Datum i vreme: 19.03.2024, 05:34 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

39344 views

Dogodili se u Oktobru

04.09.2014, 16:58
Poruka: #21
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 21 oktobar


1422. - Umro je francuski kralj Šarl VI, koji je vladao 42 godine. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" (le Bien-Aime), a od 1392, posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi" (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760. - Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1772. - Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu, snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka ("Književna biografija", "Stari mornar", "Kublaj Kan", "Kristabela", zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom "Lirske balade").

1805. - U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu, a da nisu izgubili ni jedan brod. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833. - Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1879. - Tomas Edison izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma - sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svetlela čitavih 13 časova.

1917. - Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.

1938. - Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941. - Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1944. - Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1945. - Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1950. - Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969. - Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka ("Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Anđeli pustoši").

1969. - Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala, i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1984. - Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu je stekao prvim filmom "400 udaraca" (1959) ("Žil i Džim", "Američka noć", "Pucajte na pijanistu", "Poslednji metro").

1986. - SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990. - U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun.

1991. - Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994. - SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997. - Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi predsednik je svoju politiku usmerio na izdvajanje te republike iz jugoslovenske federacije.

2001. - Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, koji ga je u februaru mesecu optužio za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu. Strugar je osuđen 31. decembra 2005. na osam godina zatvora.

2002. - Haški tribunal otpečatio je optužnice protiv Draga Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubiše Beare, koje ih terete za učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici jula 1995, pošto su snage Vojske Republike Srpske preuzele kontrolu nad tim gradom.

2003. - U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su najmanje 22 čoveka, izgorelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća
Quote
04.09.2014, 16:58
Poruka: #22
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 22. oktobar


1797. - Francuz Andre Žak Garnerin prvi je upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom s visine od 680 metara.

1811. - Rođen mađarski kompozitor Franc List, romantičarski muzičar i pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao klaviru snagu orkestra i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "LJubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", 20 mađarskih rapsodija", niz klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.

1844. - Rođena francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar, poznata kao Sara Bernar, koja je obilježila pozorišnu epohu svoga doba, naročito kao protagonista tragičkih junaka. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara", a njenu uspješnu karijeru nije prekinula čak ni amputacija noge 1915, osam godina prije smrti. Bila je i profesor Konzervatorijuma u Parizu. Napisala je "Memoare".

1882. - Umro mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pjesnik, uz Šandora Petefija najznačajniji predstavnik "narodnjačkog" pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. vijeka. Prevodio je Šekspira i Aristofana i pisao studije o estetici, metrici i istoriji umjetnosti. Ostala djela: trilogija "Toldi", "Toldijeva ljubav", "Toldijevo veče" /epski spjev o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju/, balade "Božji sud", "Agneza", "Komišanje", "Kralj Ladislav Peti".

1883. - U Njujorku izvođenjem opere "Faust" francuskog kompozitora Šarla Gunoa otvoreno zdanje Metropoliten opere.

1887. - Birou za patente u Njujorku dotad nepoznat srpski pronalazač Nikola Tesla prijavio šest izuma: asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Izume je 1888. otkupila firma "Vestinghaus" i njihovu primjenu prikazala na svjetskoj izložbi u Čikagu 1893.

1887. - Rođen američki novinar i revolucionar Džon Rid, čija su djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Fransiska Panča Vilje. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi, 1914. je posjetio zapadnoevropska bojišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu "Rat u istočnoj Evropi". Napisao je potresne reportaže iz Srbije, u kojoj je bio u aprilu i maju 1915. U Rusiju je došao 1917. i oduševio se revolucijom. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Umro je od tifusa u Bakuu 1920. i sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

1906. - Umro francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća. Naslikao je više stotina slika /predjeli, mrtva priroda, portreti, kompozicije/, uključujući remek-djela, poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačica".

1912. - Treća srpska armija generala Božidara Jankovića u Prvom balkanskom ratu razbila turske snage i oslobodila Prištinu.

1913. - Rođen vijetnamski car Bao Daj, posljednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta "vladao" zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Poslije četiri decenije provedene u izbjeglištvu umro je 1997. u vojnoj bolnici u Parizu.

1927. - Umro srpski pisac Borisav Stanković - pjesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu uzdrmanom socijalnim raslojavanjem. Slikao je Vranje i jug Srbije, degeneraciju starih trgovačkih porodica i talas promjena, opisijući patrijarhalnu atmosferu rodnog grada i potčinjenost pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ljudske duše, naročito je rado slikao likove izraženih psihičkih i čulnih osobina kojima gopodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka "Iz starog jevanđelja", "Stari dani", drame "Koštana", "Tašana", roman "Nečista krv", memoari "Pod okupacijom".

1943. - Rođena francuska glumica Katrin Dorleak, poznata kao Katrin Denev, kojoj su graciozni izgled i ekspresivna, filmski suzdržana gluma obezbijedili mjesto među najvećim zvijezdama kinematografije. Naimenovana je 1994. za ambasadora dobre volje Uneska. Filmovi: "Šerburški kišobrani" /nagrada "Zlatna palma" u Kanu/, "LJepotica dana" /"Zlatni lav" u Veneciji/, "Bendžamin", "Majerling", "Tristana", "Liza", "Glad za krvlju", "Indokina".

1953. - Zahvaljujući borbi oslobodilačke armije Patet Lao, Laos stekao nezavisnost od Francuske pod čijom je upravom bio od 1893.

1962. - Predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi saopštio da su na Kubi postavljene sovjetske lansirne rampe i naredio vojnu blokadu te karipske zemlje. Potom je u najdramatičnijim danima od Drugog svjetskog rata, kad je svijet bio na ivici nuklearnog obračuna dviju velesila, razmjena poruka Kenedija i sovjetskog lidera Nikite Sergejeviča Hruščova smirila situaciju, a zatim su uklonjene rakete u zamjenu za obećanje SAD da neće napasti Kubu.

1964. - Francuski pisac i filozof Žan Pol Sartr odbio da primi Nobelovu nagradu za književnost.

1973. - Umro španski violončelista katalonskog porijekla Pablo Kazals, profesor Konzervatorijuma u Barseloni i Parizu, koji je od 1938. kao protivnik diktatorskog režima Fransiska Franka živio van Španije. Nastupao je širom svijeta, plijeneći publiku tehničkim savršenstvom, toplinom i proživljenošću interpretiranih kompozicija. Do kraja života ostao je vjeran načelu da umjetnik mora u prvom redu da bude čovjek kojem je na srcu sloboda, jer bez nje nema stvaralaštva.

1995. - U crnačkom predgrađu Harlem, u Njujorku, toplo pozdravljen kubanski vođa Fidel Kastro, dugogodišnji arhineprijatelj administracije SAD, koji je došao u Njujork povodom 50-godišnjice osnivanja UN.

1996. - U požaru izazvanom suzavcem koji je bacila policija u jednom zatvoru u Venecueli poginulo više od 25 zatvorenika.

2000. - Zemni ostaci velikog srpskog pjesnika Jovana Dučića, koji su nakon 57 godina dopremljeni iz SAD, položeni su u grobno mjesto u novoizgrađenoj crkvi Hercegovačka Gračanica, na brdu Crkvina, iznad Trebinja, čime je ispunjena posljednja pjesnikova želja.

2000. - Lideri arapskih zemalja su na samitu u Kairu donijeli deklaracije, u koje je uključen poziv tribunalu UN za ratne zločine da se sudi Izraelcima za ratne zločine. U zajedničkom saopštenju se navodi da će arapske zemlje samo obustaviti dalju normalizaciju odnosa sa Izraelom.

2004. - U Sarajevu potpisan Ugovor za izradu planersko-studijske dokumentacije za projekat "Autoput na koridoru Pet ce", čija ukupna vrijednost iznosi 32.706.800 KM. Ugovor potpisali ministar komunikacija i saobraćaja Branko Dokić, generalni direktor IPSA Instituta iz Sarajeva Ešref Gačanin, generalni direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Petar Đukan i direktor italijanskog preduzeća "Karlo Loti i asociati" iz Rima Karlo Baćini.
Quote
04.09.2014, 16:59
Poruka: #23
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 23. oktobar


42. p. n. e. - Samoubistvo izvršio rimski političar Marko Junije Brut, jedan od vođa zavjere u kojoj je 44. prije nove ere ubijen Gaj Julije Cezar. Brut se ubio poslije poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanijele snage predvođene članovima Drugog trijumvirata Markom Antonijem i Cezarovim posinkom Gajem Julijem Cezarom Oktavijanom Avgustom.

1596. - Turska vojska sultana Muhameda Trećeg kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

1789. - Rođen srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpske štampe, pisac najliberalnijeg srpskog ustava u 19. vijeku. Napustio je studije medicine započete u Pešti i Beču i 1813. pokrenuo u Beču "Novine serbske" koje su izlazile devet godina. Pritisnut dugovima, prešao je u Srbiju, gdje je do 1829. bio sekretar kneza Miloša Obrenovića i nakratko ministar unutrašnjih poslova i prosvjete. Prema uzoru na francuski i belgijski ustav, izradio je Sretenjski ustav, usvojen 3. februara 1835, koji je knez Miloš u martu 1835. suspendovao sa zadovoljstvom, iskoristivši negodovanje Austrije, Turske i Rusije, kojima nije odgovarao liberalan ustav. Poslije toga Davidović je kod kneza pao u nemilost.

1817. - Rođen francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svjetskog rječnika devetnaestog vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" je poslije njegove smrti 1875. nastavila izdavanje enciklopedijskih rječnika.

1912. - Turskim napadom počela Kumanovska bitka, u kojoj je Prva srpska armija pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića za samo dva dana do nogu potukla tursku Vardarsku armiju Zeki paše i tako zadala težak udarac moćnom neprijatelju u Prvom balkanskom ratu. Turci su u početku imali više uspjeha zbog slabog izviđačkog i obavještajnog rada srpske vojske, koja nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a srpska Vrhovna komanda je smatrala da je riječ o turskim prethodnicama i da će se glavna bitka odigrati na Ovčem polju. U trenutku kad su sukobi otpočeli Prva armija je bila dosta udaljena od Druge i Treće armije, a pod najžešći udar je potpala njena Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu u bici. Tom prilikom se posebno istakao niži oficirski kadar, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored, tako da se 24. oktobra elitna turska armija u neredu i panici povukla ka Bitolju. Trijumf je silno uzdigao moral srpske vojske i naroda i bio je podloga kasnijih pobjeda u Prvom i Drugom balkanskom i u Prvom svjetskom ratu.

1917. - Kod Linevila u Francuskoj američke snage stupile u prve borbene akcije u Prvom svjetskom ratu.

1917. - Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije /boljševika/ donesena odluka o podizanju oružanog ustanka. Pripremama i izvođenjem Oktobarske revolucije rukovodio je Vladimir Iljič Uljanov /Lenjin/.

1936. - U Španskom građanskom ratu iz vazduha prvi put napadnut Madrid. Prethodno je vođa desničarske pobune general Fransisko Franko poslao ultimatum snagama legalne republikanske vlade da se predaju, ali je Madrid odlučno odgovorio: "No pasaran" /neće proći/.

1940. - Rođen brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento, poznat kao Pele, prema nepodijeljenom mišljenju, najveći igrač u istoriji fudbala.

1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u egipatskoj pustinji kod gradića El Alamejn u Drugom svjetskom ratu napala njemačko-italijanske snage pod komandom feldmaršala Ervina Romela i gotovo ih uništila poslije 12 dana ogorčenih borbi. Ubrzo je uslijedilo iskrcavanje saveznika u sjevernoj Africi poslije kojeg su potpuno slomljene snage sila Osovine u Africi.

1944. - Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svjetskom ratu pod nerasvijetljenim okolnostima poginuo srpski revolucionar Ivan Milutinović, jedan od najistaknutijih vođa Narodnooslobodilačkog rata, narodni heroj, član Vrhovnog štaba i Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Bio je jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora, vijećnik AVNOJ-a i član vlade, odnosno Nacionalnog komiteta.

1944. - U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu, u kojoj je učestvovala gotovo cijela japanska flota i tri četvrtine flote SAD: 230 ratnih brodova i 1.400 američkih i japanskih aviona. Bitka je poslije tri dana okončana teškim porazom Japanaca koji su izgubili četiri nosača aviona, uključujući "Musaši", jedan od najvećih ikad izrađenih, tri bojna broda, deset krstarica i devet razarača.

1954. - Poslije serije sastanaka u Parizu - SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska su odlučili da okončaju okupaciju Njemačke.

1956. - U Mađarskoj izbila antikomunistička oružana pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile 4. novembra 1956.

1958. - Ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1961. - Bivšem generalnom sekretaru UN Šveđaninu Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu - koji je pod sumnjivim okolnostima poginuo u avionu u vrijeme kongoanske krize - posthumno je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

1973. - Glavni sjevernovijetnamski pregovarač s Amerikancima u Vijetnamskom ratu Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir, rekavši da nema mira u njegovoj zemlji.

1983. - U samoubilačkom napadu islamskih terorista kamionima s eksplozivom na štab američkih marinaca u Bejrutu i obližnju zgradu, u kojoj su bili francuski vojnici, ubijen je 241 američki i 58 francuskih vojnika.

1990. - Ukrajinski premijer Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku poslije masovnih studentskih protesta, postavši prvi sovjetski funkcioner tog ranga koji je otišao s vlasti pod pritiskom javnosti.

1991. - Predstavnici 19 zemalja na međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN potpisali mirovni sporazum radi okončanja 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.

1993. - Od eksplozije koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u Belfastu poginulo deset ljudi.

1994. - Od eksplozije bombe na jednom predizbornom mitingu u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu poginulo najmanje 50 ljudi, uključujući opozicionog kandidata za predsjednika Gaminija Disanajake.

1995. - Predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin poslije susreta s predsjednikom SAD Bilom Klintonom izjavio da će ruske trupe biti dio mirovnih snaga u bivšoj Bosni i Hercegovini.

1998. - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija su, poslije maratonskih razgovora uz posredovanje SAD, potpisali dugo odgađani tzv. "Vaj bezbjednosni sporazum", kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije Palestincima u zamjenu za mir.

2001. - Apelaciono vijeće Haškog tribunala poništilo presudu protiv trojice bosanskih Hrvata - Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškovića, koji su bili osuđeni zbog učešća u etničkom čišćenju u selu Ahmići 1993. godine.

2003. - Rumunija, Brazil, Alžir, Benin i Filipini izabrani za nove članove Savjeta bezbjednosti UN.

2004. - Održani parlamentarni izbori na Kosovu i Metohiji, na kojima je odziv Srba bio zanemarljiv.

2006. - Pred Osnovnim sudom u Podgorici počelo suđenje jedanaestorici optuženih za željezničku nesreću kod Bioča 23. januara, kada je poginulo 47, a povrijeđeno više od 200 ljudi.
Quote
04.09.2014, 16:59
Poruka: #24
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 24. oktobar


1360. - Engleski kralj Edvard Treći i francuski kralj Žan Drugi
Dobri - engleski zarobljenik nakon bitke kod Poatjea 1356, potpisali su u Kaleu sporazum kojim je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Francuski monarh je prinuđen da Engleskoj ustupi neke francuske teritorije, a Edvard Treći se zauzvrat odrekao polaganja prava na francuski prijesto.

1601. - Umro danski astronom Tiho Brahe, koji je podigao čuvenu opservatoriju "Uranijenburg" na ostrvu Hven i gotovo dvije decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvijezdu u sazvježđu Kasiopeje.

1618. - Rođen mogulski car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, posljednji veliki mogulski vladar Indije, koji je tom zemljom upravljao od 1658. do smrti 1707. U ratu za nasljednika trona 1657, kad je teško obolio njegov otac, pobijedio je brata Dara Šikoha i potom je prilikom krunisanja u Delhiju uzeo titulu "alamgira" /osvajač svijeta/. Vladao je surovo i opravdao je titulu, jer je proširio Mogulsko carstvo više nego iko prije njega, ali ga je kobno oslabio iznutra, načinivši neprijatelje od hindu podanika u pokušaju da im nametne žestoku islamsku ortodoksiju.

1632. - Rođen holandski prirodnjak Antoni fan Levenhuk, koji se - mada po struci knjižar - bavio mikrobiološkim istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svijet mikroorganizama. Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope, čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao oko 400 mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u izdanjima Londonskog kraljevskog društva, čiji je bio član.

1648. - Vestfalskim mirom, koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen Tridesetogodišnji rat. Francuska je dobila od Njemačke Alzas, Mec i Tul, Švedska gotovo cijelu Pomeraniju, a Njemačka je ostala podijeljena na veliki broj država. Austrijski car je i dalje bio i njemački car, ali s veoma ograničenom vlašću. Priznata je nezavisnost Švajcarske i Holandije i proglašena ravnopravnost rimokatolika i protestanata.

1697. - Austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski sa oko 8.500 vojnika prodro dolinom rijeke Bosne u Sarajevo i spalio ga.

1725. - Umro italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije.

1795. - Pruska, Austrija i Rusija izvršile "treću podjelu" Poljske, koja je prestala da postoji kao nezavisna država.

1891. - Rođen dominikanski diktator generalisimus Rafael Leonidas Truhiljo Molina, koji je kao američki štićenik vladao Dominikanskom Republikom od 1930. do 1961. Tokom vladavine surovo je gušio opoziciju i u maju 1961. je ubijen iz zasjede u blizini Siudad Truhilja.

1907. - Umro srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke i najistaknutijih novinara svog doba. Bio je blizak prvaku srpskih socijalista Svetozaru Markoviću i uređivao je niz listova i časopisa, uključujući socijalistički list "Rad". Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. i 1877, poslije čijeg je završetka 1878. emigrirao u Ugarsku i u Novom Sadu je 1878. i 1879. s Lazarom Pačuom izdavao socijalistički list "Straža". Potom je otišao u Francusku, a po povratku u Srbiju je osuđen na smrt zbog Timočke bune, koju su 1883. protiv režima kralja Milana Obrenovića u zaječarskom kraju podigli radikali, ali je pomilovan. Potom se izmirio sa kraljem Milanom i zalagao za sporazum radikala i narodnjaka, zbog čega su ga radikali isključili iz stranke. U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je ruskog pisca Nikolaja Gavriloviča Černiševskog. Djela: "Dnevnik jednog dobrovoljca", "Silazak s prestola", "Karađorđe".

1912. - Pobjedom Prve srpske armije, pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića, nad turskom Vardarskom armijom Zeki-paše završena je dvodnevna Kumanovska bitka, ključna u Prvom balkanskom ratu. Turci su isprva imali više uspjeha, jer srpska komanda nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a u trenutku kad su sukobi otpočeli Prva armija je bila dosta udaljena od Druge i Treće armije. Glavni udar je podnijela Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu u bici. Posebno se istakao niži oficirski kadar srpske vojske, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored i elitna turska armija se u neredu i panici povukla ka Bitolju.

1915. - Rođen italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u "Toski" Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

1917. - Nijemci i Austrijanci kod italijanskog gradića Kaporeto /sadašnji Kobarid u Sloveniji/ u Prvom svjetskom ratu probili odbranu italijanske vojske i nanijeli joj težak poraz, čije se panično bjekstvo pretvorilo u totalno rasulo do tada naizgled čvrste armije. Za 16 dana napadači su napredovali 110 kilometara, zarobili 293.000 italijanskih vojnika, više od 300 topova i velike zalihe ratnog materijala.

1944. - Američki avioni u Drugom svjetskom ratu tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte potopili japanski nosač aviona "Musaši", jedan od najvećih ikad izgrađenih.

1945. - Stupila na snagu Povelja UN, koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja osnovač svjetske organizacije, uključujući Jugoslaviju.

1945. - U Oslu strijeljan vođa norveških fašista i premijer marionetske vlade u Drugom svjetskom ratu Vidkun Kvisling, osuđen prethodno na smrt zbog izdaje, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s njemačkim nacističkim okupatorima. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke Njemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatore, a marionetsku vladu je predvodio od 1942. do 1945.

1948. - Umro austrijski kompozitor mađarskog porijekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. vijeka. Djela: operete "Vesela udovica", "Zemlja smiješka", "Grof od Luksemburga".

1956. - Sovjetska vojska intervenisala dan pošto je u Budimpešti izbila oružana pobuna protiv politike vođe mađarskih komunista Maćaša Rakošija.

1957. - Umro francuski modni kreator Kristijan Dior, jedan od glavnih "modnih diktatora" u svijetu poslije Drugog svjetskog rata.

1962. - SAD otpočele blokadu Kube.

1964. - Britanska afrička kolonija Sjeverna Rodezija je stekla nezavisnost pod nazivom Republika Zambija, s predsjednikom Kenetom Kaundom. Poslije akcija građanske neposlušnosti, koje je 1962. organizovala Kaundina Ujedinjena nacionalna partija nezavisnosti, britanska vlada je prinuđena da donese ustav Sjeverne Rodezije, a potom i da joj poslije 73 godine kolonijalne uprave prizna punu nezavisnost.

1974. - Umro ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. vijeku. U rodnoj Odesi je završio konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na međunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu. Bio je profesor Moskovskog konzervatorijuma i s velikim uspjehom je nastupao širom svijeta.

1990. - U Tirani počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja, na kojem je razmatrano unapređenje saradnje Albanije, Bugarske, Grčke, SR Jugoslavije, Rumunije i Turske. Stvorena je povoljnija atmosfera za razvoj odnosa i rješavanje sporova i problema na Balkanu, ali nikakav konkretan dogovor nije postignut.

1991. - U Sarajevu se sastala prva skupština srpskog naroda u bivšoj BiH, koja je usvojila deklaraciju o razlozima konstituisanja skupštine. Skupština je imenovala komisiju za plebiscit srpskog naroda u BiH o ostanku u SFRJ, koji je održan 10. novembra 1991. godine. Za prvog predsjednika skupštine je izabran Momčilo Krajišnik.

1997. - Vojna hunta Sijera Leonea pod međunarodnim pritiskom pristala da prepusti vlast izabranom predsjedniku te afričke zemlje Ahmadu Tedžanu Kabahu.

2001. - Oba doma Parlamenta FBiH usvojila zakon o Radio-televiziji FBiH, čime je ugašena nekadašnja Radio-televizija BiH.

2004. - Održan drugi krug parlamentarnih izbora u Litvaniji.
Quote
04.09.2014, 17:00
Poruka: #25
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 25. oktobar


732. - Franački vladar Šarl kod Poatjea nanio težak poraz invazionoj vojsci Saracena pod komandom valije Abd-ar-Rahmana, pripadnika ekstremno fanatične muslimanske sekte, što mu je donijelo nadimak "Šarl Čekić".

1154. - Umro engleski kralj Stivn, unuk Vilijama Osvajača, koji je tokom vladavine ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu, ali i manjak političkog talenta. Dvije godine prije smrti, u vrijeme kad je veći dio Engleske razoren frakcijskim borbama koje su sasvim potkopale uticaj krune, priznao je kao nasljednika prijestola Henrija, kasnije Henrija Drugog, prvog vladara iz kuće Plantageneta.

1400. - Umro engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti, jedan od najvećih evropskih pjesnika Srednjeg vijeka. Njegova zbirka "Kenterberijske priče", sastavljena od 24 ciklusne priče, najznačajnije je englesko srednjovjekovno književno djelo i uvod u modernu epohu engleske literature, ali je pisana jezikom koji je tek bio u povoju i znatno se razlikuje od sadašnjeg engleskog. U "Kenterberijskim pričama" prikazao je zanimljivu i realističnu sliku društvenog života Engleske 14. vijeka, obuhvativši sve staleže i mnoga zanimanja. Ostala djela: "Knjiga o vojvotkinji", "Roman o ruži", "Parlament ptica", "Troil i Kresida", "Legende o dobrim ženama".

1415. - Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija Petog, nanijeli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na sjeveru Francuske.

1495. - U Portugaliji na prijesto stupio kralj Manuel Prvi, koga su savremenici nazivali "Manuel Veliki" ili "Manuel Srećni", za čije je vladavine do 1521. godine zemlja ekonomski i politički procvjetala i postala svjetska pomorsko-kolonijalna sila prvog reda. Pružao je veliku materijalnu pomoć istraživačkim poduhvatima moreplovaca - Vaska de Game, Dijaša de Noveša Bartolomeja, Dijega Kama, Pedra Alvareša Kabrala - čime je odlučujuće doprinio otkrivanju pomorskog puta za Indiju i otkriću Brazila, poslije čega su i Indija i Brazil postali portugalski kolonijalni posjedi.

1647. - Umro italijanski fizičar i matematičar evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti je naslijedio njegovu katedru.

1806. - Rođen njemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Istorija reakcije".

1815. - Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen Drugi srpski ustanak. Otomansko carstvo je fermanom utvrdilo povlastice Srba: da sami skupljaju porez, da imaju narodnu kancelariju, da u suđenju Srbima učestvuju i srpski knezovi, da u svojstvu glavnog kneza Miloš posreduje između naroda i beogradskog vezira, a Turcima je uskraćeno da žive u selima i u njima drže čitluke. To je bio početak kraja otomanske vlasti u Srbiji, a knez Miloš je preuzeo unutrašnju upravu.

1825. - Rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Studirao je kompoziciju, a zatim bio umjetnički rukovodilac i dirigent bečkih dvorskih balova. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš","Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1838. - Rođen francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma. Jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih francuskih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela, bio je učenik Šarla Gunoa. Završio je konzervatorijum u Parizu. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u ce-duru".

1842. - Rođen srpski sveštenik i istoričar Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, pripadnik kritičkog pravca u srpskoj istoriografiji. Bio je bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkveno-političku i književnu istoriju. Djela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska mitropolija karlovačka oko polovine Osamnaestog vijeka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".

1881. - Rođen španski slikar, vajar, keramičar i dekorater Pablo Ruis Pikaso, osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka. Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. je stalno živio u Parizu. Ingeniozni umjetnik za života je postao legenda. Autor je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođica iz Avinjona" iz 1907, donijele su mu svjetsku slavu. Naslikao je "Gerniku", sliku na kojoj je potresno prikazao tragičnu sudbinu svoje otadžbine pod fašizmom i zakleo se da se neće vratiti u Španiju dok je na vlasti diktator Fransisko Franko, koji je umro dvije godine nakon Pikasove smrti.

1909. - Namjesnika Koreje i bivšeg japanskog premijera princa Ita Hirobumija ubili korejski nacionalisti, protivnici protektorata Japana nad njihovom zemljom.

1936. - Nacistička Njemačka i fašistička Italija stvorile osovinu Rim - Berlin, koja će potom, uključenjem Japana, postati međunarodna vojna i politička grupacija velikih agresivnih planova.

1938. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio da je Libija sastavni dio Italije.

1941. - Neuspjehom snaga Adolfa Hitlera završena prva ofanziva njemačkih nacističkih trupa na Moskvu u Drugom svjetskom ratu.

1949. - Vlada SSSR u noti vladi FNRJ otkazala gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, a ubrzo su i vlade zemalja istočne Evrope povukle ambasadore iz Jugoslavije i pod neosnovanim izgovorom otkazale gostoprimstvo diplomatama i drugim predstavnicima Jugoslavije.

1956. - Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu.

1971. - Generalna skupština UN odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.

1983. - Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu.

1995. - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi izraelske trupe počele povlačenje iz grada Dženin, prvog na okupiranoj Zapadnoj obali.

1995. - Američki vojni sekretar Voren Kristofer i ukrajinski ministar inostranih poslova Anatolij Zlenko potpisali bilateralni sporazum, kojim se predviđa uništenje nuklearnih raketnih glava stacioniranih na teritoriji Ukrajine.

1999. - Pripadnici SFOR-ove multinacionalne divizije "Jugozapad" uhapsili u Prijedoru Damira Došena, optuženog za "krivično djelo počinjeno u svojstvu vrhovnog autoriteta, specifično za narušavanje Ženevske konvencije, narušavanje običaja i zakona rata i zločina protiv humanosti".

2000. - Jugoslavija na samitu u Budimpešti primljena u Centralnoevropsku inicijativu.

2001. - NATO zatražio od Evropskog suda za ljudska prava da ne prihvati tužbu koju su protiv ovog saveza podnijele porodice žrtava bombardovanja Radio-televizije Srbije, uz obrazloženje da su je "podnijeli građani zemlje koja nije članica Savjeta Evrope i na koju se ne odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima".

2007. - U Vatikanu ratifikovan Osnovni ugovor između Vatikana i BiH, kao i Dodatni protokol na taj ugovor, čime je Katolička crkva stekla pravni status u BiH.
Quote
04.09.2014, 17:00
Poruka: #26
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 26. oktobar


1685. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu, tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

1759. - Rođen francuski revolucionar Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji, koji je 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelan protivnik monarhije, ali i revolucionarnog terora, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zauzimao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama je lično vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je 1794. optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1826. - Rođen mađarski političar Lajoš Močari, osnivač i predsjednik opozicione Nezavisne stranke Mađarske, dugogodišnji poslanik i borac za ravnopravnost svih narodnosti Ugarske. Bio je poslanički kandidat srpskih radikala, trijumfalno dočekivan u Novom Sadu i drugdje u Vojvodini.

1842. - Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.

1863. - U Ženevi počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

1896. - U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.

1905. - Tokom neuspjele revolucije u Rusiji radnici su u Petrogradu osnovali prvi sovjet.

1905. - Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, na čelu sa kraljem Hakonom Sedmim.

1911. - U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika na čelu sa doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.

1916. - Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.

1917. - Brazil objavio rat Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu.

1919. - Rođen iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, monarh Irana od 1941. do 1979, kad je zbačen u pobuni islamista pod vođstvom ajatolaha Ruholaha Homeinija. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na namjeru premijera i vođe Nacionalnog fronta Mohameda Mosadeka da ograničii njegova vladarska prava, ali je poslije samo desetak dana vratio vlast, zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.

1921. - Na smrt vješanjem osuđen član komunističke terorističke organizacije "Crvena pravda" Alija Alijagić, koji je 21. jula 1921. ubio ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića. Povod za atentat bio je Zakon o zaštiti države usmjeren protiv komunista, poznat kao "Obznana", donesen krajem 1920.

1955. - Parlament Austrije - dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika - prihvatio zakon o stalnoj neutralnosti zemlje.

1961. - Švedska akademija dodijelila srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi Jugosloven dobitnik najprestižnije svjetske nagrade. Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", pripoviješću "Prokleta avlija" i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.

1972. - Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. Njegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion "ilja muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.

1976. - Generalna skupština UN jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom - vještačkom tvorevinom Južne Afrike.

1979. - Predsjednika Južne Koreje Park Čung Hija ubio šef njegove bezbjednosti Kim Je Kju.

1994. - Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.

1995. - Na Malti ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki, koji je planirao mnoštvo napada, u kojima su ubijene desetine Izraelaca.

1998. - Predsjednik Perua i predsjednik Ekvadora potpisali formalnu deklaraciju, kojom je riješen pogranični spor dviju južnoameričkih zemalja, nastao još početkom 19. vijeka, zbog kojeg su više puta ratovale.

2000. - Jugoslavija se pridružila Paktu stabilnosti za Balkan, prvom međunarodnom tijelu kojem se nova demokratska Jugoslavija pridružila poslije odlaska sa vlasti predsjednika Slobodana Miloševića.

2001. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi bezbjednosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.
Quote
04.09.2014, 17:00
Poruka: #27
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 27. oktobar


1505. - Umro ruski vladar Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva, odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Po dolasku na prijesto 1462. godine, kad je ustoličen za velikog moskovskog kneza, pripojio je kneževine Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio Rusiju mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. izdao je jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.

1553. - Na lomači kao jeretik spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto, koji je otkrio da krv cirkuliše u pluća iz desne srčane komore. Radio je uglavnom u Francuskoj, gdje je objavio spise "Điristianismi restitucio" u kojima je odbacio kao apsurdnu hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, što je izazvalo gnjev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i potom osuđen na smrt spaljivanjem, jer je njegovo učenje proglašeno jeretičkim.

1662. - Engleski kralj Čarls Drugi za 2,5 miliona livri prodao Francuskoj luku Denkerk na obali La Manša.

1728. - Rođen engleski moreplovac Džejms Kuk, nazvan "kapetan Kuk", najznamenitiji istraživač Tihog okeana. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. riješio je tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva. Ubijen je 1779. na Havajima u okršaju s ostrvljanima.

1782. - Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violoni i kompozitor, čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći. Obilježio je violinsko majstorstvo i literaturu za taj instrument svih epoha. Vladao je violinom kao niko ni prije ni poslije njega i dosta je komponovao, uključujući pet violinskih koncerata, čuvena 24 kapriča za solo violinu, kamernu muziku.

1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta poslije pobjede kod Jene nad Prusima zauzeo Berlin.

1811. - Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za masovnu upotrebu.

1843. - Ministarstvo unutrašnjih djela je aktom o "ustrojenju poštanskog zavedenija" osnovalo državnu poštu u Srbiji.

1855. - Rođen ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji se bavio poboljšanjem sorti voćaka, godinama eksperimentišući s aklimatizacijom biljaka na hladne zime. Različitim postupcima - hibridizacijom, selekcijom i kalemljenjem - odgajio je niz otpornih sorti trešanja, kajsija, vinove loze i višanja.

1858. - Rođen američki državnik Teodor Ruzevelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države je preuzeo kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

1867. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi počeo marš na Rim, pokušavajući da grad oslobodi papske vlasti.

1914. - Rođen velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-drama "Pod mliječnom šumom", autobiografska skica "Portret umjetnika kao mladog psa".

1915. - Njemački feldmaršal August fon Makenzen u Prvom svjetskom ratu pokušao da kod Kragujevca okruži i uništi srpsku vojsku. Kad je njemački 22. korpus zauzeo Gornji Milanovac i doveo u pitanje odbranu Kragujevca, načelnik Vrhovne komande srpske vojske vojvoda Radomir Putnik je odustao od protivudara i krenuo je u proboj preko Kačanika i Skopske crne gore prema Makedoniji, odakle je očekivan dolazak savezničkih snaga, ali su umjesto toga bugarske trupe mučkim udarom s leđa ugrozile kačanički prolaz, pa je srpska vojska morala da odstupi znatno nepovoljnijim pravcem preko Albanije.

1918. - Britanske, francuske i italijanske snage u Prvom svjetskom ratu poslije trodnevnih borbi slomile habsburšku vojsku na italijanskom frontu. Austrougarska armija se raspala, jer su vojnici pobacali oružje i, siti rata, krenuli u zavičaj. Poslije primirja italijanske trupe se nisu zaustavile i rasulo neprijatelja su pretvorile u "najveću italijansku pobjedu". Za samo nekoliko dana zarobljeno je 427.000 vojnika koji nisu pružali otpor.

1922. - Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija italijanska vlada podnijela ostavku.

1935. - Predat u saobraćaj željezničko-drumski "Pančevački most kralja Petra Drugog" na Dunavu kod Beograda, iz čijeg je naziva po dolasku komunista na vlast poslije Drugog svjetskog rata izbačeno kraljevo ime.

1956. - Poslije plebiscita na kojem su stanovnici oblasti Sar glasali za priključenje Zapadnoj Njemačkoj, vlade u Bonu i Parizu sporazumom definitivno riješile problem sporne teritorije. Sar je vraćen Njemačkoj, ali je do kraja 1959. ostao u privrednoj uniji sa Francuskom.

1966. - Generalna skupština UN oduzela južnoj Africi starateljski mandat nad jugozapadnom Afrikom.

1971. - Vlada Konga saopštila da je naziv te afričke zemlje promijenjen u Republika Zair.

1973. - Mirovne snage UN stigle u Kairo da bi obezbijedile liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.

1978. - Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.

1991. - Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.

1996. - U kairskom predgrađu Heliopolis srušila se stambena zgrada i usmrtila 64-oro ljudi.

1998. - Gerhard Šreder preuzeo dužnost kancelara Njemačke, dan poslije ostavke Helmuta Kola, poraženog na izborima prethodnog mjeseca.

1999. - Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.

2003. - Italijanski karabinjeri uhapsili na Kačaniku na Kosmetu petoricu Albanaca, koji su osumnjičeni za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u zapadnoj Makedoniji i na jugu Srbije.

2009. - Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić oslobođena iz švedskog zatvora Hilsenberg nakon što je odslužila dvije trećine kazne.
Quote
04.09.2014, 17:01
Poruka: #28
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 28. oktobar


1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.

1704. - Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštivanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".

1716. - Umro srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije, primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.

1746. - Peruanski gradovi Lima i obližnji Kaljao razoreni u zemljotresu koji je usmrtio najmanje 18.000 ljudi.

1836. - Proglašena federacija Perua i Bolivije.

1884. - Rođen srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Kolegijum muzikum" kojim je i dirigovao. Stvarao je pod uticajem romantizma, impresionizma i ekspresionizma i inspirisao se narodnom muzikom. Djela: klavirske kompozicije "Četiri komada", "Melodije i ritmovi sa Balkana", horovi "Muva i komarac", "Pir iluzija", ciklus solo pjesama "Pred veličanstvom prirode", muzikološki spisi "Osnovi muzičke umetnosti", "Studije i članci, 1-3".

1886. - Na ostrvu Bidl u Njujorškoj luci predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.

1891. - U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi.

1914. - Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo opasnost od opake bolesti.

1915. - Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu, samoubistvo izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i svijeta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Djela: romani "Došljaci", "Čedomir Ilić", zbirka pripovijedaka "Kad ruže cvetaju", crtice "Pod životom", "Vite fragmenta".

1918. - Poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu u Pragu Nacionalni komitet proglasio da preuzima vlast i ubrzo je stvorena Čehoslovačka sa predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom.

1919. - U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.

1922. - U Napulju počeo "Marš na Rim" oko 40.000 "crnokošuljaša", pripadnika oružanih odreda Benita Musolinija, čime je izvršen fašistički udar u Italiji. Musolini je dva dana kasnije prisilio kralja Vitorija Emanuela Trećeg da mu povjeri mandat za sastav vlade i tako je legalizovan fašistički režim koji je vladao Italijom do jula 1943.

1923. - Umro srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".

1924. - Rođen srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. vijeku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa, uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan", za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je donio prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svjetskom prvenstvu i tutule prvaka Evrope 1977. i svijeta 1978. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali "Profesor" i bio je učitelj plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku 1998. uvršten je u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolijevci košarkaške igre.

1932. - Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije poslije sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, poslije smrti predsjednika arhiepiskopa Makariosa Trećeg.

1940. - Fašistička Italija počela napad na Grčku, pod izgovorom da Grčka namjerava da napadne Albaniju, tada pod patronatom Rima. Grci su u protivofanzivi, koja je trajala cijele zime, prodrli duboko u Albaniju i nanijeli fašistima ozbiljne poraze, ali kad je Njemačka napala Grčku poslije okupacije Jugoslavije 1941, Italijani su uz pomoć Nijemaca prinudili Grčku na kapitulaciju.

1962. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa s Kube, poslije čega je predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi izjavio da će obustaviti blokadu tog karipskog ostrva, čime je splasnula napetost u odnosima Moskve i Vašingtona i otklonjena opasnost od izbijanja novog svjetskog sukoba.

1992. - Kopredsjednici Ženevske konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven objavili prijedlog ustavnog uređenja za bivšu Bosnu i Hercegovinu, prema kojem bi ona bila decentralizovana i podijeljena na deset autonomnih regiona.

1995. - U požaru koji je izbio u metrou glavnog grada Azerbejdžana - Bakuu poginulo je 289 ljudi.

1996. - Iznenađujućim izbornim trijumfom Laburističke partije, vođa te stranke Alfred Sant postao premijer Malte, Maltežani su odbacili članstvo u Evropskoj uniji.

2003. - Predrag Banović, koji je 26. juna priznao krivicu za progon nesrpskog stanovništva u logoru "Keraterm" kod Prijedora, osuđen pred Haškim tribunalom na osam godina zatvora.

2003. - Na pruzi Kosovo Polje - Peć, nakon više od pet godina, ponovo uspostavljen željeznički saobraćaj.

2004. - Vlada RS prihvatila konačni izvještaj Komisije za istraživanje događaja na području Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

2006. - Građani Srbije na referendumu potvrdili novi Ustav.
Quote
04.09.2014, 17:01
Poruka: #29
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 29. oktobar


1321. - Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić, koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Balkanu, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da stvori carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. prijesto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao samo sjeverne krajeve Srbije. Koristeći borbu dinastija Anžujaca i Paleologa, osvojio je znatan dio Makedonije, prenio prijestonicu u Skoplje i namjeravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu sa Romejom do 1299. godine - kad se oženio maloljetnom romejskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i držanje jake najamne vojske i omogućili da pomaže razvoj umjetnosti i književnosti i zida crkve i manastire širom Srbije.

1507. - Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo Alba, koji je kao namjesnik Nizozemske inkvizitorskim terorom izazvao 1565. rat za oslobođenje, okončan 1581. njenim otcjepljenjem od Španije. Osvojio je 1581. Portugaliju, u kojoj je počinio krvave pokolje.

1811. - Rođen francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem "zadružnih radionica" i zemljoradničkih komuna. Djela: "Organizacija rada", "Istorija deset godina, 1830-1840.", "Istorija Francuske revolucije".

1814. - Prvi parni ratni brod "Fulton", koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz njujorške luke.

1888. - U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj "kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu, kako za vrijeme rata tako i u miru". To je poštovano, osim u ratu, kad je kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada "tutora" Egipta.

1889. - Umro ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".

1897. - Rođen njemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande nacističkog Trećeg rajha.

1910. - Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala djela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".

1911. - Umro američki novinar mađarskog porijekla Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u Njujorku i "Post-dispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. godine osnovao je prvu novinarsku školu.

1918. - Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu proglasio otcjepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habsburške Monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.

1923. - Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal, od 1930. nazvan Ataturk, prvim predsjednikom.

1929. - Krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak", označio je početak velike krize američke privrede, u kojoj su padale pod stečaj krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno dovedeno na prosjački štap. Nastupila je epoha samoubistava, najgorih slutnji i krajnjeg beznađa. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka vijeka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.

1936. - U prvom vojnom udaru u arapskom svijetu general Bakr Sidki oborio iračku vladu.

1950. - Umro švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.

1956. - Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat, koji su dvije zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu, završen je početkom novembra, poslije intervencije UN i oštrih upozorenja SSSR i SAD.

1957. - Diktator Fulhensio Batista suspendovao kubanski ustav.

1962. - SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtjev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instalisanja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera - Džona Ficdžeralda Kenedija i Nikite Sergejeviča Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.

1964. - Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenili naziv u Tanzanija.

1988. - Prvi sovjetski raketoplan "buran" poletio sa Zemlje.

1996. - U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela, koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti, a prihod je namijenjen ljudima koji su preživjeli holokaust.

1998. - Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini života spejs šatlom "Diskaveri" ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije njegove prve kosmičke misije.

2004. - Lideri EU potpisali novi Ustav Unije na ceremoniji u Rimu.

2006. - Georgi Parvanov ponovo izabran za predsjednika Bugarske.
Quote
04.09.2014, 17:02
Poruka: #30
Nije na vezi
Dogodili se u Oktobru
Dogodilo se na dan 30. oktobar


1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776. On je jedini američki predsjednik čiji je sin takođe bio šef države - Džon Kvinsi Adams od 1825. do 1829.

1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".

1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojim pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".

1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.

1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".

1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".

1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.

1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.

1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".

1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.

1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.

1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.

1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".

1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.

1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.

1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.

1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.

1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.

1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.

1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.

1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.

2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.

2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračcu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".

2003. - Narodna skupština RS saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.

2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH, što je dovoljno za prve dvije godine rada.

2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, vjerske vođe i vodeće biznismene u Sarajevu kao dio političko-kriminalne mreže u Federaciji BiH i o tome obavijestili evropske diplomate.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum