Datum i vreme: 19.03.2024, 09:19 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 2 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

52338 views

Dogodili se u Avgustu

27.07.2014, 17:36
Poruka: #11
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 11. avgust


1456. Umro je mađarski vojskovođa vlaško-slovenskog porekla Janoš Hunjadi (Janos Hunyadi), u srpskim narodnim pesmama poznat kao Sibinjanin Janko, erdeljski vojvoda i kraljevski namesnik, otac mađarskog kralja Matije I Korvina (Matyias Corvin). Bio je jedna od vodećih ličnosti u velikom sukobu Evropljana s Turcima u 15. veku, simbol borbe protiv Turaka. Predvodio je više uspešnih krstaških ekspedicija protiv Turaka, potukao ih je 1441. kod Beograda, 1442. kod Sibiua i iste godine kod Gvozdenih vrata u Transilvaniji (Erdelj), ali je 1448. pretrpeo poraz na Kosovu, kad su mu Turci gotovo uništili vojsku, posle čega je u narodu nastala izreka 'Kasno Janko na Kosovo stiže'. Za poraz se osvetio 1454, kad je mađarska i srpska vojska pod njegovom komandom do nogu potukla Turke kod Kruševca. Razbio je tursku opsadu Beograda 1456, ali se potom razboleo od kuge i umro u Zemunu.

1707. Švedska i Pruska su potpisale sporazum uperen protiv Rusije, kojim su se obavezale na međusobnu vojnu ispomoć u slučaju napada treće zemlje.

1712. U Švajcarskoj je okončan građanski rat potpisivanjem ugovora u Argauu, kojim je garantovana dominacija protestantskih nad rimokatoličkim kantonima.

1858. Rođen je holandski lekar Kristijan Ajkman (Christiaan Eijkman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti beri-beri. Nobelovu nagradu je dobio za otkriće vitamina B.

1919. Umro je američki industrijalac škotskog porekla Endrju Karnegi (Andrew Carnegie), koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i obezbede održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901, 18 godina pre smrti, a 1900. je objavio 'Jevanđelje bogatstva', s tezom da 'bogat čovek umire sramno'. Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

1926. U Temišvaru u Episkopskom dvoru svečano je otvorena prva srpska knjižara. Zamisao osnivača, tamošnjih srpskih učitelja i sveštenika, bila je da otvaranjem knjižare 'dadu narodu srpskom u Rumuniji sve što je potrebno da se prosveti i pravilno verski, nacionalno i ekonomski vaspita i razvija'. Knjižara je delovala samo dve decenije.

1935. U Nemačkoj su počele nacističke akcije 'čišćenja' jevrejskog i slovenskog stanovništva. Već u septembru 1935. u Rajhstagu (parlament) donesen je i poseban zakon o tome, a tokom Drugog svetskog rata milioni nedužnih Jevreja, Slovena, Roma i drugih naroda umoreni su u koncentracionim logorima širom Evrope.

1941. Predsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) i britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churćill) na jednom ratnom brodu na Atlantiku formulisali su, a tri dana kasnije i potpisali Atlantsku povelju. U njoj se ističe da SAD i Velika Britanija neće tražiti teritorijalno proširenje, da teritorijalne promene moraju biti u skladu sa slobodno izraženom voljom naroda, da svi narodi imaju pravo da izaberu vladu po sopstvenoj želji. Načela te povelje prihvaćena su krajem juna 1941. na londonskom sastanku predstavnika još 10 zemalja, uključujući Jugoslaviju. Atlantskom poveljom su začete UN, čemu su doprinele i Moskovska i Teheranska konferencija 1943. i sastanak u Dambarton Ouksu 1944.

1952. Na jordanski presto stupio je kralj Husein pošto je njegov otac kralj Talal zbačen zbog senilnosti.

1954. Formalnim proglašnjem mirovnog sporazuma, posle nepunih osam godina prestao je rat oslobodilačkih pokreta Vijetnamaca, Laošana i Kambodžanaca protiv francuskih kolonijalnih trupa, ali su Francuska i SAD u Savetu bezbednosti UN vetom sprečile prijem Severnog i Južnog Vijetnama u svetsku organizaciju. Na osnovu ranije sklopljenih sporazuma u Ženevi, priznata je nezavisnost svih država u Indokini, čime je okončana bezmalo stogodišnja francuska kolonijalna uprava.

1956. U automobilskoj nesreći poginuo je američki slikar Džekson Polok (Jackson Pollock), začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci.

1960. Afrička država Čad stekla je nezavisnost od Francuske.

1966. Sporazumom potpisanim u Džakarti okončana su trogodišnja neprijateljstva Indonezije i Malezije.

1969. Predsednik Zambije Kenet Kaunda (Kenneth) nacionalizovao je rudnike bakra, ključnu privrednu delatnost, koja je donosila više od 50 odsto nacionalnih prihoda.

1996. Umro je češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik (Jeronym) koji je 1934, već u 20. godini, počeo da diriguje Češkom filharmonijom. Otišao je u izbeglištvo 1948, a u otadžbinu se vratio 1990. da bi dirigovao na Praškom prolećnom muzičkom festivalu. U međuvremenu je priređivao velike koncertne turneje u Velikoj Britaniji i SAD, gde se preselio 1950, postavši dirigent simfonijskog orkestra u Čikagu, a 1955. direktor londonskog 'Kovent Gardena'. Dela: dve simfonije, koncert za violinu i orkestar, koncertza violončelo i orkestar, koncertino za flautu i kamerni orkestar, fantazija za violinu i orkestar, gudački kvartet, sonata za violinu i klavir, opera 'Veronika', kantata 'Pro memoria patris', solo pesme.

2002. Građani Nagorno-Karabaha izabrali su novog lidera, ne osvrćući se na ljutnju Azerbejdžana, od kojeg se ta oblast nastanjena Jermenima otcepila 10 godina ranije.

2003. NATO je preuzeo komandu nad 5.000 vojnika međunarodnih snaga za pomoć i bezbednost u Avganistanu, što je prva misija van Evrope u istoriji tog vojno-političkog saveza.
Quote
27.07.2014, 17:37
Poruka: #12
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 12. avgust


1450. Englezi su u Stogodišnjem ratu primorani da Francuzima prepuste lučki grad Šerbur, čime je cela Normandija potpala pod kontrolu francuskog kralja Šarla VII (Charles).

1687. Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog (Ludwig Wilhelm von Baden) porazila je u bici kod Mohača tursku vojsku Sulejman paše, posle čega su Transilvanija i Hrvatska potpale pod austrijsku vlast.

1759. Ruske i austrijske trupe pod komandom generala Petra Saltikova porazile su u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu prusku armiju koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki (Friedrić der Groše).

1827. Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), čija je poezija mistična i apokaliptična. U slikarstvu je isprva kopirao radove Mikelanđela (Mićelangelo), Rafaela (Raffaello) i Albrehta Direra (Albrećt Duerer). Kasnije je ilustrovao starozavetnu 'Knjigu o Jovu' i dela Džona Miltona (John), a najuspešnije Danteovu 'Božanstvenu komediju'. Pisao je velike religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lakim i neposrednim lirskim pesmama kao što su 'Pesme iskustva' i 'Pesme nevinosti'.

1848. Umro je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), 'otac železnice', koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu železničku prugu Stokton-Darlington i uveo čelične šine umesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul-Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva 'Rokit' postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

1849. Vođa Mađarske revolucije Lajoš Košut (Lajos Košuth) primoran je da napusti zemlju pošto su jake austrijske i ruske snage, posle visemesečnih borbi, slomile otpor revolucionarne armije i ugušile revoluciju u Mađarskoj. Mađarski ustanak počeo je u martu 1848, a u aprilu 1849. proglašena je republika. U strahu od revolucije, austrijski car Franc Jozef I (Franz Josef) pozvao je u pomoć ruskog cara Nikolaja I koji je na ustanike poslao snažnu armiju.

1881. Rođen je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil (Cecil Blount, Mille), autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i pseudoistorijskih spektakla, grandioznih filmova s desetinama hiljada statista, obavezno prema nekom biblijskom motivu. Filmovi: 'Virdžinijanac', 'Devojka za zlatnog zapada', 'Karmen', 'Mala Amerikanka', 'Ne menjaj svog muža', 'Deset zapovesti', 'Trijumf', 'Burlaci sa Volge', 'Kralj kraljeva', 'Čikago', 'Božanske devojke', 'Dinamit', 'U znaku krsta', 'Kleopatra', 'Avanture Bufalo Bila', 'Pacifik ekspres', 'Samson i Dalila', 'Najveća predstava na svetu'.

1898. Špansko-američki rat je završen potpisavanjem protokola kojim je Španija prinuđena da napusti Kubu i Portoriko.

1898. SAD su anektirale Havajska ostrva, pet godina pošto je uz pomoć SAD s havajskog prestola svrgnuta kraljica Liliuokalani koja se protivila sve većem uticaju Amerikanaca.

1900. Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču nad Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort) rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka sveta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. 'Udžbenik modernog šaha', koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1914. Počela je Cerska bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarsku vojsku i odnela prvu savezničku pobedu u ratu. Od 200.000 austrougarskih vojnika koji su pokušali da okupiraju Srbiju u njoj nije ostao ni jedan, izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi gubici austrougarskih trupa dostigli su 27.000, a iz stroja je izbačeno više od 16.000 srpskih vojnika, od kojih je 2.107 poginulo. Austrougarski vojnik i novinar Egon Ervin Kiš (Erwin Kisć) je o tim dramatičnim trenucima krajem avgusta 1914. zapisao u dnevniku: 'Armija je potučena i nalazi se u bezobzirnom, divljem i paničnom begu. Jedna potučena vojska - ne, jedna razbijena rulja, jurila je u bezumnom strahu prema granici...'.

1914. Velika Britanija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1924. Rođen je pakistanski diktator general Mohamed Zija ul Hak (Mohammed Zia, Haq), koji je vladao od 1977. do smrti u avionskoj nesreći u avgustu 1988. Vlast je prigrabio vojnim udarom kojim je oborio premijera Zulfikara Ali Buta (Bhutto), posle čega se proglasio predsednikom.

1928. Umro je češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvarajući primenom modalne harmonije i neuobičajene ritmike dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je na Konzervatorijumu. Dela: opere 'Jenufa', 'Kaća Kabanova', 'Lukava lija', 'Iz mrtvog doma', simfonijska poema 'Taras Buljba', horske kompozicije, kamerna muzika.

1938. Nemačka je objavila mobilizaciju stanovništva u sklopu priprema za rat.

1944. U Napulju je počeo dvodnevni sastanak vođe jugoslovenskih partizana Josipa Broza s britanskim premijerom Vinstonom Čerčilom, koji mu je predložio susret s kraljem Jugoslavije Petrom, što je odbijeno. Čerčil je priznao prava Jugoslavije na Istru, ali ne i na Trst.

1955. Umro je nemački pisac Tomas Man (Thomas Mann), predstavnik psihološkog romana, najznačajniji nemački prozni stvaralac u 20. veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe), Artura Šopenhauera (Sćopenhauer), Fridriha Ničea (Friedrić Nietzsće) i velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani 'Budenbrokovi', 'Čarobni breg', 'Kraljevsko visočanstvo', 'Lota u Vajmaru', 'Doktor Faustus', 'Ispovesti varalice Feliksa Krula', 'Izabranik', tetralogija 'Josif i njegova braća', pripovetke i novele 'Smrt u Veneciji', 'Tonio Kreger', 'Mario i mađioničar', 'Zamenjene glave', 'Zakon', 'Prevarena', eseji 'Duhovno plemstvo', 'Staro i novo', kulturno-filozofske i istorijske studije 'Fridrih i velika koalicija', 'Razmatranja jednog nepolitičara'.

1962. Obavljen je prvi grupni let svemirskih brodova - sovjetskih letilica 'Vastok 3' i 'Vastok 4', lansiranih u orbitu oko Zemlje u razmaku od 24 časa, kojima su upravljali kosmonauti Andrej Nikolajev i Pavel Popovič. Brodovi su se približili jedan drugom na 6,5 kilometara, što je bio prvi pokušaj ispitivanja mogućnosti manevrisanja dva broda u grupnom letu i veliki doprinos kasnijem spajanju svemirskih letilica.

1970. U Moskvi su ŠSR i Zapadna Nemačka potpisali sporazum o odricanju od upotrebe sile.

1978. U Pekingu je potpisan desetogodišnji sporazum o miru i prijateljstvu Japana i Kine i uspostavljeni su diplomatski odnosi dveju zemalja.

1982. Umro je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda (Henry), jedna od najupečatljivijih fizionomija svetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Oskar je dobio za ulogu u filmu 'Na zlatnom jezeru', poslednjem u više od 80 koliko ih je snimio. S velikim uspehom je nastupao u mnogim predstavama u brodvejskim pozorištima, takođe u TV serijama. Ostali filmovi: 'Mladi Linkoln', 'Plodovi gneva', 'Moja draga Klementina', 'Begunac', 'Džesi Džejms', 'Roj', 'Džezabel', 'Mister Roberts', 'Rat i mir', 'Samo jednom se živi', '12 gnevnih ljudi', 'Bura nad Vašingtonom', 'Najduži dan', 'Ubica na konju'.

1984. U Los Anđelesu su završene 23. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Jugoslavija je imala rekordnu olimpijsku žetvu - sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

1985. Pad aviona 'Boing 747' japanske kompanije 'Jal' na planinu Osutaka u blizini Tokija, preživelo je samo četvoro od 524 ljudi u letilici.

1988. Burmanski predsednik Sen Luin prinuđen je na ostavku pod pritiskom masovnih antivladinih demonstracija.

1992. SAD, Kanada i Meksiko postigli su sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svetski trgovinski blok.

1996. Iran i Turska sklopili su sporazum o izgradnji gasovoda u vrednosti 23 milijarde dolara, samo sedmicu pošto je u SAD izglasan zakon o kažnjavanju stranih investitora u iranski energetski sektor.

2000. U udesu ruske nuklearne podmornice 'Kursk' oko 120 nautičkih milja severoistočno od Murmanska, koja je posle dve snažne eksplozie potonula na dno Barencovog mora poslednjeg dana velikih pomorskih manevara Severne flote ruske ratne mornarice, poginulo je svih 118 članova posade.

2004. U Grčkoj je pušten u saobraćaj most Rio-Antirio, najduži viseći most na čeličnim sajlama u svetu, koji je povezao poluostrvo Peloponez sa ostatkom grčkog kopna, dugačak 2.250 metara.
Quote
27.07.2014, 17:37
Poruka: #13
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 13. avgust


1521. Španski osvajač Ernan Kortes zauzeo i razorio, posle tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan.

1624. Francuski kralj Luj XIII za premujera postavio kardinala Rišeljea.

1792. Francuski revolucionari uhapsili članove kraljevske porodice tri dana po ukidanju monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.

1814. Holanđani Velikoj Britaniji ustupili Rt dobre nade.

1820. Rođen britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara".

1826. Umro francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak. 1819. izumeo stetoskop.

1863. Umro francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kom je izložio zapažanja o umetnosti.

1868. U Peruu i Ekvadoru serija zemljotresa usmrtila oko 25.000 ljudi.

1871. Rođen nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini glasao protiv ratnih kredita, u decembru 1914. Jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, posle gušenja revolucije uhapšen i u januaru 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.

1898. Američke snage u Špansko-američkom ratu zauzele Manilu.

1899. Rođen engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru.

1902. Rođen nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao 1929, a 1939. avion "mešeršmit 209" sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao svetski rekord u brzini.

1910. Umrla engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.

1912. Umro francuski kompozitor Žil Masne, autor više od 20 opera.

1913. Rođen kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje, od 1960. do smrti, 1977. Jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

1914. Francuska u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1923. Mustafa Kemal Ataturk postao prvi predsednik Turske. Tokom vladavine, do smrti, 1938, sproveo radikalne reforme u zemlji, približivši Tursku Evropi.

1927. Rođen kubanski revolucionar i državnik Fidel Rus Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija.

1961. Vlasti Istočne Nemačke zatvorile granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom. Zid u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid srušen u novembru 1989, potom se Nemačka ponovo ujedinila.

1964. U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dva zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.

1993. Više od 120 ljudi poginulo kada se u Tajlandu srušio šestospratni hotel.

1998. Švajcarske banke i jevrejske grupe postigli sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu.

2001. Politički lideri Makedonaca i Albanaca u Ohridu potpisali mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji.

2003. Libija i porodice žrtava bombaškog napada na avion Pan Ama nad jezerom Lokerbi u Velikoj Britaniji, oko 20 godina ranije, postigli dogovor o nadoknadi štete od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji aviona stradalo 270 osoba.
Quote
27.07.2014, 17:38
Poruka: #14
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 14. avgust


1385. Pobedom u bici kod Alžubarote, Portugalci su sprečili pokušaj invazije kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

1457. Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. "Majnciški psaltir" bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

1777. Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe).

1784. Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

1867. U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

1893. U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1900. Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking, čime je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana, kao eksponenata stranih ugnjetača.

1920. U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija.

1934. U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu, u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

1941. Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Rozevelt potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

1945. Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu.

1947. Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

1949. U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugog svetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

1956. Umro je nemački pisac Bertolt Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl. Po povratku u Nemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u tadašnjem Istočnom Berlinu čuveno pozorište "Berlinski ansambl" ("Kavkaski krug kredom", "Majka hrabrost").

1969. Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

1970. SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

1980. Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

1986. U eksploziji automobila-bombe u istočnom delu Bejruta poginulo je 19, a ranjeno 90 ljudi.

1986. U Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka. Nekoliko ljudi je ubijeno, a lider opozicije Benazir Buto je uhapšena.

1988. Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari.

1996. Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

2000. Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.

2000. Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu.

2004. U 93. godini umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Miloš, koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu "Zarobljeni um" donela mu je svetsku slavu i priznanje.
Quote
27.07.2014, 17:39
Poruka: #15
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 15. avgust


1057. Poginuo je škotski kralj Makbet (Macbeth), čiji je život inspirisao engleskog pisca Vilijama Šekspira (William Shakespeare) da napiše jednu od svojih najpoznatijih drama.

1534. Španski monah Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola) osnovao je u Parizu rimokatolički jezuitski red, koji je papa Pavle III (Paulus) priznao šest godina kasnije.

1769. Rođen je francuski vojskovođa i car Napoleon I Bonaparta (Bonaparte), jedan od najvećih osvajača u istoriji, čiji su pohodi izmenili Evropu i okončali feudalizam. Prvi put se istakao 1793. u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao vojsku Austrije, a 1797. ukinuo Mletačku repubiku. Posle pohoda na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. državnim udarom zaveo režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao 'prvi konzul', a od 1802. kao 'doživotni konzul'. Reformisao je administraciju, prosvetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakon (Napoleonov kodeks), zaključio konkordat s papom Pijem VII (Pius) i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i Austrije. Koristeći uspehe, 1804. proglasio se carem, nastavio osvajanja i zaveo apsolutističku vladavinu. Pobedama 1805. nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod Austerlica, primorao je Austriju na mir, a 1806. je zaratio s Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima. Potom je pokušao da pokori Španiju i 1808. postavio je brata Žozefa (Joseph) za španskog kralja, a Austrija je - ohrabrena njegovim teskoćama na Pirinejskom poluostvu - ponovo okušala ratnu sreću, ali je posle teškog poraza kod Vagrama 1809. primorana na nove teritorijalne ustupke. Nnjegove pobede od 1805. do 1809. omogućile su potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim delom zapadne, srednje i južne Evrope, a u pokušaju da pokori celu Evropu 1812. se odlučio na invaziju Rusije. Poraz koji je tada doživeo označio je početak njegovog kraja, a moć Francuske, iscrpljene ratovima i privrednom krizom, slomljena je porazom 1813. kod Lajpciga. Saveznici (Rusi, Englezi, Prusi, Austrijanci) ušli su u Pariz krajem marta 1814, a Napoleon je abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba. Odatle se vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu konačno putučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821, a najnovija istraživanja ukazala su na mogućnost da je otrovan.

1771. Rođen je škotski pisac Volter Skot (Walter Scott), tvorac modernog istorijskog romana. Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku narodnu pesmu 'Hasanaginica'. Dela: romani 'Veverli', 'Gaj Manering', 'Starinar', 'Rob Roj', 'Ajvanho', 'Kenilvort', 'Kventin Dervard', 'Grof Robert'.

1888. Rođen je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens (Thomas Edward Lawrence), poznat kao Lorens od Arabije, arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Istakao se u borbama na Bliskom istoku i Saudijskoj Arabiji u Prvom svetskom ratu, kad je okupio Arape, neprijateljski raspoložene prema Otomanskom Carstvu. Spretno koristeći želju Arapa za slobodom, ostvario je mnoge ciljeve britanske kolonijalne politike.

1914. Posle upada u Srbiju 200.000 austrougarskih vojnika u Prvom svetskom ratu, Srpska vrhovna komanda prebacila je 180.000 vojnika u severozapadnu Srbiju i izradila plan za Cersku bitku. Zahvaljujući sjajnoj strategiji srpske komande i neuporedivoj hrabrosti srpskih vojnika, do 24. avgusta u Srbiji nije ostao ni jedan austrougarski vojnik, izuzev 4.500 zarobljenika. Cerska bitka prva je saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu, koja je silno podigla ugled srpske vojske i sprečila Austro-Ugarsku da na vreme koncentriše trupe na ruskom frontu.

1914. Prolaskom broda 'Ankon' otvoren je Panamski kanal, prokop dug 81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920, a gradnja koju je 1789. započeo graditelj Sueckog kanala Francuz Ferdinan de Leseps (Ferdinand, Lešeps), a SAD preuzele 1901, praćena je finansijskim aferama, pritiscima i vojnim intervencijama.

1917. Boljševici su zbačenog ruskog cara Nikolaja II i njegovu porodicu izveli iz rezidencije u Carskom Selu kod Petrograda i otpremili u Sibir, gde su ih prema naređenju vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina ubili 1918.

1924. Rođen je engleski pisac Robert Okston Bolt (Oxton), poznat po popularnim, inteligentno ali tradicionalno pisanim dramama s veštim zapletom, poput 'Čoveka za sva vremena' o životu Tomasa Mora (Thomas More), jedne od najboljih istorijskih drama pisanih u 20. veku. Ostala dela: drame 'Trešnja u cvatu', 'Tigar i konj', 'Blagi Džek', 'Braća i sestre', 'Vivat! Vivat Regina!', 'Stanje revolucije', filmski scenariji 'Čovek za sva vremena' (Oskar za scenario), 'Lorens od Arabije', 'Doktor Živago', 'Rajanova kći'.

1947. Akt o nezavisnosti Britanske Indije stupio je na snagu, kojim su posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije formirane Indijska unija i Pakistan. Indijsku uniju mahom je naseljavalo hinduističko stanovništvo, a Pakistan muslimansko. Na jugu je formiran dominion za ostrvo Cejlon (sadašnja Šri Lanka).

1948. Južna Koreja je postala nezavisna država pod nazivom Republika Koreja, s predsednikom Singmanom Rijem.

1950. U zemljotresu u severoistočnoj indijskoj državi Asam poginulo je više od 1.000 ljudi.

1960. Proglašena je nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil, koji je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.

1962. Probijen je drumski tunel ispod Mon Blana, najvišeg vrha u zapadnoj Evropi, kojim je francuski grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aoste.

1971. Bahrein je stekao nezavisnost posle vek i po britanske kolonijalne vlasti.

1975. U vojnom puču ubijen je predsednik Bangladeša i otac nezavisnosti te azijske zemlje šeik Mudžibur Rahman (Mujibur), koji je posle sticanja nezavisnosti u januaru 1972. postao prvi premijer Bangladeša.

1979. U sudaru dva aviona sovjetske kompanije 'Aeroflot' iznad Ukrajine poginulo je 173 ljudi, svi putnici i članovi posada dveju letilica.

1990. Predsednik Mihail Gorbačov obnovio je sovjetsko državljanstvo dobitniku Nobelove nagrade za književnost ruskom piscu Aleksandru Solženjicinu, koji je 1974. pod pritiskom vlasti prinuđen da emigrira na Zapad.

1994. U Sudanu je uhapšen i odmah izručen Francuskoj Iljič Ramires Sančes (Illić Ramirez Sanćez), poznat kao 'Karlos Šakal' (Carlos), jedan od vodećih svetskih terorista.

1995. Japan je - 50 godina posle okončanja Drugog svetskog rata na Pacifiku - prvi put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.

1998. U najtežem pojedinačnom terorističkom napadu u Severnoj Irskoj tokom bezmalo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu Omag u toj britanskoj provinciji poginulo je 29 ljudi.

2001. Makedonska vlada formalno je dozvolila razmeštaj 3.500 vojnika NATO radi oduzimanja oružja od pobunjenih Albanaca.

2003. U pismu Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija Libija je preuzela odgovornost za eksploziju bombe u avionu 'Pan Amerikena' iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi.
Quote
27.07.2014, 18:21
Poruka: #16
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 16. avgust


1717. U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, austrijski feldmašal francuskog porekla Fransoa Ežen Savojski (Francois Eugene de Savoie) naneo je težak poraz Turcima i zauzeo Beograd, izbacivši Turke i iz severne Srbije. Austriji je Požarevačkim mirom zaključenim 1718. pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna.

1832. Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), osnivač eksperimentalne psihologije, profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu. Definisao je psihologiju kao 'nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu' i zasnovao je psihološka istraživanja i eksperimente kao 'čistu opservaciju'. Osnovao je prvi moderni institut za psihologiju i eksperimentalnu laboratoriju. Njegov učenik bio je i srpski psiholog Ljubomir Nedić, pisac prvog našeg univerzitetskog udžbenika iz psihologije. Dela: 'Principi fiziološke psihologije', 'Uvod u psihologiju', 'Psihologija naroda' (10 tomova).

1845. Rođen je francuski fizičar Gabrijel Lipman (Gabriel Lippmann), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

1913. Rođen je izraelski državnik Menahem Begin, premijer Izraela od 1977. do 1983, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Posle razgovora u Kemp Dejvidu sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom i predsednikom SAD Džimijem Karterom (Jimmy Carter), potpisao je 1977. u Vašingtonu mirovni ugovor sa Egiptom i sa Sadatom je 1978. podelio Nobelovu nagradu za mir. U tek osnovanoj državi Izrael formirao je 1948. pokret 'Herut' (sloboda), od kojeg je nastala partija 'Likud' (jedinstvo). Ubrzo je postao član Kneseta (parlament), a u vladu je ušao 1967. Važio je za 'čoveka najtvrđe linije s vizijom za kompromis'. Dela: 'Pobuna', 'Lična sećanja komandanta Irgun Cevai Leumija', 'Bele noći', 'U podzemlju'.

1919. Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije. Vlada je ubrzo donela uredbe o osmočasovnom radnom vremenu i o osiguranju radnika u slučaju bolesti i nesreće.

1921. Umro je srpski kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čija je vladavina obeležena razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe. Tokom vladavine 'njegovog veličanstva svetog starca', kako su ga nazivali u Francuskoj, ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a Srbija je pod njegovim žezlom bila Pijemont slobode, ideal ustavnog uređenja i žarište napretka u tom delu Evrope. Posle zbacivanja s prestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra Karađorđevića (Karađorđev sin), živeo je u inostranstvu i završio je Vojnu akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i 1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti, postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na bojnom polju. Pod imenom Petar Mrkonjić, u bosansko-hercegovačkom ustanku protiv Turaka komandovao je 1875. i 1876. jednim ustaničkim odredom. Posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, Skupština Srbije ga je 15. juna 1903. izabrala za kralja. U narodu - koji ga je najčešće nazivao 'čika Pera' - uživao je ogromno poštovanje zbog izuzetnog poštenja i krajnje skromnog načina života. U balkanskim ratovima je kao vrhovni komandant predvodio do pobede srpsku vojsku, a s vlasti se povukao 1914. u korist sina Aleksandra koji je u njegovo ime vladao kao regent. U Prvom svetskom ratu 1915. prošao je sa srpskom vojskom njenu golgotu tokom povlačenja preko Albanije. Preveo je na srpski spis 'O slobodi' engleskog filozofa Džona Stjuarta Mila (John Stuart Mill).

1944. Na ostrvu Vis u Drugom svetskom ratu nastavljeni su pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i izbegličke jugoslovenske vlade, koja se obavezala da Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne Draže Mihajlovića i četnika. Pristala je i da u sastav NOVJ bude uključena ratna mornarica bivše Jugoslavije koja se nalazila na Malti pod upravom savezničke flote.

1953. U Iranu je pokušan državni udar i šah Mohamed Reza Pahlavi pobegao je iz zemlje, ali je posle tri dana premijer Mohamed Mosadek srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.

1956. Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško (Blasko), poznat kao Bela Lugoši (Lugosi), tumač niza uloga Drakule u filmovima strave, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi: 'Trinaesta stolica', 'Drakula', 'Ubistvo u ulici Morž', 'Poljubac smrti', 'Ostrvo izgubljenih duša', 'Crna mačka', 'Znak vampira', 'Drakulina kći', 'Frankeštajnov sin', 'Gorila', 'Invazija kradljivaca leševa'.

1958. Rođena je američka pevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone (Madonna Louise Veronica Cičone), poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pevačica krajem 20. veka.

1960. Kipar je stekao nezavisnost, sa arhiepiskopom Makariosom III kao predsednikom republike. Kipar, dotad deo Otomanskog carstva, postao je kolonija Velike Britanije 1878. odlukom Berlinskog kongresa.

1973. Umro je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman (Abraham Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalak streptomicina, prvog antibiotika koji uspešno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je autobiografiju 'Moj život sa mikrobima'.

1984. Umro je srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena medijska ličnost srpske kulture i vrstan dečji pisac. Radio je u listovima 'Zmaj', 'Pionir', 'Kekec' i 'Poletarac' i bio urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radio emisiji Studija B 'Beograde, dobro jutro', kojom je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora, obeleženih autentičnom mudrošću. Dela: zbirke pesama 'Poštovana deco', 'Smešne reči', 'Vukova azbuka', 'Pričam ti priču', 'Ponedeljak', 'Utorak', 'Sreda, 'Četvrtak', dramska dela 'Kapetan Džon Piplfoks', 'Tužibaba', 'Če' (s Matijom Bećkovićem), aforizmi 'Beograde, dobro jutro', TV serija 'Na slovo, na slovo'.

1991. Umro je italijanski filmski režiser Luiđi Campa (Luigi Zampa), pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više desetina filmova, najviše zakupljen moralnim problemima. Filmovi: 'Živeti u miru', 'Teške godine', 'Lake godine', 'Proces u gradu', 'Rimljanika', 'Amerikanac na odmoru'.

1994. Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager (Joaquin Balaguer) je sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske Republike.

1995. Na referendumu odloženom dva dana zbog uragana, građani Bermuda su glasali da ostanu britanska kolonija.

1999. Najmanje 104 Roma iz Smedereva, Beograda, Pančeva i Gnjilana, među kojima dosta dece, udavilo se kad je u Jadranskom moru, 28 nautičkih milja od jugoslovenske obale, potonuo brodić kojim su pokušali da ilegalno uđu u Italiju.

2003. Umro bivši uganđanski diktator Idi Amin Dada, jedan od najkrvavijih despota u istoriji Afrike, koji je kao načelnik Generalštaba vojske Ugande vlast prigrabio 1971. vojnim pučem kojim je zbacio Miltona Obotea, u trenutku dok je šef države bio u inostranstvu. Tokom njegove diktatorske vladavine tom centralnoafričkom zemljom masakrirano je možda čak i pola miliona ljudi, pretežno iz manjinskih etničkih zajednica. Aminova strahovlada okončana je u aprilu 1979. vojnom intervencijom Tanzanije.
Quote
27.07.2014, 18:22
Poruka: #17
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 17. avgust


1552. U Beogradu štampana prva knjiga ćirilicom, poznata kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu, koja predstavlja dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom XVI veka, štampao je Trojan Gundulić, pripadnik dubrovačke kolonije u Beogradu.

1629. Rođen Jan Sobjeski, poljski kralj (1674-96), nacionalni heroj koji se uspešno borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen je kao spasitelj Evrope, kada je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time sprečio prodor Turske u srednju Evropu.

1743. Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske, okončan rusko-švedski rat (1741-43).

1753. Rođen češki slavista Jozef Dobrovski, najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika", prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.

1786. Rođen američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket, član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.

1786. U Potsdamu umro pruski kralj Fridrih II Veliki, koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.

1850. Danska prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja i vlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.

1879. Osnovana Francuska kompanija za izgradnju Panamskog kanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom. Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala.

1887. Rođen Karlo I, poslednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.

1896. Džorž Karmak otkrio je zlato u pritoci reke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".

1908. Umro srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire, koja u njegovim najboljim pripovetkama doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

1941. Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama u centru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.
1943. Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu, kontrolu na Siciliji.

1945. Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno proglasio nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.

1960. Afrička država Gabon stekla nezavisnost od Francuske.

1962. Čuvari Berlinskog zida ranili 18-godišnjeg Petera Fehtera kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.

1976. U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

1985. U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.

1987. Nemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamenik Adolfa Hitlera, izvršio samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osudjen u Nirnberškom procesu 1946.

1988. Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo je pakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak. S predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel.

1990. Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.

1996. Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj, koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

1999. U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

2001. Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja
je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.
Quote
27.07.2014, 18:22
Poruka: #18
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 18. avgust


1227. Umro je Džingis-kan, osnivač ogromne mongolske feudalne imperije. Najpre je ujedinio mongolska plemena, a zatim izvršio mnogobrojna osvajanja, osvojivši severnu Kinu i srednju Aziju. Izvršio je uspešne pohode na Iran i Avganistan i prodor u Rusiju. Država koju je Džingis-kan stvorio obuhvatala je ogroman prostor od Tihog okeana do Crnog mora (prostranstvo veće i od Rimske imperije).

1805. Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka u Prvom srpskom ustanku, prvi put potukli regularnu vojsku Otomanskog carstva. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz-paši, imenovanom za beogradskog vezira, da s 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je rešio vođa ustanka, Đorđe Petrović Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz-paša je - već pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu - bio primoran da se povuče ka Nišu. Pobeda je silno uvećala samopouzdanje ustanika, koji su se dotad uspešno sukobljavali samo s dahijama.

1831. Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i beležio dotad samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Iliča Čajkovskog ("Slovenski marš") i Nikolaja Andrejeviča Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Dela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

1868. Postavljen je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom "Gospođe i husari", knez Srbije Mihailo Obrenović obećao je da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozorište. Narodno pozorište svečano je otvoreno u oktobru 1869, prigodnim komadom "Posmrtna slava kneza Mihaila".

1872. Umro je srpski pisac Petar Preradović, jedan od najznačajnijih pesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do mračne refleksivnosti i krajnjeg pesimizma. Posle završene Vojne akademije u Vinernojštatu, radi napredovanja u karijeri prešao je u rimokatoličanstvo i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemačkom, ali je ubrzo počeo da piše isključivo na srpskom jeziku, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pesma "Zora puca, bit će dana". Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se mnoge pevaju i sada, poput pesme "Miruj, miruj, srce moje". Dela: zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević Marko", epovi "Lopudska" (nedovršen), "Prvi ljudi", "Pustinjak" (nedovršen), libreta "Vladimir i Kosara", "Sirotica".

1897. Rođen je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata, u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na studije u Pariz, gde je s prekidima ostao do 1932, kad je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Slikao je pejzaže i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete, monumentalne freske i mozaike. Njegova dela se odlikuju arhitektonskom jasnoćom kompozicije, prefinjenošću kolorita i pikturalne forme. Snažno je uticao na mlađe slikarske generacije u Beogradu.

1941. U Drugom svetskom ratu je u nemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena prva grupa jugoslovenskih zarobljenika. U toku rata, kroz logor su prošla 3.872 Jugoslovena, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje. Logor (u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja) su oslobodili sami logoraši u aprilu 1945.

1948. U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom upravljaju priobalne zemlje. Slobodna plovidba je osigurana za sve trgovačke brodove, a ratnim brodovima je plovidba zabranjena, sem ratnih brodova priobalnih država kojima je bilo dopušteno da plove i na području druge priobalne države, ali samo prema sporazumu.

1958. Vladimir Nabokov objavio je "Lolitu".

1960. U Ilinoisu u SAD plasirana je na tržište prva pilula za kontracepciju "Enovid 10".

1964. Sportistima Južne Afrike zabranjeno da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

1971. Vijetnamski rat: Australija i Novi Zeland odlučile povući svoje snage iz Vijetnama.

1990. Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.

1993. SAD su saopštile Sudanu da je stavljen na listu zemalja koje podržavaju međunarodni terorizam.

1994. Najmanje 150 ljudi je poginulo u zemljotresu u oblasti Maskara na sjeverozapadu Alžira.

1999. Predsjedavajući arbitar za Brčko Robert Oven objavio konačnu prerađenu verziju Aneksa konačne arbitražne odluke za Brčko, u koju su uključeni komentari Vlada Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).

1999. Tursku pogodio snažan zemljotres u kojem je poginulo više od 18 000 lica, a povrijeđeno oko 44 000.

1999. U Tel Avivu je umro vodeći izraelski dramski pisac Hanoh Levin . Majstor igre riječima hebrejskog jezika i alegorije napisao je 34 dramska djela od kojih je najpoznatije "Kraljica od Batuba".

2000. Indijansko pleme za koje se vjerovalo da je nestalo prije 80 godina, nađeno je u džungli amazonske države Akre u Brazilu.

2001. Tokom višemjesečnih sukoba između makedonskih snaga bezbjednosti i albanskih pobunjenika iz tzv. Oslobodilačke nacionalne armije /ONA/ raseljeno je oko 115 000 građana Makedonije, saopštio makedonski Crveni krst.

2004. Radikalni šiitski sveštenik Mokdata al Sadr prihvatio mirovni plan predložen na iračkoj Nacionalnoj konferenciji, prema kojem je predviđeno razoružanje i povlačenje milicije iz džamije Imama Alija u Nadžafu.

2008. UNMIK i Euleks potpisali tehnički sporazum o predaji resursa na Kosmetu.
Quote
27.07.2014, 18:23 (Zadnja izmena: 27.07.2014 18:24 od Katica.)
Poruka: #19
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 19. avgust


1691. Austrijanci su kod Slankamena, pod komandom feldmaršala Ludviga Vilhelma Badenskog, potukli Turke koje je predvodio veliki vezir Mustafa Ćuprilić. U bici u kojoj je na strani Austrijanaca učestvovalo i oko 10.000 Srba, pod komandom Jovana Monasterlije, Turci su potpuno razbijeni i uz velikog vezira je poginulo 18 paša, stotinak oficira i oko 20.000 vojnika, a Austrijanci su imali oko 7.000 poginulih i ranjenih.

1888. U Belgiji je održano prvo takmičenje za najlepšu devojku sveta. Pobedila je osmanaestogodišnja devojka iz Indije.

1909. Održana je prva trka na autodromu u Indijanapolisu.

1967. Singl Bitlsa "All You Need is Love" našao se na prvom mestu britanske liste.

1983. Umro je jugoslovenski državnik srpskog porekla, Aleksandar Marko Ranković, potpredsednik SFRJ i član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije do smenjivanja sa svih funkcija 1966. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929, osuđen je na šest godina robije zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. je postao član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu je rukovodio pripremama za ustanak protiv okupatorske nemačke vojske i nacistička policija Gestapo ga je uhapsila u Beogradu krajem jula 1941. Posle hapšenja je zverski mučen i potom prebačen u bolnicu radi lečenja, gde je držan pod stražom, ali je oslobođen smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA). Posle rata je bio ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik savezne vlade. U političkom obračunu s njim na Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima, jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito ga je optužio za zloupotrebe Službe državne bezbednosti i "grupašku i antipartijsku delatnost" i lišen je svih funkcija, mada javnosti nisu predočeni uverljivi dokazi na osnovu kojih je eliminisan iz političkog života. Njegova sahrana u Beogradu, kojoj je prisustvovalo više od 100.000 ljudi, veoma je uznemirila komunističko rukovodstvo Jugoslavije koje je u tome videlo znak buđenja "srpskog nacionalizma".

1988. Iran i Irak potpisali su sporazum o prekidu vatre nakon osmogodišnjeg sukoba.

1989. Tadeuš Mazovjecki postao je prvi nekomunistički predsednik Poljske.

1991. U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

1995. U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejzer (Frasure) i trojica njegovih saputnika.

1996. Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmičkoj stanici "Mir", uključujući Klaudiju Andre Dešaj (Claudie, Deshays), prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom "Sojuz-U".

1999. Ispred zgrade Skupštine SR Jugoslavije u Beogradu održan je jedan od najvećih opozicionih mitinga na kojem su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000. Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni su američkim vojnim vlastima.

2003. U bombaškom napadu na sedište Ujedinjenih nacija u Bagdadu (Irak) 23 lica je poginulo, među kojima i izaslanik UN za Irak Seržo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.
Quote
27.07.2014, 18:25
Poruka: #20
Nije na vezi
Dogodili se u Avgustu
Dogodilo se na dan 20. avgust

1872. Prestao je da izlazi srpski list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. triput mesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Đorđe Popović, koji je okupio mlade srpske pesnike romantičare: Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića.

1877. Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti, Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti 1914. Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom "Pisci i knjige".

1884. Posle četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice, s koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd-Niš. Glavni investitor i izvođač radova bilo je Francusko društvo, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović, sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije.

1901. Rođen je Salvatore Kvazimodo, italijanski pesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. godine. Kvazimodo se rodio u Sirakuzi na Siciliji. Njegovo pesništvo obuhvata teme od klasične starine do ratne tragike savremenog čoveka. Bio je antologičar italijanske poezije, oštar polemičar, prevodilac sa engleskog i klasičnih jezika. Kao profesor na Konzervatorijumu u Rimu, bio je tumač i naše savremene poezije. Umro je u Napulju, 14. jula 1968. godine.

1914. Završena je Cerska operacija potpunom pobedom srpske vojske. To je bila prva značajnija pobeda saveznika nad centralnim silama u Prvom svetskom ratu. Izvojevale su je jedinice Druge armije pod komandom Stepe Stepanovića, koji je za zasluge u bici na Ceru dobio čin vojvode. Bitka je počela 12. avgusta. Sledećih dana su srpski borci napali Drugu austrougarsku armiju između Krupnja i Šapca, nanevši joj teške gubitke. Austrougarska komanda je tada naredila opšte povlačenje svojih jedinica.

1920. Allen Woodring osvojio je zlatnu olimpijsku medalju u trci na 200 metara, noseći pozajmljene patike.

1940. U Meksiku je ubijen Lav Trocki, ruski revolucionar, političar i publicist. On je bio Staljinov veliki protivnik, zalagao se za svetsku revoluciju. Posle dugotrajne političke borbe, proteran je iz zemlje, a smatra se da je likvidiran po Staljinovom naređenju.

1968. 650.000 trupa Varšavskog pakta izvršilo je invaziju na Češku, kako bi slomilo "Praško proleće" - kratak period liberalizacije u ovoj tada komunističkoj zemlji. Česi su protestovali velikim demonstracijama i drugim nenasilnim taktikama, ali to nije bilo dovoljno da se suprotstave sovjetsikm tenkovima.

1994. Umro je srpski filmski režiser i pisac Aleksandar Petrović, jedan od sineasta koji su smelošću tretiranja osetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavili srpski film u svetu. Sedamdesetih godina 20. veka, s ostalim autorima filmskog "crnog talasa", podvrgnut je snažnom ideološkom pritisku komunističkog režima Josipa Broza. Dela: kratkometražni filmovi "Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi", igrani filmovi "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast sveta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret s damom", "Seobe", eseji "Novi film".

1996. U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajns" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opereme i sistema radio veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.

1998. SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.

1998. U bolnici u Minsteru u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija umrla je Raisa Gorbačov, supruga poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.

2003. Argentinski Senat ponistio je amnestije vojnim oficirima koji su mučili i ubijali levičare u periodu od 1976-1983.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum