Datum i vreme: 19.03.2024, 06:19 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 2 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

47846 views

Dogodili se u Decembru

01.12.2014, 19:51
Poruka: #1
Nije na vezi
Rainbow Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 1. decembar

1081. - Rodjen je francuski kralj Luj VI (Louis VI) (umro 1137.).

1640. - Portugalija je postala nezavisna od španije a Žoao (João ) IV je proglašen za kralja Portugalije.

1761. - Rodjena je Mari Tiso (Marie Tussaud), osnivač muzeja voštanih figura u Parizu. Ona je prva počela sa izradom figura od voska sa likovima poznatih ljudi u prirodnoj veličini. Danas se takvi muzeji nalaze u mnogim svetskim gradovima.

1819. - Rođen je srpski istoričar i publicista Danilo Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vreme revolucije 1848. pokrenuo je list "Napredak", koji je ubrzo zabranjen zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću, 1851. list "Južna pčela", a 1852. "Srpski dnevnik" s književnim dodatkom "Sedmica". Napisao je "Povjesnicu srpskog naroda".

1825. - Umro je ruski car Aleksandar I (rodj. 1777.)

1835. - Hans Kristian Andersen je objavio svoju prvu knjigu bajki.

1896. - Rodjen je Georgij Žukov, ruski general i Maršal Sovjetskog saveza (umro 1974.).

1898. - U skupštini Srbije podnesen je prvi predlog za osnivanje Univerziteta u Beogradu, odnosno za reorganizaciju Velike škole i njeno prerastanje u Beogradski univezitet. Potom je izrađeno više projekata zakona, ali je tek u februaru 1905. usvojen predlog ministra prosvete Andre Nikolića, čime su stvoreni uslovi za otvaranje Univerziteta u oktobru 1905.

1903. - Prikazan je prvi film of Divljem Zapadu, pod imenom 'Velika pljačka voza (The Great Train Robbery).

1913. - Američka fabrika automobila, Ford Motor Company, je uvela u proizvodnju prvu pokretnu traku za sklapanje vozila.

1918. - U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu i u novu državu su uključene nezavisne predratne srpske države - Srbija (proširena Vardarskom Makedonijom posle balkanskih ratova) i Crna Gora i teritorije u sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, čija je skupština odlučila da Vojvodina prvo uđe u sastav Srbije, a potom u Kraljevinu SHS).

1918. - Island je postao kraljevina, mada je ostao ujedinjen sa Danskom.

1935. - Rodjen je Vudi Alen (Woody Allen), američki glumac, režiser i producent jevrejskog porekla, dobitnih nagrade 'Oskar'

1939. - The epic film 'Gone With The Wind' was premiered in New York

1945. - Rodjena je Bet Midler (Bette Midler), američka filmska glumica i pevačica.

1952. - U Njujorku je objavljena vest o prvoj uspešnoj operaciji promene pola.

1958. - Centralno-afrička Republika je dobila nezavisnost od Francuske.

1959. - Hladni rat: Potpisan je 'Antarktički sporazum', kojim je kopnena teritorija oko južnog pola, Antarktik, proglašena za naučni rezervat i svaka vojna aktivnost na tom kontinentu je zabranjena.

1971. - U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Time je privremeno zaustavljena šovinistička pomama u Hrvatskoj. Ocenjeno je da i u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva SKJ, pa su usledile čistke u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji koje su, posebno u Srbiji u kojoj je smenjeno na stotine uspešnih direktora pod optužbom za tehnokratizam, u korenu sasekle sve pokušaje političke demokratizacije društva i suštinskih reformi privrede.

1973. - Pacifička ostrva Papua Nova Gvineja (Papua New Guinea) su dobila nezavisnost od australije.

1974. - Umro je Lajoš Zilahi, mađarski romansijer i dramatičar. Već njegovo prvo delo ,"Samrtno proleće", probudilo je pažnju fabulom i individualnošću stila. Roman "Ararat", napisan posle Drugog svetskog rata, kao i nastavak tog romana, "Anđeo u buri", objavljeni su na više evropskih jezika. Jedan je od mađarskih pisaca koji je požnjeo najviše uspeha i izvan svoje zemlje.

1974. - Jacqueline Hansen postavila je ženski svetski rekord u maratonu (2:43:54.5).

1976. - Angola je primljena u Ujedinjene nacije.

1981. - Avion DC-9 kompanije Inex Adria Aviopromet iz Ljubljane je u magli udario u planinu na ostrvu Korzika u Sredozemnom moru, i svih 178 putnika i članova posade su poginuli. To je jedna od najvećih nesreća u jugoslovenskom putničkom vazduhoplovstvu.

1982. - Na univerzitetu Juta (Savezna država Utah, SAD) pacijent Barni Klark (Barney Clark) je tokom operacije na srcu dobio prvo trajno veštačko srce umesto presadjivanja srca od drugog čoveka.

1988. - Benazir Buto (Bhutto) je izabrana za premijera Pakistana.

1990. - Francuska i engleska tunelska ekipa koje su kopale tunel ispod kanala Lamanš, su se srele na sredini rastojanja, ispod mora, na dubini od 40 metara ispod morskog dna. Time su spojena dva nezavisna tunela koji su odvojeno kopani sa obe strane, iz Engleske i iz Francuske. To je bio veliki gradjevinski uspeh.

1991. - Na referendumu u Ukrajini, glasači su velikom većinom odlučili da se Ukrajina izdvoji u nezavisnu državu od Sovjetskog saveza.

1992. - Ostavke u prvoj vladi Savezne Republike Jugoslavije podneli su potpredsednik Oskar Kovač i članovi Radmila Milentijević i Nikola Šainović, potkopavši poziciju premijera Milana Panića. Nepun mesec dana kasnije, Savezna skupština izglasala je nepoverenje vladi.
Quote
01.12.2014, 19:52
Poruka: #2
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 2. decembar

1254. - Kralj Sicilije Mafred pobedio je u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.

1547. - Umro je španski osvajač Ernan Kortes (Hernan Cortez), koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio Meksiko. Guverner "Nove Španije" je postao 1522.

1804. - Papa Pije VII krunisao je u Parizu Napoleona Bonapartu (Bonaparte) za cara Francuske.

1805. - U pomorskoj bici kod Trafalgara, teško je ranjen britanski admiral Lord Nelson. Ubrzo je podlegao ranama. Ostala je zapamćena njegova poslednja izjava: Učinio sam sto mi je bila dužnost... (I have done my duty).

1805. - Kod Austerlica (češki Slavkov) kraj Brna u Čehoslovačkoj, Napoleon je potukao mnogo veću vojsku ruskog cara Aleksandra I i austrijskog cara Franje II. Napoleon je imao oko 70.000 ljudi, a Austrijanci i Rusi oko 160.000. To je jedna od najsjajnijih Napoleonovih pobeda.

1823. - Američki predsednik Džejms Monro proklamovao je tzv. Monroovu doktrinu, koja je postala geslo: "Amerika Amerikancima". Njom je sprečio reakcionarnu intervenciju Svete alijanse, koja je nameravala da nasilno uguši pobune srednjoameričkih i južnoameričkih kolonija protiv Španije i Portugalije. Mada je doktrina predstavljala demokratsko načelo, u suštini je odražavala težnju da se zagospodari tržištima i sirovinskim bazama celog američkog kontinenta i da se sa njega potisne uticaj evropskih sila.

1848. - Franc Jozef je postao car Austrije i kralj Mađarske.

1852. - U Francuskoj je proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom (Ćarles Louis, Bonaparte).

1859. - Rođen je francuski slikar Žorž Sera , osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog metoda poentilizma.

1859. - Izvršena je smrtna kazna vešanjem nad američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva Džonom Braunom (John Brown), što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-65).

1877. - Premijerno je izvedena najčuvenija opera francuskog kompozitora Kamija Sen-Sansa - "Samson i Dalila"

1901. - Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette) patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1914. - Austrougarska vojska je u Prvom svetskom ratu okupirala Beograd, ali je ubrzo bila prinuđena da ga napusti posle velikog poraza koje su joj srpske trupe nanele u Kolubarskoj bici.

1933. - Fred Aster snimio je svoj prvi film - "Dancing Lady".

1942. - Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem (Enrico) i Arturom Kromptonom (Arthur Crompton) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put je demonstrirana nuklearna lančana fisija. To je bila prethodnica atomske bombe.

1943. - Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja je u Drugom svetskom ratu od vojnika italijanskih divizija "Venecija" i "Taurinenze" formirana italijanska partizanska divizija "Garibaldi" i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

1945. - Na zajedničkoj sednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojen je jugoslovenski ustav.

1950. - Odlukom UN bivša italijanska kolonija Eritreja ušla je u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

1954. - Američki Senat izrekao je javni prekor senatoru Džozefu Makartiju (Joseph McCarthy) zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.

1971. - Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade Mars 3 spustio se na Mars.

1971. - Osnovana je federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu: Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

1972. - U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je najmanje 50 ljudi.

1982. - Umro je u Meksiko Sitiju, u 49. godini života, britanski filmski glumac, komičar Marti Feldman (Marty Feldman).

1982. - Hirurg Vilijam de Vris (William, Vries) implementirao je na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živeo je s tim srcem 112 dana.

1990. - Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola (Kohl) odnela je ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.

1993. - U pucnjavi prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija je ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Eskobara (Escobar).

1994. - Filipinski feribot sa više od 600 putnika potonuo je u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. život je izgubilo oko 140 ljudi.

1998. - Pripadnici međunarodnih snaga u Bosni (Sfor) uhapsili su u Bijeljini Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio je Krstića za genocid nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora. Žalbeno veće Haškog tribunala ukinulo je 19. aprila 2004. godine prvostepenu presudu i pravosnažno osudilo Krstića za pomaganje i podržavanje genocida, umanjivši mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora.

2000. - U Beogradu je umro istaknuti srpski i jugoslovenski slikar i grafičar Milan Mića Popović.

2001. - Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron podnela je molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.

2003. - Tribunal u Hagu izrekao je kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru Vojske Republike Srpske koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Muslimana u Srebrenici u leto 1995. godine.

2004. - U vojnoj bazi u Butmiru kod Sarajeva, snage Evropske unije (EUFOR) preuzele su mandat od Snaga za stabilizaciju mira (SFOR) u Bosni i Hercegovini, čime je zvanično završena misija NATO u BiH. Za komandanta Eufora, u čijem sastavu je sedam hiljada vojnika iz 33 države, imenovan je britanski general-major Dejvid Liki (David Leakey).

2005. - Umrla je Dejm Ališja Markova (94), jedna od najslavnijih balerina dvadesetog veka, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.
Quote
01.12.2014, 19:52
Poruka: #3
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 3. decembar

1586. - Ser Tomas Heriot (Thomas Herriot) doneo je krompir u Englesku iz Kolumbije.

1621. - Galileo Galilej usavršio je teleskop.

1694. - U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.

1800. - Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka ("Sonetni venac").

1828. - Endru Džekson (Andrew Jackson) izabran je za sedmog predsednika SAD-a.

1883. - Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.

1894. - Umro je na ostrvu Samoa, u Pacifiku, engleski književnik Robert Luis Stivenson (Robert Louis Stevenson), autor romana 'Ostrvo s blagom'.

1910. - U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.

1912. - Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

1914. - U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije, general Živojin Mišić, odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i Odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode.

1915. - Srpska vojska praćena izbeglicama počela je u Prvom svetskom ratu povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, u kojem je od gladi i bolesti umrlo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.

1919. - Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.

1923. - Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. i s velikim uspehom je pevala na najvećim svetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.

1930. - Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar (Jean Luc Godard), najznačajniji predstavnik francuskog "Novog talasa" koji je filmovima "Do poslednjeg daha" (1959) i "Prezir" (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.

1944. - U Atini je izbio građanski rat između vlade, koju jepodržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.

1952. - Umro je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana Skerlića, objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u "Srpskom književnom glasniku". U Drugom svetskom ratu bio je ministar u jugoslovenskoj emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i jedno vreme bio je potpredsednik vlade, ali je ubrzo odstranjen iz političkog života, budući da je komunistički režim Josipa Broza sprovodio parlamentarnu demokratiju kao formu bez ikakvog sadržaja. Dela: članci i eseji "Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije", "Iz predratne Srbije"

1961. - Anton Geesink je prvi nejapanac koji je postao svetski prvak u džudou.

1962. - Edit Sparlok Sampson (Edith Spurlock) stupila je nadužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD.

1962. - Teška magla koja je prekrivala London četiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.

1967. - Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard (Christian Barnard) izvršio je u bolnici "Grote Šur" u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju ljudskog srca. Pacijent Luis Vašanski (Louis Washansky) potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

1971. - Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1975. - U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

1978. - Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta, koja je 1921. započela karijeru u Beogradu kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši na prečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru najviše je obeležila nenadmašna interpretacija Živke u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.

1984. - U Viskonsinu u SAD-u venčali su se najstariji mladoženja na svetu, Hari Stivens (Harry Stevens), star 103 godine, i njegova nevesta Telma Lukas (Thelma Lucas), 83 godine stara.

1984. - U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi je umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida "Junion karbajd".

1989. - Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke (komunisti) Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

1995. - Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan je uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.

1997. - U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja među kojima i SAD odbile su da se priključe sporazumu.

2000. - U Čikagu je u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama "Eni Alen".

2001. - Umro je Gerhard Rigner (90), autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.

2003. - Umro je britanski glumac Dejvid Hemings, poznat po ulogama u kultnim filmovima "Uvećanje" i "Barbarela".

2004. - General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. godine optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovečnosti i kršenje pravila i običaja rata.
Quote
01.12.2014, 19:53
Poruka: #4
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 4. decembar

1154. - Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez koji je biran za papu, ustoličen je za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan IV.

1371. - Umro je car Uroš Nemanjić, sin cara Dušana i jedini naslednik velikog srpskog carstva. Stupivši na presto u 19. godini, posle Dušanove smrti 1355, nije uspeo da sačuva veliko carstvo koje se posle njegove smrti raspalo na niz samostalnih oblasti pod vlašću moćnih feudalaca. Njegovom smrću izumrla je loza Nemanjića. Prema predanju ubijen je mučki u lovu, kada se sagnuo nad vodom da se osveži. Srpska pravoslavna crkva je, na osnovu tog predanja, proglasila Uroša za mučenika i svetitelja.

1642. - Umro je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

1644. - U Minsteru je sazvan prvi evropski mirovni kongres.

1679. - Umro je engleski filozof Tomas Hobs, predstavnik klasičnog engleskog empirizma. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O čoveku", "O telu", "O građaninu".

1791. - Izašao je prvi broj britanskog "Observera", najstarijeg nedeljnog lista u svetu.

1795. - Rođen je Škotski esejist i istoričar Tomas Karlajl, autor romantiziranih istorijskih dela od kojih je najpoznatije "Francuska revolucija" (1837). Osnivač je i čuvene Londonske biblioteke.

1829. - Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.

1841. - Predstavom "Smrt Stefana Dečanskog" Jovana Sterije, u bivšem skladištu carinarnice na Savi u Beogradu otvoreno je "Pozorište na Đumruku". Å tampan je prvi pozorišni plakat i naplaćivane su ulaznice. Organizatori ovog pozorišta bili su glumac i reditelj Atanasije Nikolić i dramski pisac Jovan Sterija Popović.


1888. - Na Cetinju je rođen jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević, kralj Ujedinitelj. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir, govorio je tečno francuski i ruski. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. Srbijom je kao regent vladao u ime bolesnog oca kralja Petra. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. Ubijen je prilikom atentata u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu; atentat su organizovali hrvatske ustaše i italijanski fašisti 9. oktobra 1934. godine.

1890. - Rođen je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije završio je u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih melodija, kojima se inspirisao u komponovanju. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Dela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Skenderbegove", "Pesme zemlje Raške", solo pesme, obrade narodnih pesama.

1892. - Rodjen je general Franko, španski vojni diktator.

1912. - Posle pobeda u Prvom balkanskom ratu, balkanski saveznici, Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska, potpisali su primirje s Turskom.

1924. - Umro je srpski lekar dr Vojislav Subotić, vodeći hirurg u Srbiji tog doba, šef hirurškog odeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, osnivač Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.

1943. - Predsednik SAD Ruzvelt, britanski premijer Čerčil i turski predsednik Mustafa Ismet Ineni razmatrali su u Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije. Turska je, međutim, odbila da objavi rat Nemačkoj.

1945. - Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.

1961. - Muzej moderne umetnosti izložio je greškom naopačke Matisovu sliku "Le Bateau", koja je tako stajala 47 dana.

1974. - U blizini glavnog grada Šri Lanke Kolomba srušio se holandski avion "DC-8". Poginuli su svi putnici i članvi posade, njih 191.

1975. - Umrla je Hana Arent, filozof i jedna od vodećih ličnosti u oblasti političke teorije u 20. veku. Laureat je mnogih međunarodnih nagrada, među kojima Lesingove nagrade 1959. i nagrade "Sigmund Frojd" 1967. U Drezdenu je 1993. osnovan "Hana Arent institut" za istraživanje totalitarizma.

1976. - Umro je Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. veka. Sa operskim pevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").

1976. - Američka glumica Elizabet Tejlor udala se po sedmi put, ovoga puta za Džona Vornera (John Warner).

1977. - Na jugu Malezije je poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.

1977. - Diktator Žan Bedel Bokasa krunisao se za cara Centralnoafričkog carstva. Troškovi ceremonije krunisanja iznosili su koliko i četvrtina nacionalnog proizvoda zemlje.

1980. - U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je bila posledica sabotaže, poginuo je portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro (Francisco, Carneiro).

1980. - Dva meseca nakon smrti bubnjara Džona Bonama (John Bonham), raspala se kultna grupa Led Zeppelin.

1991. - Otmičari su oslobodili poslednjeg Amerikanca, novinara Terija Andersona, koji je kao talac u Libanu proveo 2.454 dana. Pripadnici Islamskog džihada kidnapovali su Andersona 16. marta 1985.

1994. - Predsednik Srbije Slobodan Milošević i ministri inostranih poslova Velike Britanije i Francuske, Daglas Herd i Alen Žipe, saglasili su se u razgovorima u Beogradu da za krizu u Bosni i Hercegovini ne postoji vojno rešenje.

1995. - Ministri inostranih poslova Evropske unije su na sastanku u Briselu suspendovali sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji, uvedene 1992. zbog umešanosti jugoslovenske vlade u rat u Bosni; prvi vojnici NATO - prethodnica trupa za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sleteli su u dva aviona na sarajevski aerodrom.

1998. - Poslednji borci "Crvenih Kmera" predali su se armiji Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

2001. - Izraelska vojska ušla je u nekoliko palestinskih gradova na Zapadnoj obali i zauzela međunarodni aerodrom u Gazi.

2003. - Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv osam lica za ratni zločin počinjen u Vukovaru 1991, kada je ubijeno oko 200 civila. To je prva optužnica koju je to tužilaštvo podiglo od kada je osnovano, jula 2003.
Quote
01.12.2014, 19:53
Poruka: #5
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 5. decembar

1443. - Rođen je italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere, papa Julije II (1503-1513), najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela je naručio izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

1492. - Kolumbo je otkrio Haiti (El Espanola).

1756. - Rodio se austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart (Wolfgang Amadeus Mozart), centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodinijih muzičara. Napisao je oko 600 dela, među kojima su opere, simfonije, koncerti za klavir, violinu i druge instrumente, kantate, mise ("Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Praška simfonija", "Simfonija u g-molu", "Rekvijem", "Mala noćna muzika").

1766. - Osnivač čuvene londonske aukcijske kuće "Kristi" (Christie), englez Džejms Kristi (James Christie) je održao svoju prvu aukciju.

1791. - U Beču je preminuo Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca u svetu. Već u ranom detinjstvu (rođen je 1756. godine i svake godine se u njegovom rodnom mestu Salcburgu organizuje muzički festival u njegovu čast) afirmisao se i kao kompozitor i kao izvođač na čembalu i drugim instrumentima. Veoma plodan, naročito se istakao u operi, ali je komponovao i veliki broj simfonija, drugih orkestarskih kompozicija, kamernu muziku, mise, nedovršeni "Rekvijem"... Dela: opere "Čarobna frula", "Figarova ženidba", "Otmica iz saraja", "Doh Žuan"...

1830. - Premijerno je izvedena "Fantastična simfonija" Hektora Berlioza.

1839. - Američki general Kaster (George Armstrong Custer), je poginuo u bici protiv indijanaca kod Malog Velikog Roga (The Little Bighorn).

1867. - Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske (1918-22) i inicijator rata protiv sovjetske Rusije (1920-21). Državnim udarom 1926. uspostavio je vojnu diktaturu, a 1934. je sklopio s Hitlerom desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Bio je na vlasti do smrti 1935.

1870. - Umro je u gradu Diepu (Dieppe) francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Dumas Perre), proslavljeni autor romana s motivima iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Hrista", "Kraljica Margo") Smatra se začetnikom feljtonističkog romana.

1872. - Brod 'Mari Selest' (Marie Celeste) je pronadjen napušten na pučini Atlantskog okeana. Nikad nije pronadjen nikakav trag bilo kog člana posade broda.

1901. - Rođen je Volt Dizni, američki crtač i filmski producent, tvorac modernog crtanog filma. Godinama je suvereno vladao svetom crtanog filma, jer je bilo teško nadmašiti njegovu tehniku, poetsku snagu i duhovitost. Njegovi junaci su Miki Maus, Paja Patak, Pata, Šilja, Pluton i drugi. Dobitnik je nekoliko Oskara. Proslavio se i dokumentarni filmovima: "U dolini dabrova", "Život barskih ptica", "Pustinja koja živi"... Umro je 1966. godine.

1917. - Delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsk u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odÅ¡tetu od Å¡est milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918.

1926. - Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone (Claude Oscar Monet), najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac.

1929. - Osnovana je prva nudistička organizacija.

1929. - Ukinuti su "Jugoslovenski soko", "Hrvatski soko", "Orao" i "Srpski soko" i stvorena je "Viteška organizacija Soko Kraljevine Jugoslavije".

1933. - Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.

1933. - Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.

1934. - Žene su u Turskoj dobile pravo glasa.

1935. - Rodjen je Litl Ričard (Little Richard), pevač, klavirista i kompozitor, jedan od rodonačelnika rokenrola.

1940. - Umro je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik. Nastupao je na koncertima širom sveta od svoje osme godine i stekao slavu violinskog virtuoza, naslednika Paganinija. Komponovao je šest violinskih koncerata, "Američku simfoniju", kraće violinske kompozicije.

1943. - Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu zvanično otkazala pomoć četnicima Draže Mihailovića zbog saradnje s okupatorom.

1945. - Tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u Floridi i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je "Izgubljena eskadrila", kako su nazvani, nestala u "Bermudskom trouglu".

1946. - Rodjen je Hoze Kareras (Jose Carreras), španski operski pevač, tenor.

1952. - U Beogradu je osnovan Muzej Nikole Tesle, koji je otvoren 20. oktobra 1955. Muzejska postavka sadrži više od 150.000 dokumenata, modele aparata, patente, makete, biblioteku i mnoštvo knjiga i članaka objavljenih o genijalnom srpskom naučniku i njegovom stvaralaštvu.

1962. - SAD i SSSR su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe.

1967. - Umro je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika", jedan od najvećih svetskih helenista 20. veka, ali i najvoljenijih profesora Beogradskog univerziteta. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homerovih epova "Ilijada" i "Odiseja", ali i savremenika, Alfreda Adlera, Karla Gustava Junga, Vila Duranta, Rabindranta Tagore. Dela: "Vidovdanska etika", "Filosofija panhumanizma", "Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji", "Problemi filosofije kulture", "Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filosofije umetnosti", "Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski značaj", "Istorija helenske književnosti".

1977. - Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.

1978. - U Iranu je izbio talas protesta, koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je, zbog štrajkova, smanjena gotovo na polovinu.

1993. - Gradonačelnik Beča ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u Austriji.

1995. - Armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.

1995. - Članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. sprovedena je pod nazivom "Zajednički poduhvat".

1996. - Zaigravši u ekipi Portlanda, Džermen O'Nil (Jermaine O'Neal) postao je najmlađi igrač u NBA ligi - imao je svega 18 godina.

1996. - Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.

2001. - Legendu jedriličarstva i kapetana novozelandskog tima koji je dva puta uzastopno osvojio prestižni kup Amerike, Pitera Blejka, ubili su pirati kada su naleteli na njegovu jedrilicu u reci Amazon.

2001. - Avganistanske vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.

2003. - U Kini je po prvi put održan izbor za mis sveta.
Quote
01.12.2014, 19:54
Poruka: #6
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 6. decembar

1240. - Predvođeni Batu Kanom, Mongoli su osvojili i uništili Kijev.

1421. - Rođen je engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, koji je nasledio krunu 1422, kada je imao samo osam meseci. Svrgnut je u dinastičkim borbama ("Rat dveju ruža") i ubijen je u maju 1471. u londonskom zatvoru Tauer.

1492. - Kristofor Kolumbo je otkrio ostrvo Hispaniolu, koje je kasnije promenilo ime u Haiti, a zatim podeljeno na dve države: Haiti i Dominikansku republiku.

1507. - Nemački kartograf Martin Valdžemiler objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta kojem je dao naziv Amerika prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespućija.

1768. - Objavljeno je prvo izdanje Enciklopedije Britanike (Encyclopedia Britannica).

1774. - U Austriji je stupio na snagu Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni edukativni sistem u svetu.

1790. - Kongres SAD je izmešten iz Njujorka u Filadelfiju (Philadelphia), u saveznoj američkoj državi Pensilvanija (Pennsylvania).

1792. - Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji doneli suodluku da izvedu na sud kralju Luju Dž VI. Revolucionarni sud ga je potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.

1833. - Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike - "pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Kao pesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik dosegao je vrlo visok nivo u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dečji list "Neven". Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: knjiga pesama "Pevanija", pesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".

1865. - Usvojen je 13. amandman Ustava SAD kojim je zabranjen robovlasnički odnos u Americi.

1877. - Američki pronalač Tomas Edison (Thomas) je u Vest Orindžu u Nju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak, pesmu "Mary had a Little Lamb".

1897. - U Londonu u Engleskoj je po prvi put u svetu upotrebljeno motorno vozilo u svrhu taksija.

1907. - U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD, poginuo je 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

1916. - Nemačke trupe su u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.

1917. - Finski parlament je u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske od Rusije, koju je priznala zvanična Moskva. Finska je od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila teritoriju, a posle Napoleonovih ratova, postala je 1809., rusko veliko vojvodstvo.

1917. - U sudaru francuskog broda "Mon Blan" natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom "Imo" u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki deo grada je razoren.

1921. - Velika Britanija je potpisala mirovni sporazum s Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.

1926. - Italijanski diktator, Benito Mussolini, uveo porez na neženje.

1926. - Umro je Klod Mone, francuski slikar, jedan od glavnih osnivača impresionizma. Po njegovoj slici "Impresija", izloženoj 1874. u Parizu, dato je ime celom slikarskom pravcu čiji je Mone bio, veruju mnogi istoričari umetnosti, najdosledniji i najuticajniji predstavnik. Počeo je kao realist pod uticajem G. Kurbea, a docnije je prešao na slikanje predela, uzimajući motive iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svetlosti na vodi. Uopšte, svetlost i pokret bile su dve velike teme po kojima se impresionizam bitno odvojio od realističkog slikarstva. U želji da što vernije na platno prenese kolorističke preobražaje do kojih dolazi usled promene osvetljenja, Mone je morao da reaguje, tj. slika, izuzetno brzo. Stoga je njegov potez neretko bio žustar i iskidan, jer mu je daleko važnije bilo da što autentičnije zabeleži svoje zapažanje i doživljaj nego da podrobno opiše predmet. Slikao je iste motive u različita doba dana, od jutra do večeri, nastojeći pre svega da prikaže kako se usled treperenja svetlosti iz časa u čas menjaju lokalni ton oblika i njegova struktura i stvarajući tako nadasve originalne serije ili cikluse, kakvi su "Plastovi", "Stanica Sen Lazar", "Lokvanji" i najpoznatiji među njima - "Ruanska katedrala", ciklus u kom je u dematerijalizaciji oblika slikar otišao najdalje. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo. Umro je 1926. godine.

1929. - U Turskoj su žene dobile pravo glasa.

1938. - Francuska i Nemačka su potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci poništili u Drugom svetskom ratu.

1941. - U Bici za Moskvu počela je protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene su na 200 kilometara od Moskve.

1942. - Na prvoj zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu, osnovan je Antifašistički front žena (AFŽ).

1959. - Umro je srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao pripovetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Dela: drame "Savesti na vetru", "Čovjek koji se snašao", "Veliki skandal", zbirke pripovedaka "Sivi vidici", "Na belom hlebu".

1961. - U kongoanskoj provinciji Katanga izbile su teške borbe između snaga UN i Katange.

1969. - Tokom koncerta grupe Rolingstons (The Rolling Stones) u Kaliforniji na auto-trkalištu Altamont Speedway, obezbedjenje bine, koje su sačinjavali članovi biciklističkog genga 'Andjeli pakla' (Hell's Angels) je ubilo jednog posetioca koncerta (Meredith Hunter). Snimak ubistva je zabeležila filmska kamera.

1970. - Poljski lider Vladislav Gomulka i nemački kancelar Vili Brant potpisali su u Varšavi sporazum o normalizaciji poljsko-nemačkih odnosa. Kancelar Brant je tom prilikom na kolenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.

1971. - Pakistan jer prekinuo diplomatske odnose sa Indijom kada je Delhi priznao novu državu Bangladeš koja je nastala otcepljenjem od Pakistana posle indo-pakistanskog rata.

1978. - Španci su na referendumu izglasali novi ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1988. - Umro je Roj Orbison, jedna od najvećih zvezda američke pop i kantri muzike, autor hitova "Only the Lonely", "Pretty Woman", "Running Scared".

1989. - Masakr u Montrealu (Kvebek, Kanada) u politehničkoj školi (Ãcole Polytechnique): Mark Lepen (Marc Lépine) je iz automatske puške u sred dana, pucao na devojke i žene oko sebe, ubio 14 studentkinja i ranio još 13. Zatim je izvršio samoubistvo.

1989. - Slobodan Milošević proglašen je na sednici Skupštine Srbije za predsednika Predsedništva Srbije, posle referenduma na kojem je dobio 86 odsto glasova.

1992. - Hindu ekstremisti su uništili džamiju u Ajođi na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomesečnim sukobima Hindu vernika i Muslimana poginulo je oko 2.000 ljudi.

1997. - Ruski transportni avion "Antonov-124" koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo je 85 ljudi.

1999. - Sud UN za ratne zločine u Ruandi osudio je na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.

2000. - Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu objavio je analizu prema kojoj 60 procenata stanovnika u Srbiji spada u kategoriju siromašnih, dok bogata elita čini pet odsto populacije.

2001. - Predsednik Skupštine Srbije Dragan Maršićanin podneo je ostavku, a za novog predsednika izabrana je Nataša Mićić.

2001. - Naziv kanadske provincije Njufaundlend (Newfoundland) je promenjen u 'Njufaundlend i Labrador' (Newfoundland and Labrador).

2002. - U napadu na izbeglički kamp Bureij u oblasti Gaza izraelske snage ubile su deset Palestinaca, među kojima su i dva službenika Agencije UN za pomoć i rad (UNRWA).
Quote
01.12.2014, 19:54
Poruka: #7
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 7. decembar

-43. - p.n.e. - Umro je Marko Tulije Ciceron, rimski političar, pisac i čuveni govornik.

1431. - Engleski kralj Henri VI (Henry) je u Parizu krunisan kao kralj Francuske.

1542. - Rođena je Marija Stjuart, škotska kraljica (1560-1567), kći Džejmsa V. U već protestantskoj Škotskoj vodila je nepopularnu katoličku politiku i time izazvala plemstvo i narod na pobunu. Godine 1568. pobegla je u Englesku, gde je posle dugog zatočeništva, po naređenju kraljice Elizabete, predata sudu i pogubljena. Njen idealizovan lik obradio je Šiler u drami "Marija Stjuart".

1815. - Streljan je Mišel Nej, najčuveniji Napoleonov maršal. Za zasluge u odbrani Francuske, u vreme restauracije Luja XVIII dobio je titulu pera (1814). Po povratku Napoleona u martu 1815. (Napoleonovih Sto dana) vratio se u njegovu službu i komandovao gardom u bici kod Vaterloa. Posle Napoleonovog poraza, uhvaćen je u begu, optužen za izdaju i osuđen na smrt.

1834. - Rođen je srpski pravno-istorijski pisac Valtazar Bogišić, profesor univerziteta u Kijevu i Odesi, akademik i ministar pravde u Crnoj Gori. Slavu mu je doneo "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru", koji je 1888. izradio na zahtev crnogorskog kneza Nikole I Petrovića. Zakonik je preveden na mnoge jezike kao primer regulisanja imovinskog prava. Ostala dela: "Pravni običaji u Slovena", "Zbornik sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slovena", "Pisani zakoni na slovenskom jugu", "Naputak za opisivanje pravnijeh običaja koji u narodu žive".

1842. - Održan je prvi koncert Njujorške filharmonije.

1857. - Rođen je srpski slikar Uroš Predić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, tipični predstavnik akademskog realizma, majstor portreta, ikona i istorijskih kompozicija. U Beču je završio Likovnu akademiju, na kojoj je potom bio asistent. Portretisao je gotovo sve istaknute ličnosti Srbije s kraja 19. i iz prve polovine 20. veka i izradio više od hiljadu ikona.

1863. - Rodjen je Pjetro Maskanji (Pietro Mascagni), italijanski kompozitor, poznat po svojoj popularnoj operi Kavalerija Rustikana ('Cavalleria Rusticana').

1877. - Tomas Edison demonstrirao je svoj pronalazak - gramofon.

1890. - Rođen je srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske vojske, borio se u Prvom svetskom ratu, a u Drugom svetskom ratu bio je u italijanskim i nemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost stekao je romanom "Srpska trilogija", koji čine "Devetsto četrnaesta", "Pod Krstom" i "Kapija slobode". Ostala dela: romani "Smena generacija", "Velika zabuna", "Likovi u senci", dela iz botanike "Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera", "Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera", "Sistematika lekovitog bilja".

1896. - Dvorskoj kancelariji u Beču predat je prvi "Carski memorandum", u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih opština u Bosni i Hercegovini izložili nepravde okupacione uprave, koja je pogazila sve povlastice Srba u crkvi i školi. Car Franc Jozef I s negodovanjem je odbacio memorandum, a potpisnici su na razne načine proganjani. Do 1902. podneta su još tri memoranduma, ali su u devetogodišnjim pogađanjima izneverena narodna očekivanja.

1914. - Skupština Srbije je u Nišu u Prvom svetskom ratu usvojila deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u zajedničku državu, na koju su savezničke sile odgovorile ćutanjem.

1921. - Umro je srpski biolog Živojin Jurišić, osnivač Muzeja srpske zemlje i Srpskog botaničkog društva. Gimnaziju je završio u rodnom Šapcu, a Veliku školu u Beogradu. Proučavao je floru Srbije, Bugarske, Makedonije i Bosne i objavio niz naučnih radova. Prikupio je veliku zbirku narodnih imena biljaka i popularisao biljne kulture.

1941. - Japanci su napali Perl Harbur, mornaričku i vazdušnu bazu SAD na ostrvu Oahu, oko devet kilometara od Honolulua. Iznenadnim napadom iz vazduha, Japanci su uništili veliki deo severnoameričke pacifičke flote, čime je počeo rat između SAD i Japana.

1941. - Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu objavila rat Mađarskoj, Rumuniji i Finskoj, zemljama koje su kao članice Trojnog pakta učestvovale u agresiji na SSSR.

1945. - Patentirana je mikrotalasna pećnica.

1946. - Skupština Jugoslavije izglasala je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je ujedno likvidiran inostrani kapital, koji je u industiji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.

1949. - Čang Kaj-Šek je na ostrvu Tajvan (Formoza), gde je sa ostacima svoje vojske pobegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije Kine, proglasio državu i ustanovio vladu.

1965. - Vaseljenski patrijarh Atenagora I i papa Pavle VI ukinuli su međusobnu ekskomunikaciju dve crkve kojom je 1054. počeo raskol dveju hrišćanskih crkava.

1970. - Ubedljiva pobeda na izborima u Istočnom Pakistanu Avamilige, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat.

1971. - Sovjetska vasionska kapsula počela je da šalje radio i televizijske signale s Marsa.

1974. - Kiparski predsednik arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru koji je napustio 15. jula 1974. posle državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki oficiri, ali nisu uspeli da zadrže vlast.

1975. - Indonežanska armija je ušla u Istočni Timor gde je, nakon ukidanja trovekovne portugalske kolonijalne vlasti, izbio građanski rat.

1975. - Umro je srpski internista Radivoje Berović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je glavni urednik časopisa "Acta medica jugoslavica". Objavio je više naučnih radova na srpskom i stranim jezicima, uključujući delo "Klinička hematologija".

1981. - Španija je postala članica NATO-a.

1985. - Umro je engleski pisac Robert Grejvs, istraživač grčke i jevrejske mitologije, koji je svetski ugled stekao istorijskim romanom "Ja, Klaudije" i delom "Grčki mitovi".

1988. - U zemljotresu u Jermeniji poginulo je više od 25.000 ljudi, 12.000 je povređeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije.

1988. - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov objavio je u UN unilateralno smanjenje sovjetskih trupa, tenkova, borbenih aviona i artiljerije.

1992. - Vlada Indije zabranila je fundamentalističke pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 Hindusa i Muslimana. Tokom nereda razorena je džamija u Ajođi.

1993. - Umro je Feliks Ufue Boanji, prvi predsednik Obale Slonovače od sticanja nezavisnosti 1960. i jedini afrički predsednik koji je 33 godine neprekidno bio na vlasti.

1995. - Sonda s američkog vasionskog broda "Galilej" je ušla u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što se raspala.

1996. - Predsednik Alžira Liamin Zerual ozakonio je svojim potpisom ustavne reforme kojima se zabranjuju političke partije zasnovane na religiji.

1997. - Nakon neuspelih izbora u septembru, u Srbiji su ponovljeni izbori za predsednika Republike na kojima ponovo nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova. U drugi krug su ušli kandidati Socijalističke partije Srbije Milan Milutinović i Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, a za predsednika je 21. decembra izabran Milan Milutinović.

2001. - U građanskom ratu u Avganistanu Talibani su predali svoje poslednje uporište Kandahar.

2002. - Irak je inspektorima UN predao dokument o iračkom oružju za masovno uništenje kao i o vojnoj industriji, što je zahtevano novembarskom Rezolucijom Saveta bezbednosti.

2003. - Bivši predsednik Nikaragve Arnoldo Aleman proglašen je krivim za prevaru, pranje novca i zloupotrebu javnih fondova i osuđen na 20 godina zatvora.

2004. - Hamid Karzai je položio zakletvu kao prvi predsednik Avganistana izabran na slobodnim izborima.
Quote
01.12.2014, 19:55
Poruka: #8
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 8. decembar

1626. - Rođena je švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica u šestoj godini (1632), krunisana 12 godina kasnije, jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti i na dvoru je okupljala učene ljude, među kojima i francuskog filozofa Dekarta. Prisiljena da abdicira 1654. prešla je u katoličanstvo i živela po evropskim gradovima. Sahranjena je u crkvi Svetog Petra u Rimu.

1638. - Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivan Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima slobodi i borbi Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".

1813. - Premijerno je izvedena Betovenova VII simfonija.

1824. - Rođen je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Posle završenog prava, radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspeo da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1832. - Rođen je norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903, vodeća ličnost norveškog i nordijskog kulturnog života u 19. veku. Književnu slavu stekao je pripovetkama "Sineve Sulbaken", "Arne", "Srećan dečak", "Otac", kojima je otvorio novu epohu norveške proze.

1854. - Papa Pije IX proglasio je dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice.

1863. - Britanski bokser Tom King je postao prvi svetski šampion u teškoj kategoriji, pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom (John Heenan).

1865. - Rođen je Jan Sibelijus, finski kompozitor, u osnovi romantičar. Njegov originalni stil veoma je blizak finskom muzičkom folkloru, a veliki broj njegovih dela inspirisan je "Kalevalom". Dela: simfonijska poema za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela" i "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert...

1925. - Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera "Majn Kampf", u kojoj je izložena koncepcija "Novog poretka" i rasne supremacije Nemaca.

1931. - Patentiran je koakcijalni kabl.

1941. - SAD i Velika Britanija su objavile rat Japanu, dan posle japanskog napada na američku bazu u Perl Harburu na Havajima. Nemačka i Italija, u skladu sa obavezama iz Trojnog palta, objavile su rat SAD.

1943. - Rodjen je Džim Morison (Jim Morrison), američki muzičar, pevač grupe Dors (Doors).

1949. - Generalna skupština UN zatražila je od svetskih sila da priznaju nezavisnost Kine posle bekstva Čang Kaj-Šeka na Tajvan.

1954. - Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik, sa srpskim piscem Ivom Andrićem na čelu. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.

1961. - Lari Kostelo (Larry Costello) postavio je rekord u NBA ligi, postigavši 32 uzastopna poena bez ijednog promašaja.

1966. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.

1966. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD.

1974. - Grci su na referendumu velikom većinom glasali za republiku, a protiv restauracije monarhije.

1978. - Umrla je izraelska državnica Golda Meir, prva žena premijer Izraela (1969-74).

1980. - U Njujorku je ubijen bivši član "Bitlsa" Džon Lenon (John Lennon) . Ubio ga je mentalno poremećeni obožavalac Mark Dejvid Čepmen (Mark David Chapman), koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor.

1991. - Lideri Rusije, Belorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič potpisali su u Minsku Belovežski sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Država. Time je prestao da postoji Sovjetski Savez.

1995. - U Londonu je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. švedski diplomata Karl Bilt imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni.

2000. - U Otavi je održan prvi svetski samit posvećen kulturi i umetnosti na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umetnosti.

2000. - Umro je srpski slikar nadrealista Milić Stanković, poznat kao Milić od Mačve.

2001. - Umrla je Frensis Elizabet Snajder Holberton (84), jedna od pionira kompjuterskog programiranja. Ranih 40-tih programirala je revolucionarni ENIAC digitalni kompjuter za američku vojsku, a kasnije je učestvovala u kreiranju kompjuterskog jezika COBOL i FORTRAN.

2002. - Ponovljeni predsednički izbori u Srbiji nisu uspeli zbog nedovoljnog odziva birača 45,17 odsto. Najviše glasova osvojio je lider Demokratske stranke Srbije (DSS) i predsednik SRJ Vojislav Koštunica 1.699.089, odnosno 57,66 odsto.

2003. - Umro je kubanski pijanista Ruben Gonzales koji se proslavio nastupajući sa grupom Buena Vista Social Club.

2003. - Umro je Hans Hoter , austrijski operski pevač nemačkog porekla, koji se proslavio u operama Riharda Vagnera, posebno ulogama u "Ring Cycle" i "Parsifal". U glavnoj ulozi pojavio se u "Letećem Holanđaninu" i "Die Meistersinger".
Quote
01.12.2014, 19:55
Poruka: #9
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 9. decembar

1594. - Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa, vojni i državni reformator. Uspešno je okončao ratove s Danskom, Poljskom i Rusijom i osigurao dominaciju švedske na Baltiku. U Tridesetogodišnjem ratu (od 1630) naneo je niz poraza katoličkim snagama grofa Tilija. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Valenštajna. Uoči njegove smrti švedska je bila najjača sila u Evropi. Nasledila ga je kćerka Kristina.

1608. - Rođen je Džon Milton, engleski pesnik, jedan od najvećih u svetskoj književnosti. Posle pogubljenja Čarlsa I, postao je 1649. latinski sekretar Državnog saveta i ostao tu sve do obnove monarhije 1660, kada je bio zatvoren. Miltonov književni rad može se podeliti na tri perioda: u prvom je objavio nekoliko soneta, "Himnu u jutro Hristovog rođenja", maskeratu "Komus", elegiju "Lisidas"... Sva ova dela odlikuju se savršenstvom stiha, bogatstvom slika, lepotom pesničke misli i visokim moralnim idealom. U drugom periodu je ostavio poeziju i aktivno učestvovao u političkom životu zemlje. Sem nekoliko soneta, pisao je prozu kontroverznog karaktera, povodom raznih političkih i verskih problema. Najznačajnija dela iz ovog perioda su "Aeropagitika", pisana u odbranu slobode štampe, "Odbrana engleskog naroda"... U trećem periodu vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran, spevao je svoja najveća pesnička dela: "Izgubljeni raj", "Vraćeni raj", "Samson Agonistes"...

1641. - Umro je flamanski slikar Anton van Dajk, čuveni portretista, dvorski slikar engleskog kralja Čarlsa I od 1632.

1824. - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, koja je bila presudna za sticanje nezavisnosti Perua.

1886. - Rođen je američki pronalazač Klarens Birdsej poznat po pronalasku dubokog zamrzavanja kao načina za održavanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj pronalazak koristio iskustvo domorodaca sa Aljaske.

1887. - Rođen je srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. protiv okupatorske vojske nacističke Nemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1920, posle čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svetskog rata sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući "Radničke novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka pisaca "Za plugom". U julu 1941. formirao je Kolubarsku partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941. izabran je za predsednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a istog meseca je poginuo u borbi s Nemcima. Njegov "Dnevnik", važno svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945.

1905. - U Drezdenu je izvedena premijera opere jednočinke "Saloma" Ričarda Štrausa, komponovane prema priči Oskara Vajlda. Publika je izrazila zgražanje nad skarednošću predstave.

1905. - Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve.

1910. - Umro je srpski pisac Laza Kostić, snažna i originalna pesnička priroda, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike (jamb) i obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Eksperimentator i krčilac novih puteva, bio je začetnik srpske avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje predstavljaju najviša ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Vilijama Šekspira i zaslužan je za popularizovanje dela tog velikog engleskog dramatičara kod nas. Dela: lirske pesme i balade, poetične tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju".

1916. - Rodjen je u Njujorku, pod pravim imenom Issur Danielovitch Demsky, američki glumac i producent jevrejskog porekla Kirk Daglas (Douglas).

1917. - Turske trupe predale su Britancima u Prvom svetskom ratu Jerusalem, koji je pod truskom dominacijom bio od 1517.

1926. - Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas "Domingin", koji se smatra najboljim borcem s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.

1941. - Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.

1961. - Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom. Na isti dan 1962. Tanganjika je postala republika.

1967. - Nikolaj Čaušesku postao je predsednik Rumunije.

1978. - Odigrana je prva utakmica ženske profesionalne košarkaške lige (WBL). Igrala je ekipa Chicago Hustle protiv Milwaukee Does-a.

1985. - Generalna skupština UN je jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.

1985. - Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla i njegov sledbenik član vojne hunte admiral Emilio Masera osuđeni su na doživotnu robiju zbog učešća u "prljavom ratu" protiv gradske gerile i političkih protivnika (1976-82) tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.

1987. - Protestima na području Gaze počela je prva intifada - pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak je potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalem.

1989. - Umro je srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju, Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1945. je učestvovao u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Dela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1990. - Leh Valesa, (Lech Wałęsa) bivši lider sindikata "Solidarnost", pobedio je na predsedničkim izborima u Poljskoj.

1990. - Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila je Socijalistička partija Srbije (bivši komunisti), a za predsednika Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milošević.

1992. - Poštujući sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994.

1994. - Partija "Šin fejn", političko krilo Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.

1995. - Vrhovni sud Poljske potvrdio je pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valese.

1996. - UN su odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma s Irakom oprodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.

1999. - Srpske vlasti osudile su predsednicu Lige albanskih žena pesnikinju Fljoru Brovinu na 12 godina zatvora. Brovina je puštena na slobodu 2000. po odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.

2000. - SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile su diplomatske odnose.

2002. - Američka avionska kompanija "Junajted Erlajns" podnela je zahtev za bankrot, što je najveći slučaj bankrotstva u istoriji avioindustrije.

2002. - Indonežanska vlada i predstavnici oslobodilačkog pokreta Aceh potpisali su primirje, u cilju okončanja nemira koji su 26 godina potresali provinciju Aceh, a u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
Quote
01.12.2014, 19:56
Poruka: #10
Nije na vezi
Dogodili se u Decembru
Dogodilo se na dan - 10. decembar

1582. - U Francuskoj je počeo da se koristi Gregorijanski kalendar.

1845. - Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao je prve pneumatske gume.

1878. - Rođen je srpski socijalista Radovan Dragović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, jedan od osnivača Srpske socijaldemokratske stranke 1903, čiji je bio sekretar a potom i predsednik do smrti 1906. Obnovio je 1901. "Beogradsko radničko društvo", osnovano 1896 prvu socijaldemokratsku organizaciju u Srbiji, a od 1900. do 1903. uređivao je listove "Napred", "Radnički list", "Stari radnički list" i "Radničke novine". Osnovao je i socijaldemokratski Centralni odbor, koji je objedinio sve radničke organizacije u Srbiji, što je omogućilo stvaranje Srpske socijaldemokratske stranke. S Dimitrijem Tucovićem doprineo je uspostavljanju jedinstva sindikata i radničke političke partije.

1895. - Osnovano je Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji. Na to su uticali i česti boravci kneza Miloša i kneza Mihaila Obrenovića koji su tu dolazili na odmor. Sokobanja se kao lečilište pominje još u starom Rimu i ranoj Romeji (Vizantija).

1896. - Umro je u San Remu u Italiji, švedski industrijalac Alfred Nobel, pronalazač dinamita (1867) koji je bogatstvo stečeno tim pronalaskom uložio u osnivanje fondacije iz koje će se dodeljivati nagrade za vanredna dostignuća u različitim oblastima ljudskog delovanja. Nobelove nagrade dodeljuje svake godine Kraljevska švedska akademija nauka na dan njegove smrti, a prvi put su dodeljene 1901.

1898. - Potpisan je Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila je Amerikancima Filipine i Guam.

1898. - Rođen je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Minhenu, Budimpešti, Zagrebu i Parizu. Pripadao je grupama "Zemlja", "Dvanaestorica" i "Šestorica". Dobio je Gran pri za slikarstvo na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. i Zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi keramike u Pragu 1962.

1901. - Dodeljene su prve Nobelove nagrade. Dobitnici su bili Jean Henri Dunant i Frederic Passy.

1902. - Završena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok reke Nil.

1903. - Marija Kiri (Marie Curie) je dobila Nobelovu nagradu za fiziku, kao prva žena od početka dodeljivanja ove prestižne nagrade.

1909. - Prestala je da izlazi "Šabačka čivija", jedan od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. Prvi broj pojavio se u septembru 1906.

1926. - Umro je srpski državnik Nikola Pašić, jedan od osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao student Ciriškog politehnikuma u Švajcarskoj, prišao je socijalistima i prihvatio ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke vladavine dinastije Obrenović. Po povratku u Srbiju, uređivao je socijalistički list "Oslobođenje", a 1878. je izabran u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv autoritarnog monarhističkog režima Milana Obrenovića, zalažući se za uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali, emigrirao i u odsustvu je osuđen na smrt. Posle pomirenja kralja Milana s radikalima 1888, odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina Aleksandra Obrenovića 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer. Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle Prvog svetskog rata triput je bio i predsednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer i šef diplomatije, predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim ratovima 1912. i 1913. i u Prvom Svetskom ratu od 1914. do 1918. Igrao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj konferenciji.

1936. - Abdicirao je britanski kralj Edvard VIII, jer nije želeo da se odrekne ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson, kako je to od njega tražio premijer Stenli Boldvin. Posle abdikacije dobio je titulu vojvode od Vindžora. Nasledio ga je Džordž VI.

1941. - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu u Južno kineskom moru potopili britanske ratne brodove "Ripals" i "Princ od Velsa", na kojima je poginulo oko 800 ljudi.

1948. - Generalna skupština UN je usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka. Ovaj datum obeležava se kao Dan ljudskih prava.

1960. - Rodjen je Kenet Brana (Kenneth Branagh), britanski glumac i režiser.

1963. - Zanzibar, britanski protektorat od 1890, stekao je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao je republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.

1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca.

1967. - Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena je u Novom Meksiku (SAD) radi vađenja prirodnog gasa iz podzemlja.

1980. - Milton Obote proglašen je predsednikom Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom. Vojska ga je 1985. drugi put zbacila s vlasti.

1984. - Otkrivena je prva "planeta" izvan našeg sunčevog sistema.

1991. - Jugoslovenska narodna armija se povukla iz Zagreba i Hrvatske, ali su borbe između Srba i hrvatskih snaga nastavljene.

1996. - Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao je ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.

1998. - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u bosanskom ratu. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.

2001. - U Prištini je konstituisana Skupština Kosova, prva od dolaska međunarodnih snaga u pokrajinu u julu 1999. Za predsednika je izabran Albanac Nedžat Daci, a predstavnici Srba Oliver Ivanović i Gojko Savić postali su članovi petočlanog veća Predsedništva Skupštine.

2001. - Generalni sekretar UN Kofi Anan dobitnik je Nobelove nagrade za mir.

2002. - Bivši američki predsednik Džimi Karter primio je Nobelovu nagradu za mir.

2003. - Šef UNMIK-a Hari Holkeri predstavio je u Prištini dokument "Standardi za Kosovo" čija će implementacija u kosovsko društvo biti od značaja kod ocenjivanja da li je Kosovo dostiglo standarde demorkatskog društva koje međunarodna zajednica traži pre početka rešavanja statusa Kosova. Taj dokument prihvatio je i Savet bezbednosti UN.

2003. - Haški tribunal osudio je bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, koji je priznao krivicu, na 17 godina.

2004. - Avion kompanije "Junajted erlajns" sleteo je u vijetnamski grad Ho Ši Min i to je prvi američki putnički avion koji je sleteo u tu zemlju od Vijetnamskog rata.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum