Datum i vreme: 19.03.2024, 03:37 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 2 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

36944 views

Dogodilo se u Februaru

23.01.2014, 21:44
Poruka: #21
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 21. februar

1437 - U manastiru u Pertu u Škotskoj, ubijen je škotski kralj Džejms I. Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

1513 - Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1613 - Na ruski presto je stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.

1677 - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

1794 - Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana (Lopez, Anna), predsednik Meksika nekoliko puta između 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

1866 - Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

1893 - Rođen je španski gitarista Andres Segovija najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

1911 - Japan i SAD su potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

1916 - Nemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

1941 - U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.

1943 - Britanski kralj Džordž VI dodelio je Rusima odlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

1947 - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.

1958 - Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1965 - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm Eks.

1972 - Ričard Nikson je doputovao u Peking, kao prvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti.

1974 - U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen je novi Ustav kojim su definisane promene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina "konstitutivni elementi" federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

1983 - U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.

1991 - Umrla je engleska balerina Margot Fontejn jedna od najvećih balerina 20. veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala je u Beogradu 1954.

1992 - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 "plavih šlemova" biće smešten u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

1997 - Pristalice i simpatizeri srpske koalicije "Zajedno", koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili su se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

2001 - U Kandaharu, sedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dve žene optužene za prostituciju.

2002 - Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u zvaničnu posetu Kini. To je prva poseta jednog američkog predsednika Kini posle 30 godina. Ričard Nikson je poslednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj poseti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dve države.

2007 - U Beču su počeli finalni pregovori Beograda i Prištine o predlogu specijalnog izaslanika UN za status Kosova Martija Ahtisarija, koji su trajali do 2. marta i na njima nije došlo do približavanja stavova o statusu Kosova. I poslednja runda pregovora 10. marta u Beču, takođe, je završena bez dogovora.
Quote
23.01.2014, 21:45
Poruka: #22
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 22. februar


1512. - Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena nemački kartograf Martin Valdzemiler nazvao je Novi svet Amerika, premda je novi kontinet 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.

1784. - Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu 'Kineska carica'. U Kinu je stigao 28. avgusta.

1788. - Rođen je nemački filozof Artur Šopenhauer, čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog života i posle smrti [1860]. Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sledbenike u generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848, a u filozofiji i književnosti imala je odraza u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana ['Svet kao volja i predstava', 'Pararega i paralipomena'].

1819. - SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

1826. - Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupštine 1848, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Pokrenuo je čuveni list 'Zastava', vodeće glasilo vojvođanskih Srba.

1828. - Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848. - U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara Napoleona III.

1862. - Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen je za predsednika Konfederacije Država Amerike [otcepljene južne države].

1882. - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

1900. - Rođen je španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a 'Andaluzijski pas' iz 1928. i 'Zlatno doba' iz 1930. postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.

1913. - U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik [1911-13] Francisko Madera i potpredsednik Pino Suares.

1935. - Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta 'Atelje 212' u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu ['Mansarda', 'Bašta, Pepeo', 'Peščanik', 'Grobnica za Borisa Davidoviča', 'Enciklopedija mrtvih', 'Čas anatomije'].

1966. - Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.

1967. - Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i južnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

1979. - Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu nezavisnost i postalo 40. član Komonvelta.

1980. - Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnu valutu šekel, koji je zamenio izraelsku funtu.

1987. - Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

1993. - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

1997. - U svom biltenu 'Člirimi' [Oslobođenje] jedna od oružanih grupacija kosovskih Albanaca 'Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova' pozvao je kosovske Albance na oružani narodni ustanak kao 'jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom'.

2001. - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića na 28, 20 i 12 godina zatvora za silovanje i porobljavanje muslimanskih žena i devojčica u Foči u periodu od juna 1992, do februara 1993. godine.

2002 - U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se više od 30 godina bori za vlast u Angoli.

2004 - Britanac Ričard Mej, predsednik sudskog veća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga. Nekoliko meseci kasnije (1. jula) sudija Mej je preminuo.

2005 - U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinsiju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.
Quote
23.01.2014, 21:45
Poruka: #23
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 23. februar

SVETI MUCENIK HARALAMPIJE

Sveti mučenik Haralampije bio je episkop u Magneziji, i u vreme svog stradanja za veru imao je 113 godina. Za vreme cara Septimija Severa počeo je strašan progon hrišćana. Starac, sveštenik Haralampije nije se krio od progonitelja nego je slobodno i javno propovedao veru Hristovu, mnogeje nevernike preobratio i priveo hrišćanstvu, pa čak i carevu ćerku Galinu. Kad su ga zarobili, hrabro je podnosio sve muke i kad su mu živom kožu oderali, stari svetac reče carskim vojnicima: “Hvala vam braćo zato što ostrugavši moje staro telo, vi obnoviste duh moj za novi život.” Zatim su ga izveli na gubilište, a on se i tu molio Bogu za sve ljude, za njihovo zdravlje, blagostanje i spasenje. I dok je pored njega stajao dželat on je govorio: “Gospode, ti znaš da su ljudi meso i krv; oprosti im grehe, i izlij blagodat Tvoju na sve !”
Posle molitve, ispustio je dušu pre nego što je dželat spustio mač na njegov vrat. Sve se to dogodilo 202. godine, a careva ćerka Galina uzela je njegovo telo i časno ga sahranila.



1574. - U Francuskoj je izbio peti verski rat izmedju katolika i hugenota [protestanata]. Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. veka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.

1685. - Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl uz Johana Sebastijana Baha najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi ['Rinaldo', 'Julije Cezar', 'Mesija','Izrael u Egiptu', 'Juda Makabejac']. Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prestonice, a 1719. poverena mu je organizacija i vodjenje Kraljevske muzičke akademije.

1792. - Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke akademije 1768. i njen prvi predsednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim raspravama o slikarstvu.

1821. - U Rimu je umro engleski pesnik Džon Kits čija se dela - soneti, spev 'Endimion', pesme 'Oda slavuju', 'Oda grčkoj urni', 'Oda jeseni' ubrajaju među najlepša poetska dela na engleskom jeziku.

1836. - Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima i Dejvi Kroket, pala je 6.marta, a svi branioci su izginuli.

1866. - Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vlaške primoran je da abdicira i da napusti zemlju. Nasledio ga je Karol I, princ od Hoencolerna, koji je 1881 postao prvi rumunski kralj.

1898. - Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom 'Optužujem', u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.

1905 - Američki advokat Pol Persi Haris (Paul Percy Harris) osnovao je u Čikagu Rotari klub.

1919 - Benito Musolini (Mušolini) je napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom "Fasci del Combattimento" (Borbeni odredi).

1931 - Umrla je australijska pevačica Neli Melba (Nellie), jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

1934 - Ubijen je lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.

1938 - U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.

1944 - U Vrhovni štab Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1959 - Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasedanje u Strazburu.

1965 - U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel (Stan Laurel), "mršavi" iz tandema Stanlio i Olio.

1970 - Britanska Gvajana postala je nezavisna republika u okviru Komonvelta.

1981 - U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera (Tejero) upala je, uz pucnjavu, u španski parlament.

1991 - Vojnim pučem u Tajlandu je oborena vlada Čatičaja Čunavana (Chatićai Choonhavan), a vlast je preuzela vojna hunta.

1994 - Bosanski Muslimani i Hrvati zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

1999 - Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

2001 - U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbednosti za vreme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učesće u političkim ubistvima poočinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali.

2001 - Predsednici SR Jugoslavije i Makedonije Vojislav Koštunica i Boris Trajkovski potpisali su u Skoplju Sporazum o razgraničenju dve zemlje.

2003 - Umro je američki rok muzičar Haui Epštajn (Howie Epstein). Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers.

2005 - U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a blizu 1.000 osoba je povređeno.

2005 - Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića, zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima, koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se ubrzo dobrovoljno predao tom, gde je 2008. osuđen na tri godine zatvora. Umro je 16. aprila 2010. u Sarajevu.

2008 - Umro je bivši predsednik Republike Slovenije i nekadašnji predsednik Predsedništva SFRJ Janez Drnovšek.
Quote
23.01.2014, 21:46
Poruka: #24
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 24. februar

1389. - Danci su u bici kod Folkepinga porazili Švedjane i zarobili švedskog kralja Alberta, posle čega je danska kraljica Margaret postala stvarni vladar i Švedske.

1443. - Rodjen je madjarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija I Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspešno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč. Obnovio je madjarsku državu posle decenija feudalne anarhije, reformišući finansije, vojsku, pravosudje i administraciju, pomagao je razvoj gradova, a u Požunu [sadašnja Bratislava] 1465. osnovao je univerzitet i 1472. prvu štampariju. Nazvan je 'Korvin' zbog gavrana [latinski - corvus] na njegovom štitu.

1525. - Upotrebivši prvi put u istoriji ratova puške arkebuze, španska armija pod komandom markiza od Peskare do nogu je u bici kod Pavije u Italiji potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa I. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa I je zarobljen.

1530. - Karla V u Bolonji je za svetog rimskog cara i kralja Italije [već je bio kralj Španije i vladar njene ogromne imperije] krunisao papa Klement VII, što je bilo poslednji put u istoriji da rimski biskup kruniše nekog vladara.

1563. - Hugenoti su ubili Fransou de Lorena, vojvodu od Giza, jednog od francuskih rimokatoličkih vodja u gradjanskom ratu sa hugenotima, koji je sa svojim snagama opsedao Orlean.

1582. - Papa Grgur XIII izdao je bulu o primeni Gregorijanskog kalendara, reforma Julijanskog kalendara i uvodjenje Gregorijanskog, sprovedena je iz praktičnih razloga, Julijanski kalendar je astronomski neprecizan, dok je kod Gregorijanskog odstupanje neuporedivo manje.

1786. - Rodjen je nemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obradjivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih dela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i nemačke srednjovekovne književne spomenike i proučavao nemačka junačka predanja.

1803. - Rodjen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, kojeg je za 'kapetana dunavskog' 1833. postavio knez Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Otad je poznat kao 'Kapetan Miša'. Imao je 74 broda, solane u Rumuniji i Madjarskoj i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojem je sada rektorat Beogradskog univerziteta, nazvanu Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. 'svom otečestvu'.

1847. - Rodjen je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

1848. - Pod pritiskom naroda i liberalne buržoazije abdicirao je francuski kralj Luj Filip - nosilac režima 'gradjanskog kraljevstva' - i francuska Druga republika je proglašena dva dana kasnije.

1848. - U Londonu je na nemačkom jeziku objavljen 'Manifest komunističke partije', koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja 'Saveza komunista' održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels.

1852. - Rodjen je engleski pisac irskog porekla Džordž Ogastas Mur, autor realističkih i naturalističkih romana.

1868. Kongres SAD pokrenuo je, prvi put u američkoj istoriji, postupak impičmenta protiv predsednika države Endrjua Džonsona. Optužen za kršenje Ustava, Džonson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsedničkog položaja.

1885. - Rodjen je američki admiral Čester Vilijam Nimic, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svetskom ratu.

1887. - Pariz i Brisel postale su prve dve prestonice povezane telefonskom vezom.

1920. - Prvi politički program nemačke Nacionalsocijalističke radničke partije, koju je 1919. u Minhenu osnovao Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razradjen u njegovoj knjizi 'Majn kampf' u kojoj je nagovesteno istrebljenje Jevreja i Roma.

1938. U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.

1945. - Egipatski premijer Ahmed Maher Paša ubijen je u parlamentu, odmah pošto je u Drugom svetskom ratu objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Nemačke i Japana.

1945. - Trupe SAD oslobodile su japanske okupacije u Drugom svetskom ratu glavni grad Filipina Manilu.

1946. - Huan Peron je izabran za predsednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

1966. - U Gani je vojnim udarom, dok je bio u poseti Kini, zbačen predsednik Kvame Nkrumah, pod čijim je vodjstvom Gana 1957. izborila nezavisnost od Britanije. Vlast je preuzelo takozvano Veće nacionalnog oslobodjenja s generalom Džozefom Ankrahom na čelu. Svrgnuti predsednik otišao je u Konakri, gde ga je gvinejski predsednik Seku Ture 2. marta 1966. proglasio kopredsednikom Gvineje.

1971. - Alžir je saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji.

1974. - Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti, direktor Biološkog instituta Srbije, koji je znatno doprineo ekološkom pravcu u biologiji uporednim istraživanjima porekla i razvića živog sveta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema. U univerzitetsku nastavu uveo je ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvića, uporednu anatomiju.

1974. - Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš [bivši Istočni Pakistan] kao nezavisnu državu.

1975. - Umro je sovjetski državnik ruskog porekla Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer ŠSR od 1955. do 1958. Boljševicima se priključio 1917. uoči Oktobarske revolucije i do 1922. radio je u boljševičkoj tajnoj političkoj policiji.
1989. Sahranjen je car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamenio bolesnog oca i car od 1926. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. "božanskog porekla", a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbi za ratne zločine koje su Japanci počinili tokom Drugog svetskog rata.

1990. - Umro je italijanski državnik Alesandro Pertini, bivši predsednik Italije, najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svetskom ratu učestvovao je u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa države izabran je 1978. i tu dužnost obavljao je do 1985, kad se povukao iz javnog života.

1991. - Nekoliko časova posle poslednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spreči sukob, počela je ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka u kojem je s obe strane učestvovalo više od 1,3 miliona vojnika. Cilj ofanzive bilo je prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupiran 1. avgusta 1990.

1993. - Kanadski premijer Brajan Malruni, čija je popularnost spala na najniže grane u istoriji anketiranja birača u Kanadi, dao je ostavku posle devet godina na vlasti.

1995. - U retkoj javnoj svadji transatlantskih saveznika, ambasada SAD u Parizu optužila je ministra unutrašnjih poslova Francuske Šarla Paskvu da je lagao povodom špijunskog skandala i odluke francuskih vlasti dva dana pre toga da zbog političke i ekonomske špijunaže protera četvoricu američkih diplomata i još jednog državljanina SAD.

1996. - Kubanski vojni avioni oborili su dva mala aviona jedne kubanske izbegličke organizacije u SAD, koji su - uprkos ponovljenih upozorenja u višednevnom 'ratu živaca' da provokacije neće biti tolerisane - ušli duboko u vazdušni prostor Kube.

1996. - Palestinski islamski teroristi su u dva samoubilačka napada u Izraelu ubili 27 ljudi.

1998. - Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2000. Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 5.500 pripadnika mirovnih trupa za nadgledanje krhkog primirja u Demokratskoj Republici Kongo.

2001. Džordž Buš preuzeo je dužnost predsednika SAD, nakon što je na izborima pobedio Ala Gora.

2002. Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Nemačke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.

2003. U zemljotresu u oblasti Ksindžijang, na severoistoku Kine poginulo je 268, a povređeno više od 4.000 osoba.

2003. Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine u Slavoniji (Hrvatska), BiH i Vojvodini, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.

2004. U snažnom zemljotresu u severnom Maroku, poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.
Quote
23.01.2014, 21:47
Poruka: #25
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 25. februar


1570. - Papa Pije V ekskomunicirao je englesku kraljicu Elizabetu I zbog njene podrške protestantizmu i anglikanskoj crkvi.

1723. - Umro je engleski arhitekta Kristofer Ren, na čijem delu je zasnovana engleska klasicistička arhitektura 18. veka. Nakon požara u londonskom Sitiju 1666, kada je izgorelo oko 13.000 zgrada, izradio je urbanistički plan za njegovu obnovu i ostvario svoje najveće delo katedralu Svetog Pavla [1673-1710].

1815. - Po nalogu Sulejman paše ubijen je Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Bio je predviđen za vođu Prvog srpskog ustanka [1804], ali je na njegov predlog izabran Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je o njemu napisao istoimenu dramu.

1873. - Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač uloga u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i kao interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

1885. - Nemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.

1888. - Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Velike škole u Beogradu. Opisao je oko 80 dotada nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, otkrio endemsko-reliktni četinar poznat kao 'Pančićeva omorika' i objavio oko 30 naučnih radova. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1899. - Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojters nemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svetska agencija.

1948. Prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi, komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast. Ovaj događaj nazvan je "februarski udar".

1954. Egipatski predsednik Mohamed Nagib je prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsednik Revolucionarnog saveta preuzeo Gamal Abdel Naser, njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I u julu 1952.

1956. Na završetku 20. kongresa Komunističke partije SSSR, Nikita Hruščov pročitao je tzv. Tajni referat u kojem je izložio posledice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

1964. Pobedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

1972. Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog tla.

1983. Umro je američki pisac Tenesi Vilijams, čuven po psihološkim dramama građenim tehnikom lirske simbolike ("Staklena menažerija", "Tramvaj zvani želja", "Mačka na usijanom limenom krovu").

1986. Filipinski diktator Ferdinand Markos podneo je ostavku pod pritiskom pobunjenog naroda, vojnog vrha, i uz podsticaj SAD koje su dotada podržavale njegovu diktatorsku vladavinu.

1991. Iračka raketa "skad" pogodila je, u Zalivskom ratu, kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran. Poginulo je 28 vojnika, a veći broj je ranjen.

1993. Kim Jong Sam je preuzeo dužnost predsednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države posle 32 godine.

1994. Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn ubio je iz automatske puške i bombama 43 muslimanska vernika u džamiji u Hebronu, na okupiranoj Zapadnoj obali, posle čega je na istom mestu pretučen do smrti.

2000. Međunarodni crveni krst saopštio je da je još uvek nepoznata sudbina oko 3.000 ljudi sa Kosova nestalih za vreme sukoba srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca 1998-99. i da među nestalim licima najviše ima kosovskih Albanaca.

2000. Najmanje 45 ljudi poginulo je kada je eksplodiorala bomba u autobusu na feribotu koji je plovio prema luci Ozamis na južnim Filipinima.

2001. U 92-oj godini umro je ser Donald Bredman, najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom 30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom sportu.

2003. Umro je italijanski komičar i režiser Alberto Sordi (82) koji je, u 60 godina dugoj karijeri, igrao u oko 150 filmova.

2004. U 86. godini umro je Stanislav Rinjak, prvi registrovani zatvorenik u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic.

2004. Češki parlament je doneo odluku o slanju više od 100 vojnika u Avganistan, što predstavlja prvu borbenu ulogu čeških oružanih snaga od II svetskog rata.

2005. Umro je Piter Benenson, osnivač Organizacije za ljudska prava Amnesti internešenel, koja je dobitnik Nobelove nagrade.

2006. U Njujorku je umro najpoznatiji etiopski pesnik, Tsegaje Gabre-Medin čija je pesma "Ponosan što sam Afrikanac" himna Afričke unije.
Quote
23.01.2014, 21:47
Poruka: #26
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 26. februar

Danas je Sveti Simeon Mirotočivi

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju praznik Svetog Simeona Mirotočivog.
Na današnji dan 1199. godine u Hilandaru je umro Stefan Nemanja, čije je monaško ime bilo Simeon, osnivač dinastije Nemanjić koja je vladala srpskim zemljama više od dva veka.
Pre nego što se 1196. zamonašio, vladao je Srbijom kao veliki župan.
Stefan Nemanja je vlast preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira, velikog župana, štićenika dvora u Carigradu. Ubrzo po preuzimanju vlasti pokušao je da se odupre suprematiji Vizantije, protiv čije je vojske ratovao u savezu sa Mletačkom republikom, ali je to uspeo tek posle smrti vizantijskog cara Manojla Komnina 1180.
U savezu sa Ugarskom napao je i Srbiji priključio zetsko primorje (staru srpsku Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike Morave kao i prostor Kosova i Metohije (bez Prizrena).
Nemački car i jedan od vođa Trećeg krstaškog rata Fridrih I Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za zajedničku borbu protiv Vizantije. Kad su krstaši prešli u Malu Aziju, Vizantija je napala Srbiju 1190. ali je Nemanja uspeo da očuva samostalnost države.
Pošto je presto ustupio srednjem sinu, docnije prvom kralju iz dinastije Nemanjića - Stefanu Prvovenčanom, a ne najstarijem Vukanu, zamonašio se u svojoj zadužbini manastiru Studenica. Sa najmlađim sinom Rastkom, čije je monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir Hilandar, koji je ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i književni centar.
Stefan Nemanja je podigao i crkve i manastire Đurđeve Stupove, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog u nizu svetitelja iz loze Nemanjića.


1531 - U zemljotresu u Portugalu poginulo je nekoliko desetina hiljada ljudi, porušen je veliki deo prestonice Lisabona i nekoliko drugih gradova.

1777 - Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta – prve srpske vlade. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

1815 - Napoleon Bonaparta pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana "sto dana", okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.

1852 - Britanski vojni transportni brod "Birkenhed" potonuo je uzalivu Simon uz obalu Južne Afrike, a život je izgubilo 485 ljudi.

1885 - Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu (Afrička konferencija), koji je organizovao nemački kancelar Oto fon Bizmark, dogovorili su se o podeli centralne i istočne Afrike.

1901. Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui i Hsu Čeng Ju javno pogubljeni odsecanjem glave.

1909. Turska priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

1915. Nemci u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.

1916. Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod "Provansa II". Poginulo 930 ljudi.

1935. Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.

1936. Adolf Hitler u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila", "folksvagen".

1952. Premijer Velike Britanije Vinston Čerčil saopštio da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

1960. Umro srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, odnosno Srpske akademije nauka i umetnosti, član svih slovenskih akademija. Osnivač srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse.

1980. Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, čime je okončano 30-godišnje ratno stanje dve zemlje.

1986 - Sovjetski Savez lansirao je u zemljinu orbitu prvi blok svemirske stanice "Mir", koja je nakon 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali su u Tihi okean (23. marta 2001).

1990 - Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro, udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila je izbore pobedivši sandiniste predsednika Danijela Ortege.

1993 - U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije 11. septembra obe kule Centra srušene su u samoubilačkom napadu sa otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.

1995 - Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison, bankrotirala je londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

2001 - Umro je Dragoslav Avramović, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994. kojim je suzbio hiperinflaciju u SR Jugoslaviji.

2001 - Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.

2002 - Skupština Srbije usvojila je izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.

2004 - U avionskoj nesreći kod Mostara (BiH) poginuo je predsednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su sa njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH. Za novog predsednika Makedonije izabran je 14. aprila lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i premijer Branko Crvenkovski.

2009 - Haški tribunal oslobodio je bivšeg predsednika Srbije Milana Milutinovića optužbi za zločine nad Albancima na Kosovu 1999, a petorica saoptuženih političkih, vojnih i policijskih zvaničnika Srbije i SR Jugoslavije, osuđena su na ukupno 96 godina zatvora. Na po 22 godine zatvora osuđeni su bivši potpredsednik Savezne vlade Nikola Šainović i generali Nebojša Pavković i Sreten Lukić, a generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević na po 15 godina zatvora.
Quote
23.01.2014, 21:48
Poruka: #27
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 27. februar

280. Rođen je rimski imperator Konstantin I (Konstantin Veliki), koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva (prema nekim izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu). Godine 313. izdao je Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim verama, a 325. je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330. Konstantinopolj (Carigrad), novu prestonicu Rimskog carstva.

1557. - Otvorena je prva ruska ambasada, u Londonu.

1617. U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata (1700-21).

1822. - U Beču su prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj meri bio narodni.

1844. Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.

1869. - Džon Menard je prvi crnac koji je održao govor u Kongresu u Americi.

1881 - Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. britanske trupe pod komandom lorda Kičinera odnele su presudnu pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.

1883. - Oskar Hamerstajn (Oscar Hammerstein) patentirao je prvu mašinu za uvijanje duvana.

1887. Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Na svom životnom delu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovršili su je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

1900. Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

1902. Rođen je američki pisac Džon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Književni uspeh postigao je romanom "Kvart Tortilja" 1935, a potom su usledila čuvena dela "O miševima i ljudima", "Plodovi gneva", "Zima našeg
nezadovoljstva", "Istočno od raja".

1905. - Velika škola je reorganizovana i prerasla je u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim telom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke" i određeno je da rektora - obavezno redovnog profesora Univerziteta - bira Univerzitetski savet, što ministar prosvete samo "prima k znanju". Naučna sloboda zajamčena je odredbom prema kojoj nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata, pored Univerzitetskog saveta ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.

1932. - U Londonu je rođena glumica Elizabet Tejlor. Glumačku karijeru započela je u trinaestoj godini, i ubrzo se probila u prve redove filmskih glumica SAD. Glavni filmovi: "Mesto pod suncem", Staza slonova", "Drvo života", "Džin", "Kleopatra", "Hotel Internacional" i dr.

1933. U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorela je zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili poslednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.

1936. Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

1939. Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka u Španiji.

1949. - Chaim Weizmann postao je prvi izraelski predsednik.

1952. Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.
1956. - Žene u Egiptu dobile su pravo glasa.

1963. Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici je posle 33 godine okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od 1930. živeo u izbeglištvu.

1964. - Italijanska vlada objavila je da prihvata sugestije povodom toga kako sačuvati čuveni Krivi toranj u Pizi od rušenja. Poslednja istraživanja u tom trenutku pokazala su da se 55 metara visokom tornju sa 6 metara odstupanja po vertikali svake godine pomalo povećava nagib. Eksperti su upozoravali na to da je ova srednjovekovna građevina (kula je podignuta u periodu 1174- 1350. godine) podložna rušenju usled mogućeg zemljotresa ili oluje. Predlozi su stizali iz celog sveta, ali sve do 1999. godine nije započeta uspešna restauracija.

1967. - Pink Flojd izdaje svoj prvi singl "Arnold Layne".

1976. U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.

1993. Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septmbra 2002. na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

1994. U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo je deset i ranjeno 60 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.

1996. SR Jugoslavija je ukinula sankcije protiv Republike Srpske (blokada na Drini) uvedene 4. avgusta 1994.

1997. - Šade (Sade) je uhapšena na Jamajci zbog nepokoravanja policajcu.

1999. Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

2002. Umro je Spajk Miligan osnivač britansk ekomedije 20. veka.

2003. Tribunal u Hagu osudio je bivšu predsednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. Godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz zatvora je prevremeno puštena 27. oktobra 2009. nakon što je odslužila dve trećine kazne.

2006. Umro je američki glumac Denis Viver koji se proslavio ulogom šerifa Meklauda u istoimenoj televizijskoj seriji.

2008 U Beogradu je umrla pesnikinja Mira Alečković. Objavila je dvadesetak knjiga za decu i približno toliko dela poezije i proze za odrasle. Dobitnica je Ordena legije časti za unapređenje kulturne saradnje sa Francuskom.
Quote
23.01.2014, 21:49
Poruka: #28
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 28. februar


1525. Španski osvajač Ernan Kortes pogubio je poslednjeg astečkog cara Kuautemoka.

1825. Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada
bile u posedu Rusa, odnosno Britanaca.

1832 - U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije kao sastavni deo Državne štamparije. Biblioteka je potom bila pod Ministarstvom prosvete, a od 1871. je samostalna ustanova. Odluku o osnivanju doneo je knez Miloš Obrenović.

1842. - Rođen je srpski filozof i pisac Milan Kujundžić Aberdar, jedan od prvih profesora filozofije na beogradskoj Velikoj školi, član Srpske kraljevske akademije, predsednik Skupštine i ministar prosvete. Studirao je u Beču, Minhenu i Parizu, diplomirao u Oksfordu. Dela: "Kratki pregled harmonije u svetu", "Ide li svet na bolje ili na gore?", "Filozofija u Srba", "Šta je i koliko u nas urađeno na lođici?", spev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova".

1844. Tokom prikazivanja nove fregate "Prinston", koje je na reci Potomak priredila američka mornarica, na brodu je eksplodirao jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcionera vlade SAD.

1862. - U Srbiji je zakonom uvedena advokatura. Ranije su stranke pred sudom zastupali iole pismeni ljudi, mahom činovnici, jer advokata nije bilo.

1869. Umro je francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin, jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donela već prva knjiga "Pesničke meditacije" (1820), a potom i njegova najznačajnija zbirka "Pesničke i religiozne harmonije" sa čuvenom "Himnom noći" koju je preveo Njegoš. U proznom delu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

1913. - Na južnom Atlantiku uhvaćen je 6,8 metara dugačak i 4 tone težak morski slon.

1916. - U Prvom svetskom ratu završeno je prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara, prve srpske jedinice su dospele do Skadra, gde je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su, zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira.

1922. - Egipat je povratio nezavisnost od Britanije, ali su britanske trupe ostale.

1931. Član Donjeg doma britanskog parlamenta Osvlad Mozli osnovao je "Novu partiju", koja je godinu dana kasnije postala Britanska unija fašista.

1933. Hitler je, dan nakon paljenja Rajhstaga, ubedio predsednika Nemačke Paula fon Hindenburga da potpiše Zakon o odbrani naroda i države kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje. U nekoliko narednih dana uhapšeno je više od četiri hiljade komunista.

1940. - Prvi put je jedna košarkaška utakmica prenošena na televiziji u SAD. Bio je to meč između koledž ekipa Pitsburga i Fordshama, završena rezultatom, 50:37.

1941. U egzilu je umro bivši španski kralj Alfonso XIII. Odbivši da abdicira 1931, kada su na izborima u Španiji pobedili republikanci, kralj je bio prisiljen da napusti zemlju.

1948. Poslednje britanske vojne jedinice napustile su Indiju. Laburistička vlada ukinula je 1947. britansku vladavinu nad Indijom.

1953. U Ankari su Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji, poznat kao Balkanski savez.

1972. - Američki predsednik Nikson okončao je istorijsku (prvu zvaničnu američku) posetu Kini.

1974. SAD i Egipat su posle sedam godina prekida obnovili diplomatske odnose.

1975. U najtežoj podzemnoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, 42 putnika su poginula kad je voz u punoj brzini udario u ogradu u stanici "Murgejt" londonskog metroa.

1986. U centru Stokholma ubijen je švedski premijer i lider Socijaldemokratske stranke Ulof Palme. Jedan od najpopularnijih evropskih političara u to vreme, ubijen je na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz bioskopa.

1991. Završen je Zalivski rat, koji su 42 dana vodile SAD i saveznici protiv Iraka. Iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt koji su okupirale 1. avgusta 1990.

1991. Srpsko nacionalno veće i Izvršno veće SAO Krajine donelo je odluku da se SAO Krajina razdružuje od Republike Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.

1993. Američki vojni transporteri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarne pomoći u hrani i lekovima, čime je počela "Operacija padobran" u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini.

1994. U zoni "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine zapadno od Banjaluke dva američka aviona F-16 srušili su četiri srpska aviona tipa "Galeb". U prvoj vojnoj akciji za 45 godina postojanja Severnoatlantskog pakta (NATO) američki borbeni avioni oborili su četiri srpska aviona nad Bosnom.

1997. - U Americi je donesen zakon o zabrani prodaje cigareta maloletnicima.

1998. Nakon ubistva četiri srpska policajca kod Glogovca i Srbice, na području Drenice na Kosovu počeli su sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, pripadnika nelegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

2003. Na zajedničkoj sednici oba veća Skupštine SR Jugoslavije proglašena je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
Quote
23.01.2014, 22:14
Poruka: #29
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 29. februar

45 p.n.e. Prvi put je uvedena prestupna godina. To je uradio Gaj Julije Cezar za vreme svoje uspešne vladavine. Dodatni dan je bilo neophodno uvesti da bi se svake četvrte godine nadoknadilo vreme dobijeno kraćim kalendarskim danom od astronomskog. Po uvedenom pravilu godine 1900. i 2100. neće biti prestupne, a 2000. i 2400. hoće.

1720: Svedska kraljica Ulrika abdicirala je u korist supruga, princa Frederika I.

1792: Rođen italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, koji je muzički obogatio tradicionalnu italijansku komičnu operu i značajno uticao na nekoliko generacija kompozitora medju kojima su Belini i Verdi.

1808: Napoleon je, u pohodu na Španiju koju je osvojio za mesec dana, ušao u Barselonu.

1824: U Budvi rođen crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša, predsednik Dalmatinskog sabora od 1870, delegat u bečkom parlamentu.

1868: Umro Ludvig August od Vitelsbaha, bavarski kralj

1892: SAD i Britanija su potpisale ugovor o lovu na foke u Beringovom moru kojim su ustanovljene kvote ulova potpisnica ugovora.

1916: Stupila je na snagu naredba nemačke vrhovne komande u Prvom svetskom ratu o potapanju svih naoružanih trgovačkih brodova zemalja s kojima je Nemačka bila u ratu.

1920: Nova socijaldemokratska vlada Čehoslovačke donela je novi ustav i time zamenila privremeni ustav usvojen 13. novembra 1918. kojim je konstituisana čehoslovačka država nastala raspadom Austrougarske posle Prvog svetskog rata.

1920: Rođena francuska glumica Simon Rusel, poznata kao Mišel Morgan, koja se proslavila ulogama u filmovima 'Obala u magli', 'Pastoralna simfonija', 'Veliki manevri'.

1944: Američke trupe su u Drugom svetskom ratu izvršile invaziju na Admiralska ostrva u Tihom okeanu severoistočno od Nove Gvineje, koja su bila pod japanskom okupacijom.

1956: Pakistan je proglašen islamskom republikom.

1960: U snažnom zemljotresu koji je pogodio marokanski grad Agadir poginulo je oko 12.000 ljudi, a grad je gotovo potpuno srušen.

1976: Rodjen Vontigo Kamings, američki košarkaš.

1984: Iran je saopštio da je bombardovao drugi po veličini irački grad Basru, a Irak da je uništio 50 iranskih brodova u ratu dveju susednih zemalja.

1992: U Bosni i Hercegovini je održan referendum na kojem se većina stanovništva izjasnila za nezavisnu državu, što je značilo odvajanje od tadašnje SFR Jugoslavije.

1996: U najtežoj nesreći u istoriji peruanskog civilnog vazduhoplovstva poginulo je svih 117 putnika i šest članova posade aviona "boing 737" na letu iz Lime ka gradu Arekipa, koji se srušio u Andima, oko 900 kilometara južno od Lime.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum