Datum i vreme: 19.03.2024, 11:48 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

38382 views

Dogodili se u Septembru

23.08.2014, 16:55
Poruka: #1
Nije na vezi
Rainbow Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan - 1. septembar

1666. - Počeo je veliki požar u Londonu u kojem je stradalo 80% ovog grada.

1832. - Rođen je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Obavio je pionirski posao kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju srpske istorije. Napadao je neznanje i šarlatanstvo i bio rezervisan prema narodnom predanju kao istorijskom izvoru. Bio je profesor i rektor Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit fruškogorskog manastira Grgeteg. Dela: "Odlomci o grofu Đorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu", "O knezu Lazaru", "Montenegrina", "O pećkim patrijarsima", "Kraljice i carice srpske".

1889. - Na skupštini u Nišu delegati iz svih jugoslovenskih krajeva pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve osnovali su Udruženje pravoslavnih sveštenika.

1923. - U snažnom zemljotresu koji je potresao Tokio i Jokahomu poginulo je 106.000 ljudi.

1928. - Albanija je postala kraljevina sa kraljem Zoguom na čelu.

1939. - Nemačka je napala Poljsku i zauzela njen zapadni deo, što je dva dana kasnije prouzrokovalo objavu rata Nemačkoj od strane Engleske i Francuske i početak Drugog svetskog rata.

1941. - U nacističkoj Nemačkoj svi Jevreji su morali da nose oznaku - žutu zvezdu.

1945. - Skupština Srbije donela je Zakon o uspostavljanju Autonomne pokrajine Vojvodine i Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti.

1961. - U Beogradu je počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Posle šest dana rada, skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca.

1962. U zemljotresu u severozapadnom Iranu razoreno preko 300 sela, poginulo 12.000 ljudi.

1967. Umro ruski knjizevnik Ilja Grigorjevic Erenburg. Njegov roman "Kravljenje" smatra se jednim od prvih dela koje je nagovestilo destaljinizaciju u ruskoj knjizevnosti, a elemente polemike sa Staljinovim vremenom sadrze i opsezni memoari "Ljudi, godine zivot".

1968. - 27-godišnji kapetan libijske vojske, Moamer el Gadafi, izveo je vojni udar u kojem je svrgnuo sa prestola libijskog kralja Idrisa I. Nakon toga, Gadafi je došao na čelo Libije.

1971. - Katar je dobio nezavisnost od Velike Britanije.

1972. Velemajstor Robert Fiser u mecu u Rejkjaviku pobedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljevica Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak sveta u sahu. Titulu izgubio bez meca 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Medjunarodne sahovske federacije, a za prvaka sveta proglasen ruski velemajstor Anatolij Karpov.

1974. Anastasio Somoza izabran za predsednika Nikaragve.

1982. Umro bivsi poljski lider Vladislav Gomulk, vodja Poljske ujedinjene radnicke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

1983. Sovjetski borbeni avion blizu poluostrva Sahalin oborio juznokorejski avion "boing 747", u kom je poginulo svih 240 putnika i 29 clanova posade.

1985. - Sedam decenija nakon što je Titanik potonuo, američko-francuska ekspedicija locirala je njegovu olupinu na oko 400 milja zapadno od Nju Faundlenda u Severnom Atlantiku.

1993. U Zenevi propali pregovori o okoncanju 17-mesecnog rata u Bosni i Hercegovini, posto su predstavnici bosanskih muslimana odbacili mirovan plan medjunarodnih posrednika.

1999. UNHCR saopstio da je, od juna, kada su okoncani sukobi na Kosovu, oko 200.000 Srba i Roma napustilo Pokrajinu, a da se na Kosovo vratilo 772.300 Albanaca izbeglih tokom visemesecnih sukoba.

2000. Na predizbornoj konvenciji u beogradskom centru "Sava", pred vise od 3.000 gradjana, lideri Demokratske opozicije Srbije potpisali dokument "Ugovor sa Srbijom" kojim su se obavezali da ce, ukoliko dodju na vlast, uspostaviti demokratsku vlast u Srbiji.
Quote
23.08.2014, 16:57
Poruka: #2
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 2. septembar


-31. - U velikoj pomorskoj bici kod Akcijuma u Jonskommoru Oktavijan je pobedio flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre.

1666. - U požaru koji je četiri dana harao Londonom, vatrena stihija je gotovo uništila grad. Stradale su mnoge građevine među kojima i katedrala Svetog Pavla.

1752. - Na osnovu odluke britanskog parlamenta, u Velikoj Britaniji i njenim kolonijama Julijanski kalendar zamenjen je Gregorijanskim. Drugi septembar bio je poslednji dan po Julijanskom kalendaru.

1807. - Britanska mornarica je bombardovala Kopenhagen kako bisprečila Napoleona Bonapartu (Bonaparte) da protiv Britanaca upotrebi dansku flotu.

1829. - Sklopljen je Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest nahija oslobođenih u Prvom srpskom ustanku i da priznaju autonomiju Grčke.

1838. - Rođena je havajska kraljica Liliuokalani, poslednji suveren Havaja, od 1891. do 1893, pre nego su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.

1866. - Na Kritu je izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je ukidanje turske vlasti i ujedinjenje sa Grčkom, ali je autonomija uspostavljena tek 1897. uz intervenciju evropskih sila, a Londonskim sporazumom 1913. Krit je postao deo Grčke.

1872. - U Hagu je počeo Peti kongres Prve internacionale na kojemje odlučeno da se sedište Internacionale premesti u SAD, gde su postojali uslovi legalnog delovanja. Zbog frakcijskih borbi, na konferenciji u Filadelfiji 15. jula 1876, doneta je odluka o raspuštanju te prve masovne međunarodne organizacije radničke klase osnovane 1864. u Londonu.

1898. - U bici kod Omdurmana anglo-egipatske trupe pod komandom Horacija Kičinera (Horatio Kitchener) pobedile su vojsku mahdista, posle čega su Britanci zauzeli sve strateške ključne položaje u Sudanu.

1910. - Umro je francuski slikar Anri Ruso (Henri Rousseau), zvan "Carinik", jedan od najpoznatijih slikara naivaca. Njegovo slikarstvo postalo je cenjeno tek nakon njegove smrti, kada je nastala prava jagma za njegovim slikama koje su dospele i u Luvr i druge velike svetske zbirke.

1930. - Avionom "Znak pitanja" francuski piloti Diedon Kost(Diedonne Coste) i Moris Belont (Maurice Bellonte) završili su prvi let bez prekida između Evrope i SAD.

1937. - Umro je francuski istoričar i pedagog Pjer de Kuberten (Pierre, Coubertin), inspirator i osnivač modernih olimpijskih igara, koje su prvi put održane u Atini 1896. Osnovao je Međunarodni olimpijski komitet, Olimpijski muzej i institut u Lozani.

1945. - Proglašena je Demokratska Republika Vijetnam sa predsednikom Ho Ši Minom (shi Minh).

1945. - Na palubi američkog ratnog broda "Misuri" u Tokijskom zalivu, Japanci su zvanično potpisali bezuslovnu kapitulaciju u Drugom svetskom ratu.

1973. - Umro je britanski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin (John,Reuel Tolkien), autor trilogije "Gospodar prstenova" i romana "Hobit".

1989. - Tokom demonstracija protiv aparthejda u Kejptaunu, u Južnoj Africi, policija je uhapsila više od 400 demonstranata.

1996. - Vlada Filipina je potpisala mirovni ugovor sa muslimanskimpobunjenicima, posle 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.

1996. - Lideri tri opozicione partije - Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Građanskog saveza Srbije, potpisali su u Beogradu sporazum o formiranju koalicije "Zajedno", koja je odnela pobedu na lokalnim izborima u novembru, čime je uzdrmana dotada neprikosnovena vlast Slobodana Miloševića.

2001. - Na Kipru je umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar (Cristian Barnard), koji je 1967. izvrsio prvo uspešno presađivanje srca.
Quote
23.08.2014, 16:57
Poruka: #3
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 3.septembar


1189. - Ričard Prvi Plantagenet - "Lavlje srce" krunisan je za kralja Engleske.

1658. - Umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa engleske buržoaske revolucije. Njegova vojska porazila kraljevsku armiju 1644. kod Marston Mura i 1645. kod Nezbija i zarobila kralja Čarlsa Prvog Stjuarta, koji je osuđen na smrt i pogubljen 1649. Odbivši titulu kralja, 1653. je postao protektor kraljevina Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti monarhija je obnovljena.

1759. - Iz Portugala počelo protjerivanje rimokatoličkih jezuita.

1783. - Velika Britanija, SAD, Francuska i Španija potpisale su Pariski mir, čime je završen američki rat za nezavisnost.

1791. - Francuska skupština usvojila ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija.

1806. - Srbi su na Deligradu, na ulazu u Đuniski tjesnac između Ražnja i Aleksinca, pod komandom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa, odbili napad brojčano nadmoćnijih turskih snaga i odbacili ih ka Nišu. Istog dana vojvoda Stanoje Glavaš je oslobodio Prokuplje.

1821. - Umro rumelijski valija i beogradski vezir Marašli Ali-paša, koji je sarađivao sa Srbima u postizanju sporazuma o prekidu neprijateljstava. Krajem 1815. sa knezom Milošem Obrenovićem sklopio je sporazum koji je Srbima obezbijedio ograničenu samoupravu, što je Miloš iskoristio da je dalje proširuje.

1826. - Nikolaj Prvi Pavlovič Romanov krunisan za cara Rusije.

1866. - U Ženevi počeo prvi kongres Prve internacionale.

1877. - Umro francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsjednik Treće republike od 1871. do 1873. Kao šef versajske vlade 1871. je u krvi ugušio Parisku komunu. Djela: "Istorija Francuske revolucije", "Istorija konzulstva i carstva".

1883. - Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čije su djela prodrla na Zapad, gdje je čitan sa divljenjem i za života je uživao znatno veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čovjeka", plemića-intelektualca i tip "nihiliste" - građanskog intelektualca, sukobljenog sa konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Djela: romani "Očevi i djeca", "Plemićko gnijezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovijetke "Proljećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mjesec dana na selu".

1884. - Iz Beograda krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd - Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje je 21. juna 1881. obilježio srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju prvog voza, iskićenog cvijećem i srpskim trobojkama, osim velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23.

1900. - Rođen finski državnik Urho Kekonen, predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata.

1931. - Kralj Jugoslavije Aleksandar Prvi Karađorđević proglasio je oktroisani Ustav kojim je ozakonjena monarhistička diktatura uvedena 6. januara 1929. Prema ustavu, vlada je zavisila od kralja koji je odlučivao da li zakon važi. U Skupštinu je uveden drugi dom - Senat, čije je članove uglavnom imenovao kralj.

1939. - Dva dana poslije njemačkog napada na Poljsku Velika Britanija i Francuska su u Drugom svjetskom ratu objavile rat nacističkoj Njemačkoj.

1939. - Na kružnoj stazi oko Kalemegdana u Beogradu održane su do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji, a pobjedniku je pripala "Velika nagrada Beograda".

1943. - Iskrcavanjem na Siciliju Osme britanske armije, pod komandom feldmaršala Bernarda Loa Montgomerija, počeo je napad savezničkih trupa na fašističku Italiju u Drugom svjetskom ratu.

1948. - Umro češki državnik Eduard Beneš, predsjednik Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948. Bio je vođa Narodne stranke i najbliži saradnik prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Gariga Masarika. U Prvom svjetskom ratu je radio na stvaranju slobodne Čehoslovačke i Male Antante. Od osnivanja Čehoslovačke 1918. do 1936. bio je šef diplomatije, a poslije Minhenskog sporazuma 1938, kojim je Zapad praktično predao Čehoslovačku na milost i nemilost nacističkoj Njemačkoj, dao je ostavku i otišao u izbjeglištvo u London, gdje je tokom Drugog svjetskog rata predvodio izbjegličku vladu. Poslije rata ponovo je postao šef države, ali je dao ostavku 1948. kad su komunisti prigrabili svu vlast i ubrzo je umro.

1962. - Umro američki pisac Edvard Estlin Kamings, pjesnik snažnog lirskog dara u čijoj su poeziji dominirale teme ljubavi i smrti. Djela: zbirke stihova "41 pjesma", "Je 5", "Viva", "Tom", "V20", "1x1", "Sedamdeset i jedna pjesma".

1969. - Umro vijetnamski državnik Ho Ši Min, predsjednik Demokratske Republike Vijetnam od proglašenja 1945. i vođa borbe protiv japanske armije, francuskih kolonijalnih trupa i američke invazione vojske. Od 1917. je radio u Francuskoj, gdje je 1920. postao član Komunističke partije Francuske, a 1930. je osnovao Komunističku partiju Vijetnama. U vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je Japan okupirao Vijetnam, stvorio je jak oslobodilački pokret, jezgro buduće armije, koja je nanijela odlučujuće poraze Francuzima i potom Amerikancima, zahvaljujući čemu su Sjeverni i Južni Vijetnam ujedinjeni 1976.

1971. - SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su sporazum o statusu grada Berlina.

1976. - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Viking 2" spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.

1991. - Umro je američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra, autor sjajnih komedija sa satiričnom notom. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" , "Gospodin Dids ide u grad" , "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte Džona Doa", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to ponijeti sa sobom" (nagrada "Oskar"), "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1992. - Sa teritorije pod kontrolom muslimana i Hrvata u centralnoj BiH raketom je oboren italijanski transportni avion, u kome su poginula sva četiri člana posade.

1996. - SAD su izvele jedan od najjačih vojnih napada na Irak od okončanja Zalivskog rata 1991, ispalivši 27 krstarećih projektila na ciljeve na jugu te zemlje, s obrazloženjem da je to kazna zbog pomoći armije Sadama Huseina jednoj od kurdskih frakcija u "zoni bezbjednosti" koju su UN proglasile na sjeveru Iraka.

1997. - U vijetnamskom putničkom avionu "tupoljev 134", koji se srušio blizu aerodroma u glavnom gradu Kambodže Pnom Penu, poginulo je 65 ljudi, uglavnom stranaca.

2004. - Specijalne ruske jedinice upale u školu u Beslanu. Nakon dva dana opsade tokom pucnjave, koja je počela nakon slučajne eksplozije, poginulo više od 300 talaca i 31 terorista.
Quote
23.08.2014, 16:58
Poruka: #4
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 4.septembar


1768. - Rođen francuski pisac i diplomata Francoa Rene Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici sa pristalicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" /čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"/, poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim Indijancima "Les Natćez", politički spisi "Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

1781. - Španski naseljenici - pod nazivom "Grad naše Gospe, kraljice anđela" /El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles/ - osnovali grad Los Anđeles.

1809. - Rođen poljski pisac Julijuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija" /tri toma/, poeme "Anheli", "U Švajcarskooj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijam", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".

1823. - Rođen srpski knez Mihailo Obrenović, koji je Srbiju učinilo najjačom vojnom silom Balkana. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kad je ubijen na Košutnjaku. Zbog bune Tome Vujčića - Perišića pobjegao je 1842. u Austriju, gdje je pomagao Vuka Stefanovića Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića i druge srpske pisce. Kad se njegov otac knez Miloš Obrenović vratio na vlast 1858, preuzeo je komadu nad vojskom, a 1861. je ustanovio narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdio je modernim oružjem. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. i poslije dugih pregovora natjerao je 1867. Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Sklapao je saveze s balkanskim hrišćanima radi rušenja Otomanskog carstva - 1866. s Crnom Gorom, 1867. s Grčkom i s Bugarskim revolucionarnim odborom i 1868. s Rumunijom i nastojao je da spriječi pad BiH pod austrijsku vlast.

1844. - Popečiteljstvo prosveštenija /ministarstvo prosvjete/ Srbije odobrilo osnivanje Narodnog muzeja u Beogradu na incijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popečiteljstva prosveštenija.

1862. - U Carigradu potpisan protokol povodom spora Srbije i Otomanskog carstva poslije ubistva jednog srpskog dječaka na Čukur-česmi Beogradu i sukoba Turaka i Srba. Carigradskim protokolom je naređeno Turcima da napuste mnoge srpske gradove, uključujući varoš beogradsku, ali su u nekim mjestima ipak ostali turski vojnici.

1870. - Francuska postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona Trećeg Bonaparte, tri dana prije toga zarobljenog u francusko-pruskom ratu.

1906. - Rođen američki biolog njemačkog porijekla Maks Debrik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1969. godine, koji je znatno doprinio istraživanjima genetske srukture virusa.

1908. - Rođen američki filmski režiser Edvard Dimitrik, autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i rasnim problemima u SAD. Filmovi: "Unakrsna vatra", "Zbogom, ljubljena moja", "Plavuša iz Singapura", "Iza izlazećeg sunca", "Daj nam danas", "Žongler", "Mladi lavovi", "Plavi anđeo", "Drvo života", "Pobuna na Kejnu".

1944. - Belgijske gradove Brisel i Antverpen u Drugom svjetskom ratu oslobodile britanske i kanadske trupe.

1963. - Umro francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman, tvorac tzv. "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg su 1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Njemačka, Italija i Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946, šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde od 1955. do 1956.

1965. - Umro alzaški ljekar, filozof, teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i humanista Albert Švajcer - dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. Od 1913. do smrti je radio kao ljekar-misionar u bolnici koju je osnovao u francuskoj Ekvatorijalnoj Africi. Djela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim Isusom".

1974. - SAD kao posljednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Istočnom Njemačkom.

1989. - Umro francuski pisac Žorž Simenon, autor 84 kriminalistička romana u kojima je glavna ličnost izmišljeni inspektor Megre. Djela: romani "Lađar", "Noć na raskršću", "Mali doktor", "Megre postavlja zamku".

1992. - Bivši predsjednik Bugarske Todor Živkov, zbačen 1989, osuđen na sedam godina zatvora pod optužbom za pronevjeru državnih fondova.

1995. - Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je naš" Izrael započeo 15-mjesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prijestonici jevrejskog naroda.

1997. - Od eksplozije tri bombe, koje su u Jerusalimu postavili islamski teroristi, poginulo sedam i ranjeno skoro 200 ljudi.

1998. - Međunarodni tribunal u Hagu osudio na doživotnu robiju bivšeg premijera Ruande Žana Kambandu, optuženog za genocid počinjen 1994. u sukobima plemena Tutsi i Hutu u toj afričkoj zemlji.

2000. - Oko 20 policajaca i vojnika, te 60 pripadnika ljevičarskog pobunjeničkog pokreta pogunulo je u sukobima u Kolumbiji, koji su aktivirani nakon posjete američkog predsjednika Bila Klintona.

2001. - Dragan Kolundžija, koji je u vrijeme rata u BiH bio čuvar u logoru Keraterm u Prijedoru, priznao pred Haškim tribunalom krivicu za zločin protiv humanosti u okviru sporazuma sa Tužilaštvom, prema kome protiv njega neće biti podignute nove optužnice.

2003. - Dragan Nikolić, zvani Jenki, priznao pred Haškim tribunalom krivicu po sve četiri tačke treće izmijenjene optužnice, koja ga tereti za zločine počinjene nad muslimanima i ostalim nesrbima u logoru "Sušica" u Vlasenici 1992. godine, gdje je bio jedan od komandanata.

2009. - Od eksplozije u fabrici namjenskih proizvoda "Prvi partizan" u Užicu poginulo sedam radnika.
Quote
23.08.2014, 16:58
Poruka: #5
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 5. septembar


1568. - Rođen italijanski filozof Tomazo Kampanela, dominikanski kaluđer, utopijski filozof, koji je 27 godina proveo u tamnici. U djelu "Sunčeva država", napisanom po uzoru na Platona i Tomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom društvu kao nekoj vrsti platonističke komunističke republike.

1638. - Rođen francuski kralj Luj Četrnaesti, nazvan "kralj Sunce", koji je na prijesto stupio 1643, poslije smrti oca Luja Trinaestog. Vladao je 72 godine, najduže u istoriji Evrope. Vodio je mnoge ratove da bi obezbijedio hegemoniju Francuske i vladao autokratski u duhu prosvijećenog apsolutizma, čiji je začetnik. Sagradio je Versaj i bio mecena mnogih umjetnika. Poslije smrti ostavio je zemlju u velikim privrednim teškoćama - produbljenim tokom vladavine Luja Petnaestog i Luja Šesnaestog - što je krajem 18. vijeka bio jedan od uzroka Francuske revolucije.

1735. - Rođen njemački kompozitor, pijanista i dirigent Johan Kristijan Bah, najmlađi sin Johana Sebastijana, koji je živio i u Milanu i Londonu, pa je nazivan "italijanski Bah" i "engleski Bah". U Engleskoj se proslavio kao pijanista i organizator muzičkog života i postao muzički učitelj kraljice Šarlot. Značajan je kao kompozitor sonata i koncerata za klavir u rokoko stilu, po čemu je preteča mladog Volfganga Amadeusa Mocarta. Djela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

1791. - Rođen njemački kompozitor jevrejskog porijekla Jakob Libman Ber, poznat kao Đakomo Majerber, koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok".

1798. - Otomansko carstvo objavilo rat Francuskoj.

1800. - Malta pala u ruke Britanaca pod admiralom Horejšom Nelsonom, koji je prethodno blokirao francuske trupe na tom sredozemnom ostrvu.

1857. - Umro francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadijumu" razvoja društva. Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".

1860. - Rusija, Velika Britanija, Francuska, Pruska, Austrija i Otomansko carstvo potpisali ugovor o uspostavljanju reda u Siriji poslije masakra koji su nad hrišćanima počinili muslimani.

1888. - Rođen indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, profesor filozofije na univerzitetima u Madrasu, Kalkutu, Čikagu i Oksfordu, ambasador u Moskvi 1939, potpredsjednik Indije od 1952. i predsjednik od 1962. do 1967. Najviše je bio zaokupljen religijom, etikom, istorijom filozofije i kulture i mogućnošću objedinjenja civilizacijskih i kulturnih vrijednosti Istoka i Zapada. Koristeći se komparativnom metodom u istoriji filozofije, nastojao je da pokaže značajnu ulogu indijskog nasljeđa u mogućnoj kulturnoj renesansi jedinstvene svjetske kulture. Djela: "Indijska filozofija", "Istočna religija i misao Zapada", "Religija i društvo", "Kalki ili budućnost civilizacije", "Istorija istočne i zapadne filozofije".

1899. - Umro srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. vijeka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Poslije okončanja studija u Francuskoj i na njemačkom univerzitetu u Hajdelbergu vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. Tokom boravka u Turskoj od 1861. do 1867. uspješno je okončao duge pregovore o povlačenju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer kneževine i kraljevine Srbije. Namjesnik maloljetnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana najviše je doprinio donošenju novog Ustava 1869, a 1878. je uspješno zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od "dvojne monarhije", zbog čega je podnio ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici je pokušao da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Djela: "Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872", "Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878".

1902. - Rođen američki filmski producent Daril Frensis Zanuk, koji je 1933. osnovao filmsku kompaniju "Tventi senčeri foks". Bio je producent niza značajnih filmova: "Plodovi gnjeva", "Sve o Evi", "Viva Zapata!", "Najduži dan", "Korijeni neba", "Mladi gospodin Linkoln".

1914. - Njemački vojnici u Prvom svjetskom ratu ubili francuskog pisca i filozofa Šarla Pjera Pegija, jednu od ključnih javnih ličnosti u oslobađanju nevino osuđenog kapetana Alfreda Drajfusa. Kao urednik lista "Petnaestodnevne sveske" razobličio je pozadinu montiranog sudskog procesa Drajfusu kao navodnom njemačkom špijunu. Djela: drama "Jovanka Orleanka", eseji "Naša mladost", "Novac".

1919. - U napadu bjelogardejaca na njegov štab, poginuo ruski revolucionar Vasilij Ivanovič Čapajev, komandant 25. streljačke divizije, legendarni junak Crvene armije u građanskom ratu koji je poslije Oktobarske revolucije izbio u Rusiji. U Prvom svjetskom ratu više puta je odlikovan za hrabrost, a početkom 1918. formirao je odrede za borbu protiv kontrarevolucije.

1939. - SAD proglasile neutralnost u Drugom svjetskom ratu.

1960. - Predsjednik Konga Žozef Kasavubu smijenio vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i premijera Patrisa Lumumbu. Potom ga je izručio separatisti iz provincije Katanga Moizu Čombeu, čiji su ga plaćenici mučki ubili u februaru 1961.

1972. - Palestinski teroristi u Minhenu ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara, koje su prethodno oteli. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu poginula su i četvorica terorista i jedan zapadnonjemački policajac.

1977. - Zapadnonjemački teroristi oteli predsjednika Federacije zapadnonjemačke industrije Hansa Martina Šlejera, čije je tijelo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.

1990. - Premijeri Sjeverne Koreje i Južne Koreje susreli se u Seulu, što su bili razgovori na najvišem nivou ikad održani između dvije zemlje, podijeljene poslije Korejskog rata 1953.

1995. - Francuska izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom svijeta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.

1997. - Na stadionu u glavnom gradu Paragvaja - Asunsionu, u vrijeme održavanja političkog mitinga, usljed iznenadne oluje, srušila se tribina i usmrtila 37 ljudi.

2000. - Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS /ANURS/ Slavko Leovac umro u Beogradu od posljedica srčanog udara. Leovac je sahranjen 8. septembra u Beogradu.

2001. - Organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" optužila makedonske snage bezbjednosti da su počinile zločine nad albanskim civilima.

2003. - U vrijeme požara, koji je izbio tokom pobune zatvorenika u Kazneno-popravnom domu "Dubrava" na sjeveru Kosova, pet lica poginulo, a šest povrijeđeno.
Quote
23.08.2014, 16:59
Poruka: #6
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 6. septembar


1522. - Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano prvi oplovio oko Zemlje, vrativši se u Španiju brodom "Viktorija" sa samo 18 mornara, čime je okončao ekspediciju započetu 1519. sa pet brodova i 270 mornara, koju je u službi Španije poveo portugalski moreplovac Fernando Magelan. Del Kano je preuzeo komandu kad su 1521. Magelana ubili filipinski urođenici.

1566. - Prilikom opsade Sigeta, u trećem pohodu na Beč, umro turski sultan Sulejman Drugi, tokom čije je 46-godišnje vladavine Otomansko carstvo bilo na vrhuncu moći. Osvojio je 1521. Beograd, 1522. grčko ostrvo Rodos, 1526. je potukao Mađare kod Mohača i potom pokorio Ugarsku. Takođe je zauzeo rusko poluostrvo Krim, Moldaviju, Tunis, Alžir i Besarabiju. Stizao je i pod Beč, ali ga nije osvojio. Naslijedio ga je Selim Drugi, ustoličen u Beogradu 28. oktobra 1566.

1683. - Umro francuski državnik Žan Batist Kolber, ministar finansija kralja Luja Četrnaestog, jedan od rodonačelnika privrednog protekcionizma. Uveo je zaštitne carine, dao velike povlastice industriji, povećao izvoz, ojačao kolonijalnu ekspanziju i eksploataciju. Usavršio je i povećao trgovačku i ratnu mornaricu i modernizovao ratne luke.

1688. - Austrijanci poslije jednomjesečne opsade preoteli Beograd od Turaka. Janjičari su prethodno totalno opljačkali grad i ukrcali plijen na 500 lađa kojima su pobjegli Dunavom. Poslije pljačke Turci su spalili dijelove Beograda, kojem je veliku štetu nanijelo i austrijsko bombardovanje.

1729. - Rođen njemački pisac i filozof jevrejskog porijekla Moše ben Menahem, poznat kao Mozes Mendelson, osnivač jevrejskog prosvjetiteljskog pokreta u Njemačkoj. Borio se za vjersku trpeljivost i slobodu opredjeljenja, a u filozofiji je bio racionalista. Djela: "Jerusalim ili o religijskoj moći i o jevrejstvu", "Filozofski razgovori; O osjećanjima, o ulozi etičkoga u estetici", "Fedom".

1757. - Rođen francuski general i državnik Mari Žozef Pol Iv Roš Žilber de Motje, poznat kao markiz od Lafajeta, koji se od 1777. do 1781. uz američke koloniste borio za oslobođenje Sjeverne Amerike od Britanaca. U francuskoj revoluciji se zalagao za načelo ustavne monarhije. Kao komandant Nacionalne garde u julu 1791. naredio je da se na Marsovom polju puca u Parižane koji su protestovali što je kralj Luj Šesnaesti ostao na prijestolu, a kad se revolucija okrenula protiv kralja, napustio je komandu nad Centralnom armijom i 1792. promijenio stranu. Nije bio aktivan tokom vladavine Napoleona Prvog Bonaparte, a u Julskoj monarhiji, uspostavljenoj 1830. godine, opet je komandovao Nacionalnom gardom.

1766. - Rođen engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije. Objasnio je Prustov zakon stalnih proporcija, postavio zakon umnoženih proporcija i prvi određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata. Ispitivao je osobine gasova, postavio zakon parcijalnih pritisaka i bavio se meteorologijom. Patio je od sljepila za boje, pa je proučavao i tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam. Shvatanja je izložio u trotomnom djelu "Novi sistem filozofije hemije".

1860. - Rođena američka pacifistkinja i društveni reformator Džejn Adams, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1931. Bavila se praktičnim rješavanjem socijalnih problema i bila predsjednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

1876. - Rođen škotski fiziolog Džon Džejms Rikard Maklaud, koji je s kanadskim fiziologom Frederikom Grantom Bantingom 1923. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće inzulina.

1901. - Na predsjednika SAD Vilijama Mekinlija u Bafalu pucao anarhista Leon Čolgos. Ranjeni predsjednik - izabran na taj položaj 1896. - umro je poslije osam dana, a 14. septembra 1901. šef države je postao Teodor Rozevelt.

1914. - Na zahtjev saveznika da poslije pobjede na Ceru u Prvom svjetskom ratu nad agresorskim austrougarskim trupama preduzme ofanzivu preko granice - srpska vojska je počela operacije u Sremu i istočnoj Bosni, poznate kao Bitka na Drini. Borbe su trajale do 11. novembra 1914, kad je načelnik Štaba Vrhovne komande vojvoda Radomir Putnik naredio povlačenje. Bitkom na Drini je umanjena ofanzivna moć austrougarske vojske.

1914. - Francuske trupe uz pomoć britanskog ekspedicionog korpusa krenule u kontraofanzivu na frontu širokom 500 kilometara, čime je počela prva velika bitka na rijeci Marni u Francuskoj u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je za četiri dana njemačka vojska pretrpjela težak poraz.

1940. - Rumunski kralj Karol Drugi Hoencolern u Drugom svjetskom ratu pod pritiskom Sila osovine abdicirao u korist sina Mihajla.

1944. - Avijacija zapadnih saveznika u Drugom svjetskom ratu teško bombardovala Leskovac, što njemačku vojnu silu nije oslabilo - kao ni u slučaju bombardovanja Beograda, Podgorice, Smedereva, Nikšića, Ćuprije, ukupno 25 gradova u Srbiji i Crnoj Gori pred kraj rata - jer su uglavnom razarani civilni ciljevi. Tokom bombardovanja Leskovca poginulo je više od 1.600 srpskih civila, a centar grada je potpuno razrušen.

1944. - U trenutku kad je Crvena armija izbila na njene granice Bugarska u Drugom svjetskom ratu objavila rat nacističkoj Njemačkoj. Kao saveznik Njemačke Bugarska je u ratu okupirala dijelove Grčke i Jugoslavije.

1966. - Južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda u toku parlamentarne debate u Kejptaunu ubio skupštinski kurir Dimtrik Cafondas. Tokom Fervudove vladavine od 1958. donesen je najveći dio zakona kojima je regulisan sistem aparthejda u Južnoj Africi.

1968. - Afrička kraljevina Svazilend stekla nezavisnost od Velike Britanije, koja je njome vladala od 1881.

1970. - Palestinski teroristi oteli četiri aviona koja su letjela u Njujork iz Evrope. Sutradan su u Kairu zapalili "boing 747" američke kompanije "Pan ameriken", a dva "boinga 707" digli su u vazduh 12. septembra 1970. u Jordanu. Četvrti avion se spustio u London, a otmičarka Lejla Kaled je uhapšena.

1975. - U zemljotresu u istočnoj Turskoj poginulo najmanje 2.350 ljudi.

1989. - Prilikom pada kubanskog putničkog aviona u jedno predgrađe Havane, neposredno poslije polijetanja, poginulo 170 ljudi.

1991. - SSSR priznao nezavisnost Litvanije, Letonije i Estonije.

1991. - Lenjingradu vraćeno ime Sankt Peterburg.

1994. - Premijer Irske Albert Rejnolds prvi put se, u ime irske vlade, sastao sa vođom sjevernoirske partije Šin Fejn (političko krilo terorističke Irske republikanske armije) Džerijem Adamsom, s kojim je razgovarao o političkom rješenju dugogodišnje krize i sukoba rimokatolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj.

1998. - Umro japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser koji je dobio dvije nagrade "Oskar" za najbolji inostrani film. Uspješno je spojio japansku tradiciju i kulturu s evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga nazvali "teno /car/ japanske kinematografije". Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi prijesto", "Idiot", "Živjeti", "Na dnu", "Dodeskaden", "Dersu Uzala", "Kagemuša", "Ran", "Madadajo".

2000. - U Njujorku od 6. do 8. septembra održano Milenijumsko zasjedanje Generalne skupštine UN, na kojem je usvojena deklaracija o dostignućima svjetske organizacije i njenim ciljevima u budućnosti. Skupu je prisustvovala i delegacija BiH.

2001. - Bivši predsjednik RS Biljana Plavšić, poslije osam mjeseci boravka u pritvoru Haškog tribunala, doputovala u Beograd specijalnim avionom iz Haga, nakon što je Vlada Srbije dala garancije za njen boravak u tom gradu do početka suđenja.

2001. - Pored akumulacionog jezera Perućac, kod Bajine Bašte, ekshumirano 48 leševa Albanaca iz masovne grobnice, za koje se pretpostavlja da su sa Kosmeta.

2007. - Preminuo veliki italijanski operski pjevač Lučano Pavaroti.
Quote
23.08.2014, 17:00
Poruka: #7
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 7. septembar


1533. - Rođena engleska kraljica Elizabeta Prva, kćerka kralja Henrija Sedmog i njegove druge supruge Ane Bolen, koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. Engleska flota je 1558, kad je kraljica stupila na prijesto, potukla špansku "Nepobjedivu armadu" i načela moć Španije, glavnog suparnika u osnivanju kolonija. Oslanjajući se na plemstvo i trgovačko-bankarsku buržoaziju, provela je mnoge mjere koje su označile prekretnicu u istoriji Engleske. Tokom njene vladavine, 1566. je osnovana Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart, predvodnika rimokatoličke struje.

1701. - U Hagu potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, nazvan Druga velika alijansa.

1764. - Za kralja Poljske krunisan ruski štićenik Stanjislav Drugi Ponjatovski Avgust, posljednji poljski monarh, čija je vladavina okončana

1795. - Podjelom Poljske koju su - pošto su ugušile ustanak Tadeuša Košćuška - raskomadale Rusija, Pruska i Austrija. Poljska je kao nezavisna država obnovnjena tek 1918.

1788. - Turci zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču Anđelkovića, poznatog kao "Koča kapetan", sproveli u Tekiju i nabili na kolac. U austrijsko-turskom ratu na čelu dobrovoljačkog odreda oslobodio je Požarevac, Palanku, Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to vojevanje nazvao Kočina krajina. Austrijski car Josif Drugi mu je za zasluge dao čin kapetana.

1812. - U Borodinskoj bici - u kojoj je rusku vojsku od 117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov, a francusku od 133.000 vojnika car Napoleon Prvi Bonaparta - Francuzi su imali 50.000 mrtvih, uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez pobjednika, ali je to za Napoleona značilo kraj nada da može da osvoji Rusiju iako je potom ušao u Moskvu, jer je ubrzo morao da otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je izjavio: "Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju pobjedu, a Rusi da budu nepobjedivi".

1813. - Naziv "Ujka Sem" za SAD prvi put upotrijebljen u uvodniku njujorškog lista "Troj post".

1822. - Brazil proglasio nezavisnost od Portugalije, koju je bivša metropola priznala tek 1828.

1848. - Radi smirivanja pobunjenih seljaka u slovenskim dijelovima carevine, Austrija donijela zakon o rasterećenju zemljišta (patent o ukidanju zemljišnih tereta). Seljački pokret se zbog podvojenosti građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.

1860. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojim crvenokošuljašima zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca.

1890. - Uprava varoši Beograda protjerala narodnog prosvjetitelja i utopijskog socijalistu Vasu Pelagića pod optužbom da je knjigom "Dužnost vlade i vlasti", koja je odmah zaplijenjena, nanio uvredu njegovom kraljevksom veličanstvu /Aleksandru Obrenoviću/. Pod pritiskom javnog mnjenja Skupština je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.

1901. - Pekinškim protokolom okončan Bokserski ustanak - pobuna kineskih seljaka i gradske sirotinje protiv stranih imperijalista i domaćih tlačitelja. Ustanak, koji je izbio 1900. godine, ugušile su Japan i SAD.

1909. - Rođen američki filmski režiser jermenskog porijekla Elija Kazadžoglus, poznat kao Elija Kazan, istaknuti predstavnik realističkog, društveno angažovanog filma. Obrađivao je socijalne teme i radničko organizovanje i kritički tretirao antisemitizam i rasne predrasude. Nagrađen je na festivalu u Veneciji i više puta "Oskarom". Filmovi: "Jedno drvo raste u Bruklinu", "Pinki", "Bumerang", "Džentlmenski sporazum", "Panika na ulicama", "Na obali", "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata", "Istočno od raja", "Bebi Dol", "Lice u gomili", "Divlja rijeka".

1913. - Rođen američki fizičar Džejms Alfred van Alen, koji je otkrio dva pojasa zračenja koji opkoljavaju Zemlju. Pojaseve u obliku prstena, nazvane kasnije Van Elenovi radijacioni pojasevi, otkrio je pomoću Gajger-Milerovih brojača, postavljenih 1958. na vještačke satelite "Eksplorer 1" i "Eksplorer 2".

1940. - Avioni nacističke Njemačke počeli da bombarduju London u Drugom svjetskom ratu i samo tog dana je poginulo više od 300 ljudi.

1949. - Umro meksički slikar Hose Klemente Orosko, čija je umjetnost najneposrednije socijalna sinteza arhaičnih reminiscencija i modernog oblikovanja. Smatran je najvećim slikarom murala u 20. vijeku i dekorisao je mnoge zgrade u Meksiku i SAD. Inspirisao se indijskim i meksičkim motivima.

1962. - Tajvan prekinuo diplomatske odnose sa Laosom, nekoliko časova pošto je ta zemlja jugoistočne Azije uspostavila diplomatske odnose s Kinom i Sjevernim Vijetnamom.

1964. - U mjestu Sip na jugoslovenskoj obali i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava predsjednici Jugoslavije i Rumunije Josip Broz /Tito/ i Georgi Georgiju Dež prisustvovali su postavljanju kamena temeljca na gradilištu Hidroelektrane "Đerdap".

1986. - Biskup Dezmond Tutu ustoličen za nadbiskupa Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.

1993. - Šest bivših sovjetskih republika - Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Jermenija i Tadžikistan - potpisalo je sporazum o zadržavanju rublje kao zajedničke valute.

1994. - Kontakt grupa na sastanku u Berlinu odlučila da Savjetu bezbjednosti UN predloži ublažavanje sankcija Jugoslaviji, kao nagradu za zavođenje embarga Republici Srpskoj, čiji su građani na referendumu 27. i 28. avgusta 1994. odbacili mirovni plan Kontakt grupe za bivšu BiH.

1995. - Predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin potpisao dekret o jednostranom ublažavanju sankcija Jugoslaviji, čime je stvorena zakonska osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera.

1995. - Jugoslovenska vlada uputila zahtjev Savjetu bezbjednosti UN za prekid bombardovanja Srba u BiH.

1997. - Umro kongoanski diktator Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997. Zbačen je u pobuni koju je predvodio Loran Kabila i potom je pobjegao u Maroko, gdje je umro. Vlast u Zairu /tada Kongo/ prigrabio je u novembru 1965. poslije petogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj belgijskoj koloniji, i vladao je autokratski, nagomilavši pri tome basnoslovno lično bogatstvo.
Quote
23.08.2014, 17:00
Poruka: #8
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 8. septembar


1157. - Rođen engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet - "Lavlje srce", heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.

1331. - Srpskog velmožu Dušana Stefana Nemanjića, sina kralja Stefana Dečanskog, arhiepiskop Danilo Drugi krunisao na državnom saboru u gradu Svrčin /u južnom dijelu Kosova/ u 23. godini života za kralja Srbije. Nijedan srpski kralj prije njega nije tako mlad došao na prijesto. Za prvog srpskog cara krunisan je 1346. u srpskoj prijestonici Skoplju.

1380. - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku, što je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. vijeku zagospodarili Rusijom.

1474. - Rođen italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1645. - Umro španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1664. - Englezi su, predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, bez ispaljenog metka zauzeli holandsko naselje Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork u čast Džejmsa, vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa Drugog.

1731. - Bački episkop Visarion Pavlović u Novom Sadu otvorio latinsko-slovensku školu, koja je imala odlike niže realne gimnazije. Škola je formirala prve naraštaje srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

1760. - Britanske trupe pod komandom Džefrija Amhersta porazile Francuze kod Montreala, u ključnoj bici sedmogodišnjeg rata za Kanadu, poslije koje je ta sjevernoamerička zemlja postala britanski dominion.

1799. - Rođen srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, autor "Građanskog zakonika kneževine Srbije", prvi predsjednik Matice srpske. Bio je protivnik Vuka Stefanovića Karadžića i, za razliku od njega, branio je etimološki pravopisni princip i negirao fonetski. Smatrao je da književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim riječima. Uređivao je "Serbski letopis" i "Golubicu", pokrenuo časopis "Ogledalo serbsko" i pisao poeziju u stilu pseudoklasicizma. Prevodio je Homera, Kvinta Horacija Flaka, Publija Vergilija Marona, Marka Valerija Martijala, Johana Volfganga Getea, Gotholda Efraima Lesinga, Fridriha Šilera, Johana Gotfrida Herdera.

1830. - Rođen francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. godine. Najviše je pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1831. - Ruske trupe pod komandom generala Ivana Fjodoroviča Paskeviča Erivanskog zauzele Varšavu poslije bitke u kojoj su potukle poljske ustanike kojima je komandovao general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici je poginulo više od 9.000 Poljaka.

1841. - Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Koristio se i folklorom drugih slovenskih i sjevernoameričkih naroda. Njegova djela puna su melodike i orkestarskih boja i prožeta su slovenskom osjećajnošću. Bio je sljedbenik romantičarskog novoklasicizma Johanesa Bramsa. Djela: opere "Rusalka", "Jakobin", "Đavo i Kaća", devet simfonija, uključujući čuvenu "Simfoniju iz Novog svijeta", orkestarska kompozicija "Slovenske igre", "Koncert za violončelo i orkestar br. 2 u h-molu", "Koncert za violinu i orkestar u a-molu", koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.

1856. - U Parizu ugovorom o miru završen Krimski rat, u kojem je protiv Rusije od 1853. ratovalo Otomansko carstvo, a od 1854. i Velika Britanija, Francuska i Sardinska kraljevina /Pijemont/. Rusija je izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja flote u Crnom moru.

1900. - Uragan u teksaškom gradu Galveston usmrtio najmanje 8.000 ljudi.

1925. - Rođen engleski filmski glumac Piter Selers, komičar poznat po majstorskom prerušavanja u različite likove. Filmovi: "Lolita", "Dr Strendžlav", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobro došli, gospodine Čens", serija filmova o Pinku Panteru.

1926. - Društvo naroda jednoglasno primilo Njemačku u članstvo.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu potpuno okružile Lenjingrad, odsjekavši ga od ostatka SSSR, čime je otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade umrlo je, mahom od gladi, oko 620.000 stanovnika grada.

1943. - Objavljena bezuslovna kapitulacija fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu, čime su saveznici dobili odskočnu dasku za operacije u srednjoj Evropi.

1944. - Prva njemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London.

1944. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle granicu fašističke Bugarske.

1949. - Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Sinfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

1951. - Japan u San Francisku potpisao mirovni ugovor sa 49 zemalja.

1954. - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, na inicijativu Vašingtona, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR. Njegovo stvaranje je objašnjeno kao "zaštita Azije od komunističke opasnosti".

1967. - Stupanjem na snagu novog ustava afrička država Uganda postala republika.

1991. - Jugoslovenska republika Makedonija odlučila da se otcijepi od SFR Jugoslavije.

1992. - Regularne jedinice hrvatske vojske spalile na području trebinjske opštine 600 kuća i 26 srpskih sela, porušile pravoslavne crkve i oskrnavile mnoga groblja.

1994. - Svih 132 putnika i člana posade američkog aviona "boing 737", koji je letio iz Čikaga, poginulo je prilikom pada letjelice blizu aerodroma u Pitsburgu.

1995. - Ministri inostranih poslova Jugoslavije, Hrvatske i muslimanske vlade u Sarajevu postigli u Ženevi usmeni dogovor o podjeli bivše Bosne i Hercegovine na dva entiteta - Republiku Srpsku i Muslimansko-Hrvatsku Federaciju i o osnovnim ustavnim principima.

1995. - U vazdušnim napadima na srpsko selo Zimlja kod Mostara, u kojima je učestvovalo 20 aviona NATO-saveza, poginulo 11, a ranjeno 17 civila.

1997. - Najmanje 150 ljudi poginulo u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" /Ponos Gonave/ koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1998. - U ataru dečanskog sela Glođani pripadnici MUP-a Srbije otkrili u kanalu i oko kanala za navodnjavanje, koji povezuju Bistricu i Radonjićko jezero 12 leševa.

1999. - Kabinet izraelskog premijera Ehuda Baraka odobrio je prvu predaju dijela Zapadne obale palestinskoj samoupravi, prema sporazumu koji je Barak potpisao sa palestinskim liderom Jaserom Arafatom.

1999. - U Atini u zemljotresu poginulo više od 40 ljudi.

2000. - Najmanje 60 ljudi poginulo, a oko 390 povrijeđeno u velikoj eksploziji u predgrađu Urumčija, glavnog grada zapadne kineske provincije Sinđiang, kada je na glavnom putu iznenadno eksplodiralo vozilo u kojem je bio eksploziv.

2001. - Delegati svjetske konferencije protiv rasizma u završnom izvještaju priznali pravo Palestinaca na nezavisnu državu, a ropstvo opisali kao zločin protiv čovječnosti.

2003. - Ahmed Korei prihvatio položaj palestinskog premijera.

2008. - U klizištu, koje je nakon jake kiše izazvalo pad rezervoara sa otpadom i zatrpalo kuće na sjeveru Kine, poginula 254 lica.
Quote
23.08.2014, 17:01
Poruka: #9
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 9. septembar

.
1087. - Umro engleski kralj Vilijam Prvi, nazvan Vilijam Osvajač, prije dolaska na prijesto 1066. normanski vojvoda, prvi normanski kralj Engleske, koji je pretvorio seljake u kmetove i tako postao tvorac engleskog feudalizma. S normanskim i francuskim riterima je, uz blagoslov rimokatoličkog poglavara - pape, upao u tada pravoslavnu Englesku i 1066. u bici kod Hestingsa u južnoj Engleskoj pobijedio vojsku kralja Harolda. Potom je kao engleski monarh konfiskovao posjede anglosaksonskog plemstva i učvrstio kraljevsku vlast, kojoj je potčinio sve feudalce.

1513. - Škotski kralj Džejms Četvrti poginuo u bici protiv Engleza kod Fludena, poslije upada u pokrajinu Nortamberlend, a njegove snage su doživjele težak poraz. Na prijesto je stupio 1488, naslijedivši oca Džejmsa Trećeg koga su ubili pobunjenici. Ubrzo je skršio pobunu, obezbijedio unutrašnju stabilnost zemlje i učvrstio monarhiju, ali je za njega kobna bila obnova neprijateljstava sa Englezima, koja je kulminirala invazijom na Nortamberlend. Upamćen je i kao mecena škotskih pjesnika Vilijama Danbara i Gevina Daglasa.

1585. - Rođen francuski državnik - kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog postavio cilj da Francusku učini prvom silom Evrope. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć njemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete. Osnovao je 1635. godine Francusku akademiju.

1737. - Rođen italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga "životinjskim magnetizmom". Njegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

1772. - Rođen srpski pisac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, prava u Požunu (Bratislava), dosta je putovao učeći strane jezike. Prva "teatralna predstavlenija" je priredio u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti 1847. i kao "knjaževsko-serbskog teatra direktor" osnovao je 1834. i 1836. prve pozorišne trupe u Kragujevcu i Beogradu. Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Stefanovića Karadžića. Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko djelo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "LJubovnaju zavist čerez jedne cipele".

1828. - Rođen ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, velikan svjetske književnosti koji je posjedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu. Prva djela je napisao na Kavkazu, gdje se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Poslije Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao protiv brakova sklapanih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja Crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bijedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob sa vlastima i sa Ruskom pravoslavnom crkvom, koja ga je ekskomunicirala. Umro je 1910. odbivši prethodno da se izmiri sa Crkvom. Djela: romani "Rat i mir", "Vaskrsenje", "Ana Karenjina", pripovijetke "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče", drame "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svjetlost u tami svijetli", studije "Šta je umjetnost", "Moja ispovijest", "U čemu je moja vjera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa, šta da radimo?", memoari "Djetinjstvo", "Dječaštvo", "Mladost".

1835. - U Francuskoj izglasani tzv. "septembarski zakoni" radi suzbijanja radikalnih pokreta i zavođenja cenzure štampe.

1898. - Umro francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista, čije se pjesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je uticao na francusku poeziju. Djela: "Popodne jednog fauna", "Pjesme i proza".

1901. - Umro francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, jedan od velikana francuskog impresionizma 19. vijeka. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posjetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su bili motivi njegovih ulja i gvaševa. Njegovi crteži su izrazito jakog kolorita, a naturalizam erotskih scena nije nikada lascivan ili senzacionalistički.

1914. - Uspješnom kontraofanzivom francuskih trupa, potpomognutih britanskim ekspedicionim korpusom, u Prvom svjetskom ratu je poslije četiri dana teških borbi okončana prva velika bitka na rijeci Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni njemački gubici procijenjeni na 800.000 ljudi.

1944. - Dan poslije prodora sovjetskih trupa u Drugom svjetskom ratu kapitulirala je fašistička Bugarska i umjesto monarhofašističkog režima formirana je prokomunistička vlada Otečestvenog fronta. Umjesto zbačenog Konstantina Muravjeva premijer je postao Kimon Georgiev.

1945. - Trupe SAD se na kraju Drugog svjetskog rata iskrcale u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Sjevernu Koreju, a 38. paralela je postala linija podjele dviju korejskih država.

1948. - Poslije povlačenja sovjetske vojske na sjeveru korejskog poluostrva proglašena Narodna Demokratska Republika Koreja.

1976. - Umro kineski revolucionar i državnik Mao Ce Tung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu. Prve jedinice Crvene armije je stvorio s Ču Deom 1931, a rukovođenje partijom je preuzeo 1935. U oktobru 1934. s Čuom je poveo "Dugi marš" svojih jedinica, što se pokazalo odlučujućim u građanskom ratu protiv pristalica Čang Kaj Šeka i u borbama protiv japanske okupacione armije. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. vijeka priklonio se dogmatskoj politici koja je kulminirala u Kulturnoj revoluciji.

1991. - Sovjetska republika Tadžikistan proglasila nezavisnost.

1993. - Izrael i PLO sporazumjeli se o međusobnom priznavanju.

1995. - Avioni NATO pakta počeli drugu seriju bombardovanja Republike Srpske.

1995. - Sa američkog broda "Normandija" u Jadranskom moru lansirano 13 krstarećih raketa tipa "tomahavk" na ciljeve u okolini Banjaluke, dok je istovremeno avijacija NATO-a uništila radio-relejni toranj na Majevici, čime je nastavljeno sistematsko uništavanje telekomunikacionih sistema u Republici Srpskoj.

1996. - U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo više od 130 ljudi.

1999. - Rumunija zabranila jugoslovenskim brodovima plovidbu rumunskim vodama.

2001. - Jugoslovenski reprezentativci osvojili prvenstvo Evrope u košarci, na drugom mjestu Turska, a na trećem Španija.

2003. - Slovenija ukinula obavezno služenje vojnog roka.

2008. - Na lokalitetu Skelani u opštini Srebrenica arheolozi otkrili ostatke rimske arhitekture.
Quote
23.08.2014, 17:01
Poruka: #10
Nije na vezi
Dogodili se u Septembru
Dogodilo se na dan 10. septembar


1526. - Turska vojska, predvođena sultanom Sulejmanom Drugim je, poslije pobjede nad Mađarima u Mohačkoj bici, zauzela Budim, koji je postao sjedište Budimskog pašaluka, provincije Otomanskog carstva narednih 150 godina.

1721. - Švedska i Rusija su mirom u Nistadu u Finskoj okončale Veliki sjeverni rat, započet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Mirom je Rusiji pripala prostrana teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

1839. - Rođen američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca koji je kasnije razvio Vilijam Džejms. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.

1855. - Rođen njemački arheolog Robert Koldevej, koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je ta biblijska metropola na rijeci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojala.

1875. - Poginuo srpski hajdučki harambaša Petar Pecija Petrović - vođa ustanka iz 1853, poznatog kao Pecijina buna - prilikom pokušaja da kod mjesta Gaštica preko Save prebaci tovar oružja borcima bosanskohecegovačkog ustanka protiv Turaka. (Poslije propasti bune povukao se u planine i odatle napadao turske jedinice.) Kad je 1875. izbio trogodišnji bosanskohercegovački ustanak, sakupljao je čete ustanika u sjevernoj Bosni.

1890. - Rođen austrijski pisac Franc Verfel. U početnoj fazi je ekstatičnim jezikom i ne uvijek jasnim slikama veličao ljubav i dobrotu, propovijedajući bratstvo među narodima, ali je kasnije altruizam i utopizam ustupio mjesto istraživanju patnje i smrti. Veliki uspjeh postigao je novelom "Nije kriv ubica, kriv je ubijeni", s tipično ekspresionističkim motivom, sukobom oca i sina. Ostala djela: pjesme "Prijatelj svijeta", "Mi jesmo", "Jedan drugom", drame "Čovjek ogledalo", "Huares i Maksimilijan", "Pavle među Jevrejima", romani "Pjesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi", "Barbara ili pobožnost", "Četrdeset dana Muse Daga", "Pronevjereno nebo", "Zvijezda nerođenih".

1906. - Pojavio se prvi broj "Šabačke čivije", jednog od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. List je izlazio do decembra 1909.

1914. - Rođen američki filmski režiser Robert Vajz, koji je dva puta dobio nagradu "Oskar". Karijeru je počeo kao montažer u filmovima "Građanin Kejn" i "Veličanstveni Ambersonovi" Orsona Velsa. Filmovi: "Krv na Mjesecu", "Tri tajne", "Jelena od Troje", "Želim da živim", "Moje pjesme, moji snovi", "Priča sa zapadne strane".

1915. - Rođen američki filmski glumac Edmund O'Brajen, veoma cijenjen po nizu upečatljivih epizodnih uloga. Filmovi: "Djevojka tu ne može pomoći", "1984", "Bosonoga kontesa" (nagrada "Oskar"), "Niz tri tamne ulice", "Julije Cezar", "Smrt dolazi", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Sedam dana u maju", "Divlja horda".

1919. - U Sen Žermenu kod Pariza zaključen je mirovni ugovor Austrije i pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu, koji je formalno potvrdio propast Austro-Ugarske Monarhije i zabranio Austriji da se udruži s takođe poraženom Njemačkom. Iz Austro-Ugarske su izdvojene teritorije s većinskim mađarskim, poljskim, češkim, slovačkim, slovenačkim, hrvatskim i srpskim življem. Ugovorom je takođe priznata Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1927. - Rođena peruanska pjevačica indijansko-španskog porijekla Ima Sumak, jedinstvenog raspona glasa od četiri oktave, od visokog soprana do dubokog alta. U njenom repertoaru preovlađuju obrade indijanskih narodnih melodija.

1939. - Kanada objavila rat nacističkoj Njemačkoj, čime je sukob u Evropi prerastao u svjetski rat. Kanadske jedinice su se u Drugom svjetskom ratu borile u sastavu britanske armije.

1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu napalo Diseldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj njemački grad.

1943. - Poslije kapitulacije fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu armija nacističke Njemačke je okupirala Rim.

1945. - U Norveškoj pod optužbom za izdaju osuđen na smrt vođa norveških fašista Vidkun Kvisling, u Drugom svjetskom ratu premijer marionetske vlade od 1942. do 1945, koji je 1940. pomogao nacističkoj Njemačkoj da okupira njegovu zemlju.

1964. - Ministri inostranih poslova zemalja Organizacije afričkog jedinstva na zasjedanju u Adis Abebi prihvatili su plan za okončanje građanskog rata u Kongu.

1967. - Građani Gibraltara odbacili su na referendumu mogućnost pripajanja Gibraltara Španiji, opredijelivši se da ostanu pod britanskom upravom.

1974. - Na osnovu sporazuma postignutog u Alžiru Portugalija je priznala nezavisnost Gvineje Bisao pod vođstvom predsjednika Luisa Kabrala.

1976. - U sudaru putničkih aviona "trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC-9" jugoslovenske kompanije JAT sjeverno od Zagreba, poginulo je svih 176 ljudi, koliko se nalazilo u dvije letjelice.

1981. - Slika "Gernika" španskog slikara Pabla Pikasa vraćena je u Španiju. Naslikana je 1937, poslije divljačkog nacističkog bombardovanja gradića Gernika - svetog mjesta Baska - u španskom Građanskom ratu i od 1939. bila je u Njujorku. Pikaso je ostavio amanet da "Gernika" ne bude vraćena dok njegova otadžbina ne postane demokratska država.

1989. - Mađarska otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak hiljadama građana Istočne Njemačke, čiji je masovni egzodus izazvao pad Berlinskog zida i kasnije ujedinjenje Njemačke.

1995. - Amerikanci su s broda "Normandija" u Jadranskom moru počeli da gađaju srpske vojne i civilne ciljeve u okolini Banjaluke krstarećim raketama "tomahavk", što je, uz masovna bombardovanja iz aviona radioaktivnom municijom i artiljerijske udare Snaga za brzo reagovanje NATO pakta, odlučujuće doprinijelo preokretu u građanskom ratu u Bosni i Hercegovini u korist muslimana i Hrvata.

1998. - Vođe probritanskih monarhističkih protestanata i proirskih rimokatoličkih republikanaca u Sjevernoj Irskoj susrele su se prvi put licem u lice od 1922, ali nije postignut odlučujući proboj ka sklapanju mirovnog sporazuma u toj provinciji Velike Britanije.

1999. - Od eksplozije u jednoj stambenoj zgradi u Moskvi život izgubilo više od 60 ljudi.

2001. - Savjet bezbjednosti UN ukinuo SRJ embargo na uvoz oružja koji je uveden u martu 1998. godine.

2001. - U Nigeriji poginulo više od 160 ljudi, a 900 teško ranjeno u masovnim sukobima između hrišćana i muslimana u gradu Džos, administrativnom centru savezne države Plato.

2003. - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, tokom prve posjete Beogradu, sa predsjednikom državne zajednice SCG Svetozarom Marovićem, razmijenio uzajamna izvinjenja zbog svega lošeg što su građani njihovih država jedni drugima u prošlosti učinili.

2008. - Sud u Holandiji odbacio tužbu koju su protiv ove zemlje podnijele porodice žrtava ratnih dešavanja u Srebrenici 1995. godine
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum