protić, Spiro Kalik i Stevan Nikšić - Lala osnovali prvo pozorište pod imenom "Sinđelić". Posle Drugog svetskog rata, naziv mu je promenjen u Narodno pozorište.

1913 - Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum ogranicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

1915. - U Čikagu je završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD-a i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide "u kidanju svake veze sa Austrougarskom" i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.

1917 - Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.

1918. - Moskva postaje glavni grad revolucionarne Rusije.

1920 - Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

1938 - Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

1941 - Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

1955 - Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem koji su njegov izum prvi put primenili.

1973 - Hektor Kampora pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.

1974 - Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.

1975 - U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.

1981 - Pod parolom "Kosovo - republika" u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

1985 - Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.

1985 - Egipćani braća Al Fajed postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".

1990 - Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

1990 - Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1991. - U Beogradu su dva dana posle krvavih nereda izbile studentske demonstracije, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom "plišane revolucije" do 14. marta demonstracije su podržali lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije, a okupljenima kraj Terazijske česme u centru grada obratio se i patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministra unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd koje su ubrzo usledile.

1991. - Monika Seleš je pobedivši Štefi Graf dospela na prvo mesto liste najboljih deset teniserki sveta, čime je okončala 186-nedeljno prvo mesto Štefi Graf.

1997. - Pola Makartnija je engleska kraljica Elizabeta II proglasila vitezom, tako da je postao ser Pol.

1998 - Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.

1999 - Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista "Dnevni telegraf" na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjumen rajts voč" ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.

2000 - Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

2003 - Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

2003 - Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.

2004 - U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije.

2005 - Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

2006 - Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu, gde mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.

2011 - Japan je pogodio razorni zemljotres jačine 8,9 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom u Tihom okeanu koji je izazvao snažan cunami, najveći u istoriji te ostrvske zemlje. Poginulo je oko 22.000 osoba. Cunami i naknadni udari koji su danima potresali taj deo Japana i oblast gde se nalazi nekoliko nuklearki, izavali su nuklearnu krizu i visok stepen radijacije, posebno u teško oštećenoj nuklearki "Fokušima".
Quote
09.02.2014, 18:28
Poruka: #12
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 12. mart

641 - Kineska princeza Ven Čeng se udala za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom oblašću.

1365. - Osnovan je Bečki univerzitet.

1507 - U bici s pobunjenicima u Navari poginuo je ČezareBordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo "Vladar".

1537 - Turci su zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis koje je dugoodolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi je poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci su osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.

1737. - Mošti Galileja prenesene su u crkvu Santa Kroče u Firenci, Italija.

1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.

1832 - Rođen je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor
odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njemu - bojkot.

1848 - U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

1854 - Velika Britanija i Francuska su zaključile savez sOtomanskim carstvom protiv Rusije u Krimskom ratu.

1856. - Rođen je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku ličnu hrabrost i umešnost u komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin unapređen je 1907. i postavljen je za komandanta Šumadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspešno je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. Na početku Prvog svetskog rata je, zamenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspešno sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške borbe na području Lazarevca i sprečile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.

1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. Rešenje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.

1880. - Rođen je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle završene gimnazije, bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuđinu, a utopio se u moru kraj grčkog ostrva Krf 1917, kad je nemačka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok lični bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

1881 - Rođen je turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Ataturk, prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika. Sproveo je značajne reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države.

1907 - U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulonpoginulo je najmanje 118 ljudi.

1925 - Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik (1911-12). Godine 1894, poveo je borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Nakon njegove smrti vođstvo nad Kuomintangom preuzelo je desno krilo stranke predvođeno Čang Kaj Šekom.

1935. - Umro je srpski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao u SAD, gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke laboratorije Kolumbija univerziteta.

1938 - Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe su umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem Rajhu.

1947 - Predsednik SAD Hari Truman proklamovao je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma ("Trumanova doktrina"). Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.

1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu, iz koje je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1966 - Indonežanski parlament lišio je Ahmeda Sukarna svihfunkcija, uključjući položaj predsednika Republike, a general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države.

1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasača - sa 21 na 18 godina.

1971 - Premijer Hafez al Asad izabran je referendumom za predsednika Sirije.

1978 - Partije levice su, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1984 - U Velikoj Britaniji je počeo generalni štrajk rudara.

1993 - U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaj poginulo je najmanje 200 ljudi, a 1.100 je ranjeno.

1999 - Poljska, Češka i Mađarska postale su članice NATO pakta. To su bile prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

1999 - Umro je Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je da svira u petoj godini, a svetsku slavu stekao je u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudi Menjuhina" za muzički nadarenu decu.

2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. veku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve što se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih šampiona i dva Interkontinentalna kupa. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali Profesor, a bio je učitelj i plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku, 1998. je uvršten u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolevci košarkaške igre.

2001 - Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpske vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali su sporazum o prekidu vatre.

2001 - U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svetu stara nekoliko hiljada godina.

2002 - Savet bezbednosti UN je, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se po prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

2003 - U atentatu u Beogradu, ispred sedišta Vlade, ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić. Bio je prvi demokratski premijer Srbije. Njegova vlada izabrana je 21. januara 2001. nakon demokratskih promena i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS). Za vreme njegovog mandata SR Jugoslaviji su ukinute sankcije uvedene za vreme režima Slobodana Miloševića, otpočeo je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svetu.
Quote
09.02.2014, 18:29
Poruka: #13
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 13. mart

1325. Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan,kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.

1567. Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.

1572. U Starigradu na ostrvu Hvar umro je Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", izuzetno vrednog književno-istorijskog dokumenta, u kojem je Hektorović, pored autobiografskih zabeležio i dragocene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pesme, među kojima i srpsku narodnu pesmu "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spev "Remedia amoris" rimskog pesnika Ovidija.

1639. - Američki univerzitet u Masačusetsu, osnovan 1636. godine, nazvan je Harvard, u čast njegovog prvog dobročinitelja, sveštenika Džona Harvarda, koji je 1638. godine umro.

1733. - Rođen je Džozef Prisli, engleski materijalistički filozof, fizičar i hemičar. Otkrio je kiseonik, amonijak, hlorovodinik, sumpornu kiselinu, azot-oksid i ugljenodioksid. Kao psiholog, bio je jedan od osnivača asocijalne psihologije.

1781. - Engleski astronom nemačkog porekla, Vilijam Heršel, neočekivano je otkrio planetu Uran, sedmu po udaljenosti od Sunca. Heršelovo otkriće bilo je prvo otkriće učinjeno uz pomoć teleskopa, koji je Heršelu omogućio da prepozna Uran kao planetu, a ne kao zvezdu, kao što su mislili njegovi prethodnici. Ovo otkriće Heršelu je najpre donelo članstvo, a potom i predsednički položaj u Londonskom kraljevskom društvu.

1809. Nakon neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808,oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.

1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.

1852. - Debi crtanog junaka Ujka Sema.

1865. Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije,pod predsednikom DŽefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

1871. - Rođen je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Dela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".

1881. - Ruski car Aleksandar II (1855-1881) ubijen je u Petrogradu u atentatu koji su izveli članovi tajnog udruženja "Narodna volja".

1895. - U Njujorku je izgorela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

1903. - Rođen je srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika Geološkog instituta SANU". Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Dela: "Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine", "Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963. I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".

1906. Umrla je Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD. Napisala je "Istoriju ženskog prava glasa".

1913. Kanbera je postala glavni grad Australije.

1928. Nakon pucanja brane "St. Frensis", oko 60 kilometaraseverno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu utopilo se najmanje 450 ljudi.

1946. Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.

1950. - Dženeral Motors objavio je rekordnu zaradu - 656.434.232 $.

1961. - Pablo Pikaso (79) oženio se svojim modelom Žaklinom Rok (37).

1972. Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu; Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.

1974. - Otvoren je aerodrom Šarl de Gol u blizini Pariza.

1975. - Umro je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. Njegova rana dela su poetički spis "Ex ponto", "Nemiri" i "Lirika". Pripovedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umećem da sugestivnom magijom reči dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen). Ostala dela: zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".

1990. Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

1992. U zemljotresu na istoku Turske je poginulo najmanje 570 ljudi.

1993. - Umro je srpski slikar i istoričar umetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Umetničkoj školi u Beogradu, privatnoj školi Jovana Bijelića i u Parizu. Dela: "Uvod u likovne umetnosti", "Doba baroka", "Anastas Jovanović", "Dimitrije Avramović", "Uroš Knežević", "Nošnja naroda Jugoslavije kroz istoriju", "Uniforme srpske vojske 1808-1918.", "Primenjena umetnost kod Srba", "Umetnički život I i II".

1995. U Beogradu je u 72. godini umro popularni pozorišni ifilmski glumac Mija Aleksić.

1996. U mestu Danblejn, oko 40 kilometara severno od Glazgova,naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

1998. Predsednik Južne Koreje Kim Dae DŽong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.

1999. - U eksplozijama koje su šiptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima terorističke Oslobodilačke vojske Kosova kod Vučitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.

2001. Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.

2002. Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).

2004. Umro je austrijski kardinal Franc Kenig, poznat po zaslugama u povezivanju vera. On je godinama radio na uspostavljanju veza između Vatikana i komunističkih država. Na njegovu inicijativu 1964. godine osnovana je Fondacija "Pro orijente", koja se bavi dijalogom između rimokatoličke i pravoslavne crkve.
Quote
09.02.2014, 18:29
Poruka: #14
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 14. mart

1489 - Kraljica Kipra Katarina Kornaro,poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

1558 - Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskogcara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1776. - Rođena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1791. - U Beču je izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1804 - Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji "Lorelaj-Zvuci Rajne", veliki broj marševa, među kojima i čuveni "Marš Radecki", polke, kadrile.

1820 - Rođen je Vitorio Emanuele II, poslednjisardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni "padre della patria", Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.

1864 - Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

1879 - Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn,najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.

1883 - U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Mark, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. "Komunistički manifest" ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije").

1891 - Podmornica "Monarh" je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame "Smrt Uroša V", "Kralj Vukašin".

1908. - Rođen je srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.

1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, rešena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

1923. - Voren Dži Harding je prvi američki predsednik koji je počeo da dobija poreske izveštaje i plaća porez.

1932. - Rođen je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Dela: zbirke pesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".

1932 - Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak".

1938 - Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan odvodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

1945 - Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je naželeznički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, "Velikog Slema" težine 11 tona.

1950. - Počeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".

1953 - Umro je Klement Gotvald predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

1964. - Džek Rubi proglašen je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuđen na smrt. Bila je to prva presuda u američkoj istoriji koja je izrečena u direktnom televizijskom prenosu.

1976 - Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

1979 - Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa"Trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980 - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba,među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

1983 - Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK)saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

1986 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme).

1990. - Mihail Gorbačov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.

1991 - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešnooptuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

1995 - Astronaut Norman Tagard postao je prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu.

1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.

1997 - Umro je američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik dva Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven je i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal".

2002 - Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropskeunije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

2003 - Američki predsednik Džordž Buš produžioje sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije.

2004 - Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat. Na taj položaj ponovo je izabran 2012. godine.

2006 - Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.
Quote
09.02.2014, 18:30
Poruka: #15
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 15. mart

44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.

76. - Rođen je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. Uvidevši da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je štiti od upada Pikta i Škota. Za vreme njegove vladavine pojačalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada počinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokušao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooštrio je režim robovlasničke diktature. Mnogo je putovao po istočnim provincijama. Atinu je ukrasio novim građevinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, današnje Jedrene.

1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju nakon prvog novosvetskog putovanja.

1815. - Rođen je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umetničkoj akademiji u Beču, gde je izradio odličan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.

1824. - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gde je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najlepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su lepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "Đački rastanak", opevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.

1883. - Beograd je dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili su ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1900. - Rođen je srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Proučavao je uporednu anatomiju i herpetologiju (nauka o gmizavcima) i proces specijacije (formiranje novih vrsta pod uticajem izolacije) u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Dela: "Istorija razvitka životinjskog sveta i čoveka", "Vodozemci i gmizavci naše zemlje".

1907. - Finska je postala prva evropska zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa.

1938. - Zatvoren je prvi Međunarodni salon automobila i motornih vozila u Beogradu. Salon je otvoren 5. marta na Beogradskom sajmu, u saglasnosti sa Stalnim međunarodnim uredom automobilskih konstruuktora u Parizu. Bila je to revija svetske automobilske industrije sa ciljem da se populariše automobilizam i iskoreni pogrešno shvatanje o automobilima kao luksuznim napravama. Ukupno je izloženo 375 kola, a salon je posetilo oko 40.000 ljudi. Te iste godine, u Beogradu je bilo 3089 automobila.

1939. - Hitlerove trupe umarširale su u Češku i Moravsku, a u zoru 1. septembra u Poljsku. Velika Britanija i Francuska odmah su Nemačkoj objavile rat, pa se ovaj datum uzima kao početak Drugog svetskog rata.

1957. - Umro je srpski političar jevrejskog porekla Moša Pijade, predsednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata, pristupio je Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. postao je član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist", 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja preveo je "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunističke partije" Karla Marksa. U početku narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik predsedništva, a 5. novembra u tom gradu je osnovao novinsku agenciju Tanjug.

1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.

1964. - Elizabet Tejlor udala se za Ričarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.

1968. - Američki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".

1971. - Debi soba za četovanje (chatrooms) na Internetu.

1991. - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu uneo dotad nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražavanje književnih i političkih pravovernika, na svetlo dana je izneo tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo posle izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bien bronze", što ima dvosmisleno značenje - lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst", "Gullo, gullo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je došao".

1991. - Umro je srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na čiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumevanju učenja Karla Marksa kod nas i za nedogmatski pristup marksizmu. Dela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo shvatanje čoveka, istorije i društva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija društvenih teorija".

1991. - Predsednik predsedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović dao je ostavku, jer je predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji suočenoj sa otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparčavanja Jugoslavije.
Quote
09.02.2014, 18:30
Poruka: #16
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 16. mart

37. Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.

1521. Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

1792. Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

1802. - Osnovana je Vojna akademija "Vest Point", prva vojna škola u SAD-u. U ovu prestižnu školu tek je 1870. godine upisan prvi crni pitomac, a žene su pravo upisa stekle tek 1976.

1827. - Izašle su prve američke novine koje su uređivali crnci - Freedom's Journal.

1851. Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

1861. U Beču je počeo izlaziti dnevni list "Ost und West". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

1868. - Rođen je Maksim Gorki, ruski književnik, jedan od osnivača sovjetske književnosti i utemeljivača socijalnog realizma. U književnosti se pojavio pod romantičnim pseudonimom Jegudila Hlamida, skitnice, boema, majstora svih zanata. U romanima je slikao postanak, polet i padanje buržoaskog društva i pojavu proletarijata. Dela: "Detinjstvo", "Među ljudima", "Moji univerziteti", "Starica Jezergil", "Život Matveja Kožemjakina", "Na dnu", "Malograđani"...

1881. - U Beogradu je osnovana Železničko-saobraćajna škola, koja je imala dva odeljenja sa po 50 učenika. Po završetku dvogodišnjeg školovanja, učenici su upućivani na jednogodišnju praksu u Austriju ili Belgiju, gde su polagali praktične i stručne ispite. Škola je prestala da radi 1884, a obnovljena je 1922. kao Državna železnička saobraćajna škola.

1882. - Čarls Darvin, slavni engleski prirodnjak i fiziolog, preminuo je u 73. godini. Darvin je tvorac materijalističke teorije koja razjašnjava proces evolucije živog sveta i posledice tog procesa.

1897. - Početak Šerloka Holmsa "Avanture Đavoljeg Stopala".

1900. - Ser Artur Evans otkrio je prastari grad Knosos na severnoj obali Krita. U njemu je cvetala prehelenska minojska kultura u periodu oko 2300-1400. godine pre nove ere. Otkopana je veličanstvena vladarska palata među čijim su ostacima nađene slike na zidu, zemljano posuđe i razni predmeti od kamena i metala.

1926. Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

1930. Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.

1934. U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

1935. Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

1953. Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.

1967. U zagrebačkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmišljanje Društva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.

1968. Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

1978. Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978, a potom su ga ubili.

1978. Više od 250 hiljada tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

1985. U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

1988. Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.

1991. - Njujorški loto isplatio je celu nagradu jednom pobedniku - 33,3 miliona dolara. Dobitna kombinacija bila je: 18, 21, 32, 33, 35, 38.

1998. Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

1999. Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.

2002. U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

2002. U eksploziji u selu Lučane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovništvom, uništena je poslednja srpska kuća.

2004. Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.

2005. Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.
Quote
09.02.2014, 18:31
Poruka: #17
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 17. mart

45. p.n.e. Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

180. Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokomvladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

1190. U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

1521. - Ferdinand Magelan otkrio je Filipine.

1526. Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

1649. Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela , pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

1762. - U Njujorku je održana prva parada u čast svetog Patrika, zaštitnika Irske. Paradu su održali irski vojnici koji si služili u britanskoj armiji.

1845. - Stiven Peri iz Londona patentirao je lastiš.

1861. Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

1901. - U Parizu su prvi put izložene Van Gogove slike. Izložena je 71 slika koja je izazvala pravu senzaciju u svetu. Jedanaest godina ranije, ovaj holandski slikar izvršio je samoubistvo, ne sluteći kakvu će slavu njegove slike postići. Za svog života, Van Gog je prodao samo jednu sliku.

1921. U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

1929. - Za "Dženeral motors" počeo je da radi nemački industrijski proizvođač Adam Opel.

1938. Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i "Labudovo jezero", "Žizela" i "Petruška".
1944. Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

1948. Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija,Holandija i Luksemburg) potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

1956. Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičarIrena Kiri ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

1958. Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.

1959. - Dalaj Lama prebegao je iz Tibeta u Indiju.
1963. U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

1968. Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukob između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.

1969. Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.

1987. - Izlazi IBM-ov PC-DOS 3.3 verzija.

1991. Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih
Država.

1992. Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.

1992. Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

1995. Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

1996. Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u
skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

1998. Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista ireformator postao je premijer Kine.

1999. Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

2000. U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovesti" izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

2002. Umro je Van Tien Dung (84), komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

2003. Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

2003. U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

2004. Na Kosovu su izbile masovne demontracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 34 crkve i manastira, a više hiljada Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

2004. Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta "Solidarnost" 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu "Vujek", što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

2005. U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu
pobunu protiv vlade republikanaca, a gradjanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

2006. Umro je Oleg Kasini čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kenedi učinili najglamuroznijom prvom damom SAD.
Quote
09.02.2014, 18:31
Poruka: #18
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 18. mart

1229 - Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se tokom Šestog krstaškog rata za kralja Jerusalima.

1584 - Umro je Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, a nadimak Grozni je dobio zbog okrutnosti prema bojarima. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584, radi jačanja trgovine sa Zapadnom Evropom, izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

1768 - Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka, te se smatra prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

1780. - Rođen je srpski knez Miloš Teodorović, poznat kao Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano Hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. U unutrašnjoj politici bio je despot, bezobzirno se bogatio i nije prezao ni od fizičkih likvidacija, počev od ubistva vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa 1817. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivili Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo sa zadovoljstvom ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.

1810. - Premijera prve američke opere Converse

1844. - Rođen je Rimski-Korsakov, ruski kompozitor, istaknuti pripadnik grupe "Ruska petorica". Temeljno obrazovan muzički teoretičar (napisao je, između ostalog, klasično delo "Principi orkestracije"). U svom stvaranju, koje se odlikuje snažnom dramatikom i raskošnom orkestarskim bojama, oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Glavna dela: "Zlatni petao", "Snjegoručka", "Carska nevesta", "Španski kapričo", "Fantazija na srpske teme"...

1848 - U Milanu je zbog pobune protiv Austrije austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

1871 - Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju - Parisku komunu čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.

1900. - Oformljen je Ajaks, amsterdamski fudbalski klub.

1913 - U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1920. - Grčka usvaja Gregorijanski kalendar.

1921 - Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti, zahtevajući ekonomske reforme.

1922 - Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

1925. - Najgori tornado u istoriji SAD protutnjao je kroz Misuri, Ilinois i Indijanu. Posledice - 695 poginulih osoba, 13.000 povređenih i šteta od oko 17 miliona dolara.

1931. - U prodaji prvi električni brijači.

1948 - Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne. To je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina.

1956. - Umro je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj, doktorirao je teologiju na Univerzitetu u Bernu, posle čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta gora. Znatno je doprineo sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom (Dožić) zatočen je 1944. u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, posle oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. "Kada kuća gori, požar se gasi spolja", često je govorio. Umro je u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Dela: "Religija Njegoševa", "Besede pod Gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku", "Duhovni preporod Evrope", "Agonija crkve", "Reči o Svečoveku", "Molitve na jezeru", "Omilije", "Ohridski prolog", "Teodul", "Srpski narod kao Teodul", "Srednji sistem", "Indijska pisma", "Mudra igumanija ljubostinjska", "Stoslov o ljubavi", "Hriste, dođi u Aziju", "Indijski Savle", "Kasijana", "Zemlja nedođija", "Žetve Gospodnje", "Divan", "Jedini Čovekoljubac" (nedovršeno).

1962 - Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od kolonijalne vlasti Francuske.

1965 - Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

1965 - U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. oficirskom pobunom.

1967 - Brod "Tori kanjon" ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.

1970 - General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u poseti Moskvi.

1977. - Grupa Clash objavljuje prvi album - "White Riot".

1980 - Umro je nemački filozof Erih From čije delo se zasniva na humanističkim tradicijama marksizma. Analizom uzroka ljudskog samootuđenja stekao je široku popularnost psihoanalitičara i humaniste. Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam" ("Bekstvo od slobode", "Čovek za sebe", "Zdravo društvo", "Marksova koncepcija čoveka").

1983 - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj maja 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, a abdicirao u junu 1946, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1990. - Održani su prvi slobodni izbori u Demokratskoj Republici Nemačkoj. Konzervativci su pobedili komuniste.

1990. - Najveća pljačka umetničkih dela - Izabela Stjuart je iz muzeja u Bostonu uzela 12 slika, čija vrednost iznosi 100 miliona dolara.

1992. - Dona Samer dobila je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood's Walk of Fame).

1993 - Srpske snage su u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje UN za Srebrenicu i izvele jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1994 - Bosanska vlada i Hrvatska potpisale su u Vašingtonu, u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona, sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je 1996, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1995. - Majkl Džordan se vraća u NBA nakon 17-mesečnog povlačenja.

1999. - Mirovni pregovori u Parizu propali su kad su šiptarski predstavnici jednostrano potpisali dokument koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali međunarodnim mirovnim sporazumom. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu svedoka. Šest dana kasnije, otpočela je agresija NATO na Jugoslaviju.

2000 - U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život je izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona je ostalo bez domova.

2004 - Međunarodni tribunal osudio je penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije (JNA) Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog artiljerijskog gađanja Dubrovnika decembra 1991. godine.

2008 - Umro je britanski pisac naučne fantastike Artur Klark, autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i "2001: Odiseja u svemiru", nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti ("Hjugo" i "Nebjulu").
Quote
09.02.2014, 18:32
Poruka: #19
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 19. mart

1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti (protestanti) dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.

1628 - Englezi su u Americi osnovali koloniju Masačusets.

1682. - Nacionalni savet priznao je nezavisnost Francuske crkve.

1796 - Republika Francuska donela je Dekret o slobodi štampe,koji je po dolasku Napoleona na vlast dve godine kasnije prestao da važi, a štampa je podvrgnuta strogoj cenzuri.

1812 - Španski parlament je u Kadisu usvojio liberalni ustav,koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto 1813. kralj Ferdinand VII je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali je posle izbijanja ustanka 1820. bio prisiljen da ga vrati na snagu.

1813. - Rođen je David Livingston, škotski istraživač afričkog kontinenta. U periodu 1841-1873. otkrio je i ispitao prostrane oblasti u južnoj i istočnoj Africi. Prvi je vršio istraživanja u basenu reke Zambezi i otkrio Viktorijine vodopade, kao i jezero Njasu. Umro je 1873. godine a, kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

1831. - Prva pljačka banke u Americi - Gradska banka, Njujork. Odneseno je 245.000 $.

1861 - Englezi su, nakon višegodišnjih borbi, ugušili pobunudomorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu i oni su se povukli u unutrašnjost ostrva.

1872 - Rođen je ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač čuvene grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.

1883. - Jan Maceliger izumeo je prvu mašinu za kompletnu proizvodnju cipela.

1915. - Načinjena je prva fotografija planete Pluton, iako je kao planeta otkrivena tek petnaest godina kasnije.

1920 - SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor posle Prvog svetskog rata i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

1930 - Umro je engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije objavio je 1917. plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

1945 - Velika Britanija je priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Nakon Velike Britanije, DFJ su priznale i SAD (18. marta) i SSSR (29. marta).

1950 - Umro je američki pisac Edgar Rajs Barouz , poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.

1958. - Otvoren je prvi britanski planetarijum u Londonu u muzeju Madam Tiso.

1970 - Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant i Vili Štof susreli su se u Erfurtu. To je bio prvi susret visokih zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.

1977 - U predsedničkoj rezindenciji u Brazavilu ubijen je predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsednika je u aprilu 1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

1978 - Izraelska vojska je okupirala veći deo juga Libana.

1990. - U Otavi je održan prvi turnir u hokeju za žene.

1991. - Ekipa Sakramento Kingsa postavila je neslavan rekord NBA lige - 29 uzastopnih poraza.

1991 - Narodna skupština Srbije preuzela je ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFR Jugoslavije sa Kosova.

1993. - U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana je "Zadužbina Desanke Maksimović", nekoliko sedmica posle smrti srpske književnice, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na strane jezike njenih dela i da podstiče pesničko stvaralaštvo.

1994. - Napravljena je najveća kajgana na svetu - od 160.000 jaja, u Jokohami u Japanu.

1994 - Trupe vlade u Pnom Penu zauzele su grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera".

1994 - U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi.

1996 - Policija Federacije BiH ušla je u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u bosanskom ratu držale srpske snage. Time je završen transfer vlasti u sarajevskim opštinama koje su prema Dejtonskom sporazumu pripale Federaciji BiH. Najveći deo srpskog stanovništva je dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema
podacima Ifora, tokom transfera vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

1996 - U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo je najmanje 150 ljudi.

1996. - Vini Mandela razvela se od Nelsona Mandele posle 38 godina braka.

1997 - Umro je američki slikar holandskog porekla Vilem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. veka preobrazio slikarstvo u SAD.

1999 - U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktiviralina pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.

1999 - Nakon neuspelih pregovora Srba i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio je da je "prag prekoračen" i da problem Kosova ugrožava američke nacionalne interese. Diplomate zapadnih zemalja počele su da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

2001 - Socijalista Bertran Delano je,pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.

2002 - Zimbabve je na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

2006 - Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedničkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander Lukašenko i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

2008 - Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države, doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.
Quote
09.02.2014, 18:32
Poruka: #20
Nije na vezi
Dogodili se u Martu
Dogodilo se na dan - 20. mart

43. p.n.e. - Rođen je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grčkih mitova.

1413. - Kralj Henri V stupio je na engleski presto nakon smrti svoga oca, kralja Henrija IV, prvog engleskog monarha iz dinastije Lankester.

1602 - Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.

1809 - Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole. Na osnovu njegovog dela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duše", "Šinjel").

1828. - Rođen je Henrik Ibzen, norveški književnik, jedan od najvećih dramskih pisaca u svetskoj književnosti. Pisao je psihološke drame, a bitno je uticao na kulturni život nordijskih zemlja, kao i na englesku, nemačku i francusku književnost. Za sižee svojih drama uzimao je teme iz najbliže okoline, a naročito je majstorski obrađivao ženske likove. Dela: "Gospođa s mora", "Hedi Gabler", "Društvo mladih", "Ljubavna komedija"...

1854. - U Viskonsinu je od strane bivših "vigovaca" osnovana Republikanska partija, u nameri da se spreči širenje ropstva na zapadne teritorije SAD. Kasnije će se, posle građanskog rata, republikanci iskristalisati kao partija pobedničkog Severa.

1894 - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Košuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.

1914. - U SAD-u je održan prvi međunarodni turnir u umetničkom klizanju.

1929 - Umro je francuski maršal Ferdinan Foš (Ferdinand Foć) koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1933 - Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2.000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

1945 - Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1956 - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.

1969. - Venčali su se Džon Lenon i Joko Ono na Gibralatru.

1970 - Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

1972 - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.

1977. - Indira Gandi izgubila je na izborima u Indiji.

1989. - Ričard Ker zamenio je Roberta Gejtsa na mestu zamenika direktora CIA.

1991. - Pegi Li dobila je odštetu od tri miliona dolara od kompanije "Dizni" na osnovu tužbe za narušavanje ugovora.

1991 - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994 - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

1995 - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1995 - Pripadnici japanske verske sekte AUM Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

1995 - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).

1996 - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.

1997 - Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

1998 - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

1999. - Četiri dana pre početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju, s Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora OEBS-a. Nakon povlačenja na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.

2002 - U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.

2003 - SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

2004 - Umrla je holandska kraljica Julijana, koja je tom zemljom+ vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.

2007 - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".

2010 - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI uputio je Irskoj pismo izvinjenja zbog dugotrajnog zlostavljanja dece počinjenog pod okriljem crkve. Razmere zlostavljanja dece u mnogim katoličkim parohijama i školama tokom 20. veka izašle su na videlo, najpre u Kanadi i Australiji tokom 1980-ih godina, a zatim i u Irskoj, SAD i u Nemačkoj.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum