Datum i vreme: 19.03.2024, 08:27 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

36949 views

Dogodilo se u Februaru

23.01.2014, 21:28
Poruka: #1
Nije na vezi
Rainbow Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 1. februar

1650. U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine,umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu "Rasprava o metodi". Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

1748. Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija "Zajedno".

1793. Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja XVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1840. U američkom gradu Baltimor je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu.

1893. Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu.

1896. Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj.

1901. U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.

1908. U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca.

1918. Topovskim pucnjem sa admiralskog broda "Sankt Georg"označen je početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1924. Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.

1942. Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade.

1946. Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog generalnog sekretara UN.

1946. Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1966. Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.

1974. U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.

1979. Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina
izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država.

1990. Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca,Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane.

1991. U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.

1992. Predsednici SAD i Rusije DŽordž Buš i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, cime je formalno završen "hladni rat".

1995. Poplave u Holandiji su naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvek".

2000. Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.

2002. Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.

2003. U nesreći Spejs šatl "Kolumbija" koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta.

2004. U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik.

2004. Najmanje 251 muslimanski vernik poginulo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji.

2007. Umro je Đan Karlo Menoti slavni kompozitor i osnivač festivala "Dva sveta" u gradu Spoleto u italijanskoj provinciji Umbrija 1957. godine, a kasnije i festival "Spoleto SAD" u Čarlstonu u Južnoj Karolini, potom u Melburnu u Australiji. Dobitnik je dve Pulicerove nagrade za muziku: za operu "Konzul" i za operu "Svetac iz Bliker ulice".
Quote
23.01.2014, 21:29
Poruka: #2
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 2. februar

1509. Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu u bici kod grada Diu u Indijskom okeanu i uspostavili kontrolu u indijskim vodama.

1536. Španski istraživač Pedro de Mendosa osnovao je na ušću reke La Plata grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.

1709. Škotski mornar Aleksander Selkrik izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. prispeo posle brodoloma. Njegova priča inspirisala je Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

1808. Napoleonove trupe okupirale su Rim nakon što je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon je potom 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurisana je posle Napoleonovog pada 1814.

1834. Srpski knez Miloš Obrenović objavio je treći hatišerif turskog sultana Mahmuda II, kojim je uobličen politički status i pravni karakter Kneževine Srbije. Tim dokumentom Srbiji je pripojeno šest nahija, a posebnim beratom knez Miloš je dobio dostojanstvo srpskog i naslednog kneza.

1848. Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okončan je dvogodišnji rat Meksika i SAD. Poraženi Meksiko ustupio je SAD Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju.

1878. Grčka je objavila rat Turskoj.

1895. Umro je srpski pisac Ljubomir Nenadović, koji se ubraja među najčitanije srpske pisce u drugoj polovini 19. veka. Rođen u jednoj od najistaknutijih porodica u Srbiji pripadao je prvoj generaciji srpskih intelektualaca školovanih u inostranstvu. U njegovom književnom opusu najvrednijim se smatraju putopisi, poput "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Italije", "O Crnogorcima".

1907. Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, koji se uvrstio među najistaknutije naučnike svoga vremena otkrićem periodičnog sistema hemijskih elemenata (1869), prema kojem svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske težine.

1920. Mirovnim ugovorom u Dorpatu Sovjetska Rusija priznala je nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposele su tu zemlju u junu 1940, posle čega je Estonija postala sastavni deo SSSR-a.

1924. Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovđe", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Chorovićem.

1943. Kod Staljingrada sovjetska Crvena armija je posle šestomesečnih borbi prisilila nemačku Šestu armiju na kapitulaciju. Time je završena jedna od ključnih bitaka u Drugom svetskom ratu.

1964. Umro je srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu. Celokupna njegova dela objavljena su u pet knjiga pod nazivom "Stari i novi".

1970. U 97. godini umro je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamskom ratu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

1978. Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk je ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

1996. Umro je američki filmski glumac i igrač Džin Keli, zvezda holivudskog mjuzikla "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši”.

1997. U Beogradu, policija je grubom silom, koristeći vodene topove rasterala mirne demonstracije građana koji su od novembra 1996. svakodnevno protestovali zbog odbijanja vlasti da prizna pobedu opozicije na lokalnim izborima u Srbiji.

2002. Holandski princ Wilem-Aleksander oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživeo tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

2003. U snažnoj eksploziji u Lagosu uništena je Nigerijska banka, a najmanje 33 osobe su poginule. Nakon toga su izbili veliki neredi, jer se više stotina ljudi potuklo kako bi uzelo novac iz srušene banke.

2004. Umro je britanski istoričar Alan Bulok, autor biografije nacističkog lidera Adolfa Hitlera: "Hitler: studija tiranije".

2005. Umro je Maks Šmeling, bokserska legenda i prvi Evropljanin šampion sveta. Bivši nemački bokser je titulu svetskog prvaka osvojio 1930. pobedivši Džeka Šarkija. U istoriju boksa ušao je i njegov čuveni nokaut iz 1936, takođe, legendarnog američkog boksera Džoa Luisa u 12. rundi meča.

2007. Umro je pijanista Džo Hanter, dobitnik tri muzičke nagrade "Gremi".
Quote
23.01.2014, 21:30
Poruka: #3
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 3. februar


1014. - Umro je danski kralj Svend I koji je 1002, nakon pokolja Danaca u Engleskoj, napao i osvojio veliki deo engleske teritorije. Nasledio ga je sin Knut II Veliki koji je bio kralj Danske, Engleske i od 1028. Norveške.

1194. - Nemački kralj Henrik VI oslobodio je uz veliku otkupninu engleskog kralja Ričarda I [Lavlje Srce], kojeg je na povratku iz Krstaškog rata 1192. zarobio austrijski vojvoda Leopold.

1591. - U nemačkom gradu Torgau osnovana je Nemačka protestantska liga.

1809. - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, istaknuti predstavnik muzičkog romantizma, osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko delo, scensku muziku za 'San letnje noći'.

1830. - Na mirovnoj konferenciji u Londonu Grčkoj je priznata nezavisnost od Otomanskog carstva, u čijem je sastavu bila od 1453.

1867. - Princ Mucuhito postao je u 14. godini japanski car Meidji. Tokom njegove vladavine, do smrti 1912, Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja je od zaostale feudalne preobražena u modernu kapitalističku državu.

1881. - Potpisan je ugovor o izgradnji pruge Beograd-Niš, prve železničke pruge u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obeležio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu krenuo je beogradske železničke stanice u septembru 1884.

1915. - U Sarajevu je obešen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od učesnika u atentatu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1917. - SAD su u Prvom svetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Nemačkom, posle saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. - U Parizu je održana prva sednica Lige naroda, devet dana posle osnivanja te svetske organizacije.

1924. - Umro je američki državnik Vudro Tomas Vilson Wilson], predsednik SAD od 1913. do 1921, začetnik ideje o stvaranju Lige naroda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919.

1943. - Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali nemački grad Hamburg.

1945. - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu izbacili 3.000 tona eksploziva na Berlin, a američke trupe na Filipinima preuzele su Manilu od Japanaca.

1958. - Potpisan je sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga.

1969. - Palestinski nacionalni kongres je izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. - U Južnom Vijetnamu je na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre.

1977. - Snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu ubile su šefa privremene vojne vlade Etiopije generala Teferi Bentija i njegove najbliže saradnike.

1981. - Gro Harlem Bruntland je posle ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

1989. - Umro je američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetis, vodeći predstavnik 'njujorške škole', nezavisne produkcije ['Senke', 'Zakasneli bluz', 'Lica', 'Glorija', 'Dvanaest žigosanih', 'Rozmarina beba'].

1994 - Predsednik SAD Bil Klinton ukinuo je trgovinski embargo Vijetnamu, zaveden po završetku Vijetnamskog rata 1975. To je, nakon decenija neprijatljstva, bio dramatićan preokret u odnosima dve zemlje.

1995 - NATO je održao prvu vojnu vežbu na teritoriji nekadašnje Istočne Nemačke.

1996 - U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo je više od 300 ljudi.

1996 - Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, 57.000 pripadnika međunarodnih snaga za održavanje mira stiglo je u Bosnu i Hercegovinu. Uspostavljeno je 10 brigadnih i tri divizijska glavna štaba.

1998 - Američki vojni avion "EA-6B" je, leteći prenisko, udariou kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na severu Italije. U gondoli koja je pala s visine od 200 metara poginulo je svih 20 ljudi.

2000 - Prilikom napada albanskih ekstremista na autobus UNHCR-a na Kosovu ubijena su dvojica Srba, a u sukobima ruskih pripadnika Kfora s Albancima ranjeno je više osoba. U narednim danima talas nasilja, u kojem je stradalo devet osoba, zahvatio je severni deo Kosova.

2002 - U snažnom zemljotresu koji je pogodio tursku provinciju Afjon, 43 osobe su poginule, povređeno je 300 ljudi, a više od 600 kuća je oštećeno.

2003 - Legendarni američki rok producent, Fil Spektor,koji je svojom tehnikom snimanja poznatom pod nazivom "zvučni zid" napravio revoluciju u pop muzici, uhapsen je zbog ubistva.

2006 - Egipatski feribot "Al Salam 98" sa 1.414 putnika, mahomegipatskih radnika, potonuo je u Crvenom moru. U toj nesreći preživelo je 387 putnika.

2007 - U samoubilačkom bombaškom napadu u blizini pijace učetvrti Sadirija u Bagdadu poginulo je 137 osoba.
Quote
23.01.2014, 21:31
Poruka: #4
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 4. februar

211. - Umro je rimski car Lukije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umesto kojeg je 'Carski savet' počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu.

1536 - Francuski kralj Fransoa I ušao je u savez s turskim sultanom Sulejmanom I da bi se suprotstavio Habsburgovcima.

1746 - Rodjen je poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško (Tadeusz Kosciuszko), borac protiv podele Poljske i vodja ustanka protiv Rusa 1794. Učestvovao je u Američkom ratu za nezavisnost od 1776. i bio adjutant DŽordža Vašingtona (George Washington).

1783. - Velika Britanija je u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

1789. - Za prvog predsednika SAD izabran je Džordž Vošington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Bio je predsednik osam godina [dva mandata], ali se povukao razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za šefa države.

1881. - Rođen je sovjetski vojskovođa i političar ruskog porekla Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal S S S R-a, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspešno je vodio operacije protiv belogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svetskom ratu komandovao je jedinicama Severozapadnog pravca i Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamenik sovjetskog premijera, a potom - posle smrti komunističkog diktatora Josifa Staljina - do 1960. predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1889. - Rođen je srpski istoričar hrvatskog porekla Viktor Novak, profesor Zagrebačkog, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Istorijskog instituta SANU. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a latinski i pomoćne istorijske nauke specijalizovao je u Vatikanskoj školi u Rimu. Na Beogradskom univerzitetu od 1924. do 1959. predavao je latinsku paleografiju, diplomatiku i metodologiju nastave istorije. Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i istorije književnosti. U kapitalnom delu 'Magnum crimen', objavljenom ubrzo posle Drugog svetskog rata, dokumentovao je zločin genocida ustaškog režima nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Bio je veoma aktivan i u muzičkom životu kao predsednik Prvog beogradskog pevačkog društva i inicijator osnivanja Južnoslovenskog pevačkog saveza u Beogradu i Sveslovenskog pevačkog saveza u Pragu.

1897. - Rođen je nemački političar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar od 1963. do 1966, glavni arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Nemačke posle Drugog svetskog rata.

1899. - Na Filipinima je izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. U vreme špansko-američkog rata, vođa filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo proglasio je nezavisnost u julu 1898, što su SAD ignorisale kad im je Španija prepustila tu pacifičku ostrvsku zemlju sporazumom u Parizu u decembru 1898. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946.

1900. - Rođen je francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan 'pesnik Pariza'. Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najlepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea.

1901. - Umro je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu [sadašnja Bratislava], a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika Srpskog crkvenog sabora izabran 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme. Bio je prvi urednik lista 'Zastava', koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1902. - Rođen je američki pilot Čarls Ogastas Lindberg, koji je prvi preleteo Atlantski okean. Avionom 'Duh Sent Luisa' u maju 1927. preleteo je za 33 časa i 32 minuta 5.856 kilometara od Njujorka do Pariza, što je pravi podvig jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Posle otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932, u SAD je donesen tzv. Lindbergov zakon kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Po dolasku na vlast u Nemačkoj Adolfa Hitlera, javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se ulasku SAD u Drugi svetski rat protiv Sila osovine.

1904. - Japanska ratna mornarica blokirala je rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko-japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan bez objave rata.

1908. - Rođen je srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju je stekao 1937. na izložbi u Parizu na kojoj je dobio 'Gran pri'.

1927. - Umro je serdar Janko Vukotić. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, i verovatno je presudno uticao na pobedu u bici kod Mojkovca.

1930. - Rođen je srpski pisac Borislav Pekić. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata, proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989. godine.

1938. - Pripremajući se za rat, Adolf Hitler je preuzeo resor ministra rata Nemačke, a za šefa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.

1940. - Sovjetske trupe probile su front u Kareliji, u sovjetsko-finskom ratu, započetom u novembru 1939. Finci su u početku imali uspeha, ali je rat posle prodora u Kareliju okončan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim u martu 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na štetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.

1945. - Sovjetski vođa Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli su u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju sveta posle Drugog svetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju Ujedinjenih nacija, razoružanju Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone, iskorenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumeli su se i da nova jugoslovenska vlada bude sastavljena na osnovu sporazuma predsednika vodje jugoslovenskih komunista Josipa Broza i predsednika izbegličke kraljevske vlade u Londonu, hrvatskog političara Ivana Šubašića.

1946. - Predsednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svetskom ratu general Milan Nedić je, prema zvaničnoj verziji, izvršio samoubistvo tokom istražnog postupka. Pre rata bio je načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice i u vreme invazije Nemačke komandovao je Trećom grupom armija. Njegova uloga u vreme okupacije kontraverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je on bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čoveka koji je svesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi, koliko-toliko, ublažio tragediju srpskog naroda, uključujući pružanje utočišta onima koji su umakli od ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sa drugih okupiranih teritorija.

1948. - Cejlon [sadašnja Šri Lanka] dobio je samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

1961. - U Angoli je oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na šta je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975.

1966. - Prilikom pada japanskog putničkog aviona 'boing 727' u Tokijski zaliv, poginula su 133 putnika i člana posade.

1972. - Velika Britanija i devet drugih zemalja priznale su Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

1974. - Grenada je stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.

1976. - U Gvatemali je u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, a milion i po ostalo je bez krova nad glavom.

1976. - Glavni grad Mozambika Lorenso Markeš preimenovan je u Maputo.

1978. - Džunijus Džajavordene preuzeo je dužnost prvog predsednika Šri Lanke.

1980. - Umro je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor sa izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi približio se lirskoj apstrakciji.

1989. - U oružanoj pobuni oboren je diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u 20. veku u nekoj od južnameričkih država. U pobuni poginulo je više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsednik Paragvaja postao je general Andres Rodrigez.

1989. - Ruski istoričar Roj Medvedev procenio je da je pod Staljinovom vlašću u S S S R-u uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

1990. - U napadu iz zasede na autobus sa izraelskim turistima, islamski teroristi ubili su u Egiptu devet turista i dvojicu egipatskih policajaca i ranili 20 ljudi.

1992. - Trupe lojalne predsedniku Venecuele Karlosu Andresu Peresu ugušile su pokušaj vojnog udara.

1994 - Tokom bosanskog rata u sarajevskom predgradju Dobrinja devet ljudi je poginulo i 15 ranjeno od artiljerijske granate. Medju nastradalima, koji su čekali u redu za humanitarnu pomoć, bilo je i troje dece.

1995. - U analizi Stejt dipartmenta, pripremljenoj za Kontakt grupu o Bosni i Hercegovini, ocenjeno je da je muslimansko-hrvatska federacija pred kolapsom i da njena dezintegracija preti da izazove krajnje opasnu lančanu reakciju.

1997 - U snažnoj oluji sudarila su se dva vojna izraelska transportna helikoptera tipa "CH-53 Sikorski" koji su prevozili elitne jedinice. Poginula su 73 vojnika.

1998 - U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u severnoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo je najmanje 4.500 ljudi.

2000 - Formiranje nove austrijske koalicione vlade sa ekstremno desničarskom Slobodarskom strankom Jerga Hajdera (Joerg Haider) izazvalo je proteste u Beču i drugim mestima u Austriji. Izraelski ambasador napustio je Beč, a Evropska unija je uvela političke sankcije Austriji.

2003 - Oba veća jugoslovenskog parlamenta izglasali su Ustavnu povelju i Zakon o njenom sprovodjenju, čime je prestala da postoji Savezna Republika Jugoslavija. Nova država dobila je ime Državna zajednica Srbija i Crna Gora.

2004 - Pakistanski vrhunski nuklearni fizičar, Abdul Kadir Kan prihvatio je punu odgovornost za odavanje podataka o nuklearnoj tehnologiji Iranu, Libiji i Severnoj Koreji i zatražio od nacije da mu oprosti.

2005 - Umro je američki glumac i borac za gradjanska prava Osi Dejvis (Ošie Davis) koji je srušio barijere afričko-američkim umetnicima i postao jedan od najpriznatijih karakternih glumaca u SAD.

2005. - Italijanska novinarka Đulijana Zgrena, dopisnica italijanskih dnevnih novina 'Il Manifesto', oteta je u centru Bagdada. Oslobođena je 3. marta, ali je 4. marta, na putu do aerodroma, na auto u kojem je bila pucala američka patrola. Zgrena je ranjena, a italijanski agent tajne službe Nikola Kalipari je, štiteći je, poginuo.

2005. - Julija Timošenko, aktivista 'narandžaste revolucije', postala prva žena premijer Ukrajine.

2006. - Umrla Beti Fridan, koja je svojom knjigom 'Ženska mistika' postavila temelje modernog feminističkog pokreta. Osnovala je Nacionalnu organizaciju za žene. Umrla je na svoj rođendan, u 85. godini.
Quote
23.01.2014, 21:32
Poruka: #5
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 5. februar

1596. - Japanski šogun Hidejoši zabranio je hrišćanstvo u Japanu i naredio da se pogubi 26 osoba, koje su prešle u katoličku veru. To su bili prvi Japanci katolički 'mučenici'.

1679. - Umro je holandski pisac Jost fan den Fundel, najplodniji i najznačajniji književnik holandskog baroka. Njegova dela 'Noah', 'Lucifer' i 'Adam u izgnanstvu' ubrajaju se među najveća ostvarenja holandske literature.

1792. - Britanci su zauzeli pola teritorije indijske države Majsor, nakon što su porazili vojsku sultana Tipu Sahiba.

1814. - U Beču je objavljena 'Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica' Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

1840. - Rođen je škotski pronalazač Džon Bojd Danlop, koji je 1887. izumeo pneumatsku gumu.

1885. - Belgijski kralj Leopold II je proglasio afrički Kongo za lični posed pod nazivom 'Nezavisna država Kongo'.

1887. - U milanskoj Skali prvi put je izvedena Verdijeva opera 'Otelo'.

1893. - Umro je srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka.

1917. - Usvajanjem novog ustava, Meksiko je postao federativna republika od 28 saveznih država. Proklamovana je agrarna reforma i crkva je odvojena od države.

1919. - Rođen je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, osnivač Svegrčkog socijalističkog pokreta [PASOK] 1974. i prvi socijalistički premijer Grčke od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti.

1971. - U Belfastu je tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Severnu Irsku 1969.

1983. - U eksploziji bombe u prostorijama Palestinske oslobodilačke organizacije u Bejrutu poginule su 22 osobe.

1983. - U Lionu je posle izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu. Barbi, nazvan 'dželatom iz Liona' skrivao se u Boliviji 32 godine.

1988. - Vrhovni sud ŠSR je ukinuo presudu, kojom su u martu 1938. u vreme Staljinovih 'čistki' osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Oni su potom posmrtno rehabilitovani.

1993. - Umro je američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkievic, dobitnik dva Oskara za režiju i dva za scenario ['Sve o Evi', 'Pisma trima ženama', 'Julije Cezar', 'Kleopatra', 'Bosonoga kontesa' 'Iznenada prošlog leta'].

1994. - Tokom bosanskog rata na sarajevskoj tržnici Markale u centru grada od granate je poginulo 68, a ranjeno 200 ljudi. Čelnici NATO dali su ultimatum bosanskim Srbima, pod pretnjom bombardovanja njihovih položaja, da u roku od deset dana povuku teško naoružanje na 20 kilometara od centra Sarajeva, a od armije BiH zatraženo je da svoje teško naoružanje u gradu stavi pod kontrolu mirovnih snaga.

1996. - Vlasti u Sarajevu uhapsile su i kasnije predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu srpske oficire Đorđa Đukića i Aleksu Krsmanovića, što je izazvalo ozbiljnu političku krizu u tek uspostavljenim kontaktima dva bosanska entiteta. General Đukić je umro u zatvoru a pukovnik Krsmanović je oslobodjen optužbe.

1997. - Tri najveće švajcarske banke osnovale su, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. Pritisak je usledio nakon otkrića da su švajcarske banke sarađivale s nemačkim nacistima u Drugom svetskom ratu u skrivanju novca i dragocenosti od zatočenih i ubijenih Jevreja.

1997. - U akcijama beogradske policije protiv mirnih protesta gradjana zbog fasifikovanja izbornih rezultata, između 2. i 5. februara uhapšeno je oko 100, a povređeno više od 300 demonstranata. Svakodnevne demonstracije su nastavljene.

1999 - U 76. godini umro je Nevil Boner (Neville Bonner), prvi Aboridžanin poslanik u australijskom parlamentu.

2000 - Umro je Klod Otan-Lara (Claude Autant-Lara), jedan od najistaknutijih i najplodnijih francuskih filmskih reditelja.

2001 - U Njujorku je počelo suđenje četvorici optuženih za postavljanje i aktiviranje bombi 1998. u dve američke ambasade u Africi, kada je život izgubilo 224 osobe.

2001 - U eksploziji u moskovskom metrou povređene su najmanje 224 osobe.

2002 - Belgijski ministar inostranih poslova Luis Mišel (Louis Mićel) uputio je izvinjenje zbog uloge njegove zemlje 1961. u atentatu na tadašnjeg kongoanskog lidera Patrisa Lumumbu. On je ponudio pomoć od 3,25 miliona dolara Fondu "Patris Lumumba" za promociju demokratije u toj zemlji.

2003 - Severna Koreja je saopštila da je ponovo pokrenula nuklearni reaktor u Jongbjonu. Ona je u decembru 2002. najavila niz akcija kojima će reaktivirati svoje nuklearne programe, uprkos činjenici da je dve godine ranije (1994) potpisala sporazum o njihovoj suspenziji.

2005 - Umro je predsednik zapadnoafričke države Togo, Gnašingbe Ejadema, koji je 38 godina vladao tom zemljom.

2012 - Najmanje 131 osoba je umrla u Ukrajini od jakih hladnoća u toj zemlji.
Quote
23.01.2014, 21:33
Poruka: #6
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 6. februar

1515 - Umro je venecijanski izdavač i štampar Aldo Manucio, poznat po tome što je prvi upotrebio kurzivna slova (italic) i uveo mali praktičan format. Njegova izdanja (aldine) danas su bibliofilske retkosti.

1701 - Počeo je rat za špansko nasleđe nakon kojeg je Španija izgubila Gibraltar, posede u Holandiji, Milano, Napulj i Sardiniju. Rat je vođen na evropskom tlu i u kolonijama, a završen je Utrehtskim mirovnim ugovorom 1715.

1793 - Umro je italijanski pisac Karlo Goldoni, reformator italijanskog pozorišta. Napisao je preko sto pozorišnih komada i smatra se osnivačem italijanske realističke komedije ("Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac").

1830 - U Srbiji je objavljen hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije u okviru Otomanskog carstva. Krajem septembra sultan je izdao berat kojim je knezu Milošu Obrenoviću priznato nasledno kneževsko dostojanstvo, pod turskim suverenitetom i ruskom zaštitom.

1864. - Umro je srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika. Napravio je preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obeležje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda, što je verovatno njegova životna greška, ali je u vreme uzleta ideje bratstva južnoslovenskih naroda bilo veoma teško predvideti posledice takve širokogrudosti. Osnovnu pismenost učio je u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč, počeo je da sakuplja narodne pesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pesama i "Pismenicu" (gramatika), a 1818. "Riječnik". Pisao je i istorijska svedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo delo je sabrano u 39 tomova), za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni Univerzitet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umetnička dela, a Đuro Daničić je delom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su Vukove jezičke postavke opravdane. Cela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 1897. iz Beča u otadžbinu i, uz Dositeja Obradovića, počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1876. - U Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina posle Prve međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni lekar Vladan Đorđević, a za prvog predsednika izabran je mitropolit Mihajlo. Dva meseca kasnije, Društvo je postalo član međunarodnog Crvenog krsta.

1882. - Srbija i SAD su zaključile trgovinski sporazum i konzularnu konvenciju, čime su uspostavljeni diplomatski i državni odnosi dveju zemalja. Sporazum i Konvencija i sada su na snazi.

1905 - Rođen je poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije (komunisti) od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970, kada je podneo ostavku pod pritiskom radničkih nemira. Godine 1949. bio je sklonjen iz partijskog rukovodstva i potom uhapšen kao nacionalista. Iz zatvora je pušten krajem 1954. Važio je za simbol otpora sovjetskoj vlasti.

1928. - Žena pod imenom Anastasija Čajkovski stigla je u Njujork tvrdeći da je ona najmlađa ćerka ruskog cara Nikolaja Romanova (ubijenog zajedno sa porodicom 1918. godine). Dočekao ju je Gleb Botkin, sin porodičnog doktora kraljevske porodice, koji je potvrdio njen identitet iako se između 1918 i 1928. pojavljivalo više devojaka sa istom pričom. Tretirana je sa uvažavanjem tokom boravka u SAD i bila je viđena na svim značajnijim društvenim događajima i svečanostima. Ana Anderson (pseudonim koji je kasnije koristila) ubrzo je započela pravnu bitku kako bi joj se priznao identitet Anastasije Romanov. Ta borba na sudu trajala je do 1970. godine, kada je izgubila poslednju parnicu. Kasnije je DNK analizom utvrđeno da je njen pravi identitet Frančeska Šanskovska i da je sve bila jedna velika podvala (iako je istom analizom utvrđeno da u grobnici u kojoj je ležala carska porodica nedostaju tela jedne od ćerki i princa Alekseja). Ceo ovaj događaj inspirisao je sredinom 50-ih producente da naprave filmsku verziju u kojoj je Anastaziju glumila Ingrid Bergman, koja je za to dobila i Oskara.

1931 - Rođena je Marija Estela Isabelita Martines, kasnije poznata kao Isabela Peron, predsednik Argentine od 1974, kada je na tom položaju nasledila preminulog supruga Huana Dominga Perona. S vlasti je zbačena vojnim udarom 1976, posle čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru do 1981.

1932 - Rođen je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu stekao je prvim filmom "400 udaraca", snimljenim 1959, a za film "Američka noć" dobio je Oskara.

1937. - U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona izašao je "Leksikon stranih reči i izraza" Milana Vujaklije, delo značajno za srpsku kulturu.

1952. - Posle duge bolesti, umro je engleski kralj Džordž VI iz dinastije Vindzor, otac sadašnje engleske kraljice Elizabete II. Stupio je na presto u decembru 1936. posle abdikacije svoga brata Edvarda VII. Za vreme Drugog svetskog rata, Džordž je radio na dizanju morala u narodu, posećujući bombardovane oblasti i držeći govore u ratnim zonama.

1958. - Na minhenskom aerodromu, pri povratku iz Beograda, u avionskoj nesreći život je izgubilo 23 putnika, među kojima i osam fudbalera jedne od najslavnijih generacija Mančester junajteda, poznatih kao "Bezbijeve bebe". Mančester junajted prethodno je gostovao u Beogradu zbog utakmice sa Crvenom zvezdom, a ova nesreća je stvorila neraskidive veze dva velika kluba.

1993 - Umro je američki teniser Artur Eš, prvi crni igrač koji je pobedio u Vimbldonu 1975.

1993 - Predstavnici tri zaraćene strane u Bosni odbili su na pregovorima u Njujorku mirovni plan kopredsednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Kopredsednici Vens i Oven zatražili su od Saveta bezbednosti UN da obavezujućom rezolucijom podrži taj plan, a predsednik SAD Bil Klinton najavio je alternativni plan za rešavanje bosanske krize.

1994 - Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio je prve direktne predsedničke izbore u Finskoj, pobedivši ministarku odbrane Elizabet Ren.

1999 - U zamku Rambuje kod Pariza predsednik Francuske Žak Širak otvorio je mirovnu konferenciju o Kosovu. Jugoslovensku delegaciju predvodio je potpredsednik vlade Srbije Ratko Marković, a albansku jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači.

2000 - Finska je dobila prvu ženu predsednika države Tarju Halonen, dotadašnjeg ministra inostranih poslova.

2000 - Rusija je objavila završetak vojnih operacija u glavnom gradu Čečenije, Groznom.

2001 - Na izborima u Izraelu pobedila je desničarska partija Likud, a njen lider Arijel Šaron je izabran za premijera, umesto Ehuda Baraka, čija je laburistička partija pretrpela poraz.

2001 - Nakon pedeset godina, po prvi put je kineski brod legalno uplovio i ukotvio se na ostrvu Chuemoj, koje se nalazilo pod tajvanskom vlašću.

2002 - Katolički sveštenik Atanas Seromba predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za genocid u Ruandi koji su 1994. izvršili pripadnici etničke zajednice Hutu nad Tutsima.

2004 - U samoubilačkom bombaškom napadu u moskovskom metrou poginulo je 41 osoba, a povređeno više od 100 osoba.
Quote
23.01.2014, 21:33
Poruka: #7
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 7. februar

1478. - Rođen je engleski humanista i državnik Tomas Mor, diplomata i lord-kancelar Henrija VIII. Pao je u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio je da prizna Henrija poglavarom engleske crkve. Nakon toga je osuđen na smrt i pogubljen. Kao pisac poznat je po delu 'Utopija' u kojem je dao viziju idealnog društva.

1792. - Austrija i Pruska su sklopile savez protiv revolucionarne Francuske u strahu od širenja ideja gradjanske revolucije. To je bila prva od šest koalicija u koje su kasnije, protiv Napoleona, ušle i Rusija, Engleska i Turska i druge manje evropske zemlje.

1812. - Rođen je Čarls Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca.

1837. - Umro je švedski kralj Gustav IV tokom čije je vladavine Švedska bila u gotovo potpunoj izolaciji. Nakon neuspeha u ratovima s Rusijom i Danskom, zbačen je s prestola u oficirskoj zaveri, posle čega je živeo u izgnanstvu.

1863. - Na britanskom vojnom brodu 'Orfej', koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo je 190 ljudi.

1878. - Umro je papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji katoličke crkve. Za vreme njegovog pontifikata crkvena država izgubila je najveći deo svojih teritorija, a papa se povukao u Vatikan [1870]. Proglasio je 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice, a 1870. o infabilitetu [nepogrešivosti] pape.

1894. - Umro je belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumeo muzički instrument nazvan po njemu saksofon.

1913 - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred su u Prvom balkanskom ratu počeli napad na Skadar koji su držali Turci. Crnogorci su u aprilu prisilili Esad-pašu da preda grad, ali su se u maju morali povući, jer su evropske sile donele odluku da Skadar pripadne Albaniji.

1947 - Britanski plan o podeli Palestine na arapski i jevrejski deo odbacili su i Jevreji i Arapi.

1962 - U eksploziji u rudniku uglja kod Sarbrikena u Zapadnoj Nemačkoj poginulo je 298 rudara.

1964 - Popularna britanska pop grupa "Bitlsi" prvi put je gostovala u SAD.

1968 - Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili su nacrt ustava prema kojem je status francuskog jezika u celoj Kanadi izjednačen s engleskim.

1969 - Nigerijski avioni bombardovali su prepunu tržnicu u jednom selu u pobunjenoj Bijafri. Poginulo je više od 200 ljudi.

1971 - Žene su u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 - Američki kosmonaut Brus Mekendls je napustio svemirski brod "Čelendzer" i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

1986 - Predsednik Haitija Žan Klod Divalije pobegao je iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR prihvatio je predlog lidera Mihaila Gorbačova da se ukine 70-godišnji monopol na vlast te partije, čime je otvoren put za višepartijski politički sistem.

1991. - Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen je predsednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef države.

1995. - U Islamabadu, u Pakistanu uhapšen je Ramzi Jusuf, glavni osumnjičeni za napad na Svetski trgovinski centar u Njujorku 1993, kada je poginulo šest osoba, a više od 1.000 povređeno. Za taj napad optuženo je i na doživotnu robiju osuđeno šest islamskih ekstremista.

1996. - U 'Boingu 757', koji se srušio nekoliko minuta posle poletanja iz Dominikanske Republike ka Nemačkoj, poginulo je svih 189 putnika i članova posade. Većina putnika bili su nemački turisti.

1999. - Umro je jordanski kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Nasledio ga je sin, princ Abdulah.

2000. - U Beogradu je ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije Pavle Bulatović. Novi ministar postao je Dragoljub Ojdanić, dotadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, a na to mesto je postavljen Nebojša Pavković.

2001. - Umrla je američka pevačica i glumica Dejl Evans, koja je sa svojim suprugom, Rojem Rodžersom, igrala u 27 vestern filmova i napisala njihovu pesmu 'Tragovi sreće'.

2003. - U eksploziji automobila-bombe u klubu 'El Nogal' u elitnom delu grada Bogota poginule su najmanje 33 osobe, a više od 60 ljudi je povređeno. Za napad je osumnjičena gerilska Revolucionarna oružana snaga Kolumbije.

2003. - Umro je Augusto Monteroso, pisac iz Gvatemale i poznati majstor kratke priče, koji je 2000. osvojio špansku nagradu za literatutu 'Princ od Asturije'.

2010 - Umro je akademik Mihajlo Marković, jedan od najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca. Bio je visoki funkcioner i jedan od osnivača Socijalističke partije Srbije (SPS) i autor programskih načela te stranke.
Quote
23.01.2014, 21:34
Poruka: #8
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 8. februar

1560. Turske galije naterale su u bekstvo špansku flotu pod komandom vojvode Medine u bici u Sredozemnom moru kod grada Tripolija, koji su Turci 1551. preuzeli od Španije.

1587. Nakon 19 godina zatočeništva pogubljena je škotska kraljica Meri Stjuart, optužena zbog učešća u zaveri za zbacivanje s prestola engleske kraljice Elizabete I.

1676. Umro je ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac PetraVelikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Proširio je teritoriju pripojivši Rusiji Ukrajinu do reke Dnjepar i istočne
delove Sibira.

1725. Umro je ruski car Petar I Aleksejevič Romanov. Po dolasku na presto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), a 1703. na ušću Neve podigao je novu prestonicu - Sankt Peterburg.

1828. Rođen je Žil Vern, francuski pisac naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana među kojima su najpoznatiji "Put oko sveta za 80 dana", "20.000 milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedelja u balonu", "Deca kapetana Granta").

1861. Južne države SAD odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike s DŽefersonom Dejvisom kao predsednikom, što je dovelo do Američkog građanskog rata (1861-65).

1863. Pruska i Rusija sklopile su savez da bi ugušule revoluciju u Poljskoj.

1894. Rođen je američki filmski režiser King Volis Vidor. Njegov nemi film "Gomila" smatra se remek delom svetske kinematografije. Veliki uspeh postigao je i filmom "Haleluja" u kojem su glavne uloge igrali crnci.

1904. - Japan je izveo iznenadan pomorski napad na Port Artur, rusku pomorsku bazu u Kini, čime je otpočeo rusko-japanski rat. Ruska flota bila je desetkovana. Za vreme rusko-japanskog rata, Japan je izvojevao seriju odlučujućih pobeda nad ruskom vojskom, koja je ušla u rat potcenjujući snagu svog neprijatelja. Zahvaljujući posredovanju američkog predsednika Teodora Ruzvelta (koji je za ovo zalaganje dobio i Nobelovu nagradu), rat je 1905. godine okončan. Japan je iz ovog rata izašao kao prva moderna nezapadna vojna sila, dok je ruski neuspeh u ovom ratu bio jedan od razloga za izbijanje revolucije 1905. godine.

1921. Umro je ruski revolucionar i geograf Petar Aleksejevič Kropotkin, jedan od najznačajnjih teoretičara anarhizma. Godine 1872. napustio je uspešno bavljenje naukom, prišao Bakunjinu u Ženevi i posvetio se idejama anarhizma ("Anarhija i njena filozofija", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara").

1924. - U Nevadi je izvršeno prvo pogubljenje uz pomoć smrtonosnog gasa. Pogubljen je Tong Li, član kineske bande osuđen zbog ubistva člana rivalske bande. Smrtonosni gas je u Nevadi usvojen još 1921. godine, kao humaniji način za izvršenje smrtne kazne, nasuprot do tada primenjivanim tradicionalnim tehnikama kao što su vešanje, streljanje ili električna stolica. Krajem 20. veka, ovaj oblik pogubljenja zamenjen je smrtonosnom injekcijom.

1928. - Škotski naučnik J. Blaird demonstrirao je kolor televizor.

1936. - Održano je prvo takmičenje u ski skokovima.

1937. U Španskom građanskom ratu trupe generala Fransiska Franka zauzele su Malagu uz pomoć 15.000 italijanskih vojnika.

1940. Nacisti su u Drugom svetskom ratu streljali svakog desetog stanovnika iz dva poljska sela u blizini Varšave zbog ubistva dva nemačka vojnika.

1942. U manastiru Ostrog održana je skupština sa koje je upućen poziv svim Crnogorcima i Bokeljima, bez obzira na političke i partijske podele, na ustanak protiv okupatora u Drugom svetskom ratu.

1943. Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila grad Kursk koji su Nemci okupirali 1941.

1963. U Iraku je izvršen državni udar. Predsednik Iraka general Abdul Karim Kasem je streljan, a novi šef države je postao pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.

1975. Sovjetski i američki kosmonauti su počeli zajedničke pripreme za letove "Sojuz-Apolo".

1984. Na stadionu "Koševo" u Sarajevu u prisustvu 50.000 gledalaca otvorene su 14. zimske Olimpijske igre. Na prvim olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.

1989. U blizini atlantskih ostrva Azori pao je američki putnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade.

1992. Članice Evropske zajednice potpisale su u Mastrihtu, u Holandiji ugovor kojim je ova ekonomska zajednica postala i političko-pravna unija (Evropska unija).

1993. U nesreći izazvanoj sudarom vojnog aviona "Suhoj" i putničkog "Tupoljev" blizu Teherana, poginuli su svi putnici i članovi posade, njih 132, pilot i kopilot vojnog aviona.

1994. Dve grupe ilegalnih imigranata ("ljudi iz čamaca"),pristigavši do obala SAD dobile su različit tretman američkih vlasti - Kubanci su prihvaćeni, a Haićani su bili prisiljeni da se vrate.

1998. - Prvi put u istoriji Olimpijade odigrana je utakmica u ženskom hokeju. Finska je pobedila Švedsku rezultatom 6:0.

2002. U mestu Salt Lejk Siti (SAD) otvorene su 19. Zimske olimpijske igre.

2004. Britanski prestolonaslednik princ Čarls doputovao je u Iran u svojstvu predsednika britanskog Crvenog krsta i obišao grad Bam, koji je krajem 2003. razoren u katastrofalnom zemljotresu, u kome je stradalo 43.000 ljudi. Princ Čarls je prvi član britanske kraljevske porodice koji je posetio Iran od revolucije 1979. godine.
Quote
23.01.2014, 21:35
Poruka: #9
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 9. februar


1540. - U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana je prva trka konja.

1788. - Austrijski car Josif II objavio je rat Turskoj. U ratu,koji je završen 1791. po Austriju nepovoljnim Svištovskim mirom, na austrijskoj strani učestvovali su i srpski dobrovoljci pod vođstvom Koče Anđelkovića.

1801. - Mirovnim ugovorom izmedju Austrije i Napoleonove Francuske u Linevilu na severoistoku Francuske prestalo je da postoji Sveto rimsko carstvo, iako se car Franc II Habsburg odrekao titule rimskog cara nemačkog naroda pet godina kasnije.

1849. - Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio je Rim republikom.

1881. - Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika, čije je delo u 20. veku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji

1909 - Francuska i Nemačka su postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj zemlji, u zamenu za ekonomske koncesije.

1917 - Zbog pokušaja bugarske vojske da izvrši mobilizaciju srpskih regruta u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji u Prvom svetskom ratu, izbio je Toplički ustanak. Pored početnih uspeha i stvaranja slobodne teritorije sa sedištem u Toplici, ustanak je krajem marta ugušen. Bugari su za odmazdu pobili oko 20.000 ljudi, uključujući žene i decu i uništili nekoliko desetina sela između Prokuplja i Leskovca.

1934 - Jugoslavija, Grčka, Turska i Rumunija potpisale su u Atini Balkanski pakt (Balkanska antanta), odbrambeni savez od bugarskih i italijanskih aspiracija. Izbijanjem Drugog svetskog rata savez je oslabio zbog različitih stavova zemalja članica prema Nemačkoj i Italiji, a pristupanjem Rumunije i Jugoslavije Trojnom paktu sasvim se raspao.

1942 - U njujorškoj luci izbio je požar na francuskom putničkom brodu "Normandija", tada najvećem i najelegantnijem u svetu, posle čega je brod potonuo.

1943 - Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane su u Drugom svetskom ratu pobedom američkih snaga nad japanskom armijom.

1943 - Počeo je protivnapad partizana u Drugom svetskom ratu protiv združenih nemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga na Neretvi, poznat kao "Bitka za ranjenike". Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu nemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika je prebačeno na levu obalu Neretve.

1957 - U Portugaliji je umro Mikloš Horti (Miklos Horthy, mađarski diktator (1920-44). Kao zapovednik krstarice "Navara" učestvovao je u gušenju pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918, uveo je Mađarsku u rat na strani Hitlera i učestvovao u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja i zločine nad civilima, nakon zbacivanja s vlasti pobegao je u Portugaliju. U Jugoslaviji je bio proglašen za ratnog zločinca zbog masovnih likvidacija civila u Vojvodini.

1962 - Jamajka je postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.

1969 - Boing 747 džambo džet izvršio je prvi probni let.

1977 - Umro je ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1981 - General Vojćeh Jaruzelski (Wojciech) postao je predsednik poljske vlade.

1984 - Umro je Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije. Bivši šef Komiteta državne bezbednosti (KGB), koji je nasledio Leonida Brežnjeva krajem 1982, bio je na vlasti manje od 16 meseci.

1991 - Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača glasalo je za otcepljenje od ŠSR.

1996 - U snažnoj eksploziji u Londonu, koju su podmetnuli pripadnici Irske republikanske armije, poginule su dve osobe, a oko sto je ranjeno. Tim napadom prekinuto je 17-mesečno primirje.

1999 - Kina je prekinula diplomatske odnose s Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2002 - Umrla je britanska princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete, poznata po glamuroznom i burnom životu.
Quote
23.01.2014, 21:36
Poruka: #10
Nije na vezi
Dogodilo se u Februaru
Dogodilo se na dan - 10. februar


1258. - Mongoli su zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.

1763. - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

1837. - U dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti ['Evgenije Onjegin', 'Boris Godunov', 'Pikova dama', 'kapetanova kći'].

1878. - Konvencijom u El Zanjonu okončan je desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi.

1879. - U Velikom Trnovu otvoreno je zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka.

1891. - Zaslugom čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji.

1901. U Beču je umro srpski državnik Milan Obrenović, knez(1872-82), a potom kralj Srbije (1982-89). Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. Zaključio je s Bečom Tajnu konvenciju 1881. kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austro-Ugarske. Abdicirao je 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra.

1942. Američki džez muzičar Glen Miler postao je prvi muzičar koji je dobio "zlatnu ploču" za prodaju milionitog primerka kompozicije "Chattanooga Choo Choo".

1947. U Parizu su potpisani mirovni ugovori zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke.

1962. Američki pilot Frensis Geri Pauers, oboren 1960. dok je preletao ŠSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

1964. U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervispotonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara.

1979. U Ljubljani je umro slovenački političar Edvard Kardelj,visoki funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1963. do 1967. bio je predsednik Skupštine SFR Jugoslavije.

1996. IMB kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u istoriju šaha pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

1997. Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili su vatru na Muslimane iz istočnog dela grada koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe su poginule, a 38 je ranjeno. Mostar je u bosanskom ratu, nakon što su Srbi bili prisiljeni da napuste grad, podeljen 1993. na muslimanski i hrvatski deo.

1998. Umro je bivši francuski ministar inostranih poslova MorisŠuman, tvorac projekta Evropske unije ("Šumanov plan").

2000. Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio je nezavisne medije da su "američki plaćenici" i "kriminalci", čime je najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji.

2001. Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom ranjeno je više desetina studenata, a oko 100 je uhapšeno.

2004. SAD su obnovile svoje diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, posle desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dve zemlje, a nakon odluke Libije da napusti program za razvoj oružja za masovno uništenje. Zvanični Vašington je opozvao svog ambasadora u Libiji 1980. godine.

2005. Umro je poznati televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks (67).

2005. Severna Koreja je prvi put saopštila da poseduje nuklearno oružje i suspendovala svoje učešće u pregovorima o spornom nuklearnom programu te zemlje.

2005. Umro je Artur Miler, velikan američkogpozorišta koji je napisao "Smrt trgovačkog putnika" i čija su dela uglavnom govorila o običnim ljudima.

2006. Za predsednika Kosova izabran je Fatmir Sejdiu, visoki funkcioner Demokratskog saveza Kosova.

2006. Umro je meksički slikar i vajar Huan Soriano, čije se velike skulpture nalaze na značajnijim mestima u glavnom gradu Meksika.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum