Datum i vreme: 19.03.2024, 08:02 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

57034 views

Dogodili se u Julu

23.06.2014, 09:55
Poruka: #21
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 21. jul



1542. Kardinal Djovani Pjetro Karafa (Giovanni Pietro Caraffa) je u Rimu, radi borbe protiv protestantizma, uspostavio inkviziciju, što je odobrio njegov prethodnik u papskoj stolici Pavle III (Paulus). Kao papa Pavle IV ustanovio je 1559. 'Listu zabranjenih knjiga' (Index librorum prohibitorum).

1620. Rođen je francuski astronom Žan Pikar (Jean Picard), koji je prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah 'Connaišance des Temps' koji i sada izlazi.

1718. Posle pobeda austrijskog feldmaršala francuskog porekla Fransoa Eugena Savojskog (Francois Eugene de Savoie) nad Turcima, zaključen je Požarevački mir kojim je Austrija preuzela od Otomanskog carstva upravu nad teritorijom Srbije severno od Zapadne Morave, Banat i severnu Bosnu.

1773. Papa Klement XIV (Clement) izdao je papsku bulu 'Dominus ac Redemptor' kojom je raspustio rimokatolički jezuitski red.

1798. Posle pobede kod piramida nad armijom Mameluka, francuski general Napoleon Bonaparta (Bonaparte) zavladao je Egiptom.

1816. Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojters nemački Jevrejin Izrael Bir Josafat (Israel Beer Josaphat), poznat kao Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter), prema čijem je prezimenu nazvana najstarija agencija u svetu.

1884. Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Djaja, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije ('Djajin metod postizanja hipotermije'). Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima više od 200 naučnih radova. Dela: 'Osnovi fiziologije' (prvi udžbenik fiziologije na srpskom), 'Od života do civilizacije', 'Pogled u život', 'Eksperimentalno traženje energetičke osnove u živih bića', 'Osnovna biološka energija i energetika kvasa', 'Biološki listići', 'Putopisi'.

1899. Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej (Miller Hemingway), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu, što je opisao u romanu 'Zbogom oružje', iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu 'Za kim zvona zvone', a s puta po Africi su nastali 'Snegovi Kilimandžara' i 'Zeleni bregovi Afrike'. Reporterski je beležio činjenice, što je odlika 'škole' pisaca koju je predvodio između dva svetska rata. Isticao je snagu osnovnih ljudskih nagona, a najčešći motivi bili su rat, lov, borba s bikovima, pijanstvo, seks. Ubio se 1961. Ostala dela: romani 'Starac i more', 'Pokretni praznik', 'Prolećne bujice', 'Sunce se ponovo rađa', 'Smrt u popodnevu', 'Imati i nemati', 'Preko reke pa u šumu', drama 'Peta kolona'.

1904. Posle 13 godina je okončana gradnja Tranšibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka, najduže u svetu (više od 9.300 kilometara).

1921. Jugoslovenskog ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića u Delnicama je ubio član levičarske terorističke grupe 'Crvena pravda' Alija Alijagić, u znak protesta zbog zavođenja tzv. režima Obznane, uperenog protiv komunista. Vlada je ubrzo posle atentata donela Zakon o zaštiti države kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička organizacija stavljena van zakona.

1928. Umrla je engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri (Ellen Alicia Terry), najveći tumač ženskih likova u delima Vilijama Šekspira (William Shakespeare) u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište 'Liceum' s Henrijem Irvingom (Henry), takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju 'Istorija mog života', delo znatne književne vrednosti.

1940. Odlukama parlamenata Litvanije, Letonije i Estonije uspostavljena je sovjetska vlast i tri dotad samostalne baltičke države uključene su u ŠSR.

1948. U Beogradu je počeo Peti kongres Komunističke partije Jugoslavije koji je podržao otpor rukovodstva partije diktatu Moskve, odnosno napadu Informbiroa, što je ođeknulo kao prvo 'ne' u komunističkom svetu dotad neprikosnovenom sovjetskom vođi Josifu Staljinu.

1960. U Cejlonu (sadašnja Šri Lanka) Sirimavo Bandaranaike postala je prva žena premijer u svetu, nasledivši supruga Solomona ubijenog u atentatu.

1976. U eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil, poginuo je britanski ambasador u Irskoj Kristofer Juart-Bigs (Christopher Ewart-Biggs).

1985. Umro je srpski glumac Zoran Radmilović, neprevaziđen majstor improvizacije, koji je oduševljavao pozorišnu publiku, često stvarajući utisak da je sam - čitavo pozorište. Glumačku karijeru počeo je kao student 1960. u Beogradskom dramskom pozorištu, a 1964. je prešao u Atelje 212. Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput Kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u 'Galebu', Laze Kostića u 'Santa Maria della Salute'. Igrao je u mnogim filmovima i TV serijama.

1985. Umro je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj književnosti, pripadnik pokreta nadrealista. Dela: romani 'Gluho doba' (s Dušanom Matićem), 'Koren vida', 'Raspust', 'Mrtve javke', 'Zasluge', 'Poziv na maštanje', 'Omame', 'I tako dalje omame', 'Omame - kraj', poeme 'Humor zaspalo', 'Nemenikuće - Chirilo i Metodije', 'Mastodonti', zbirke pesama 'Krov nad prozorom', 'Ako se još jednom setim', 'Pesme', 'Alge', 'Momak i po hoću da budem'.

1988. Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izjavio je da je prihvatanje prekida vatre uz posredovanje UN, posle osam godina rata s Irakom, 'gore nego popiti otrov'.

1994. Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, posle dvomesečnog putovanja Rusijom došao je u Moskvu, prvi put posle proterivanja iz otadžbine 1974.

1995. Predstavnici 16 zemalja na Medjunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu
zonu" UN Goražde, biti suočeni sa "odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".

1998. Umro je američki kosmonaut Alen Šepard, prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos (1961) i jedini čovek koji je igrao golf na Mesecu.

2000. Umro je jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU (1958-63) (opere "Simonida", "Karadjordje", balet "Pod zemljom", šest simfonija, ciklusi pesama).

2002. Bankrotirao je telekomunikacioni gigant 'Vorldkom' zbog finansijskih problemima posle otkrića internih računovodstvenih prevara, što je bilo najveće bankrotstvo u američkoj privredi, skoro dvostruko veće od dosadašnjeg 'rekordera' kompanije 'Enron' koja je propala u decembru 2001.

2003. UNICEF je saopštio da je više od 1.000 dece u Iraku ubijeno ili povredjeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.

2008. Posle 13 godina skrivanja u Beogradu je uhapšen bivši lider bosanskih Srba i haški optuženik Radovan Karadžić i izručen Tribunalu u Hagu.
Quote
23.06.2014, 09:56
Poruka: #22
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 22. jul



356 p.n.e. Rođen makedonski kralj Aleksandar III Veliki, legendarni grčki vojskovođa, koji je za kratko vreme svoje vladavine (336-323 p.n.e) uspeo da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju. Vekovima je inspirisao likovne umetnike i pesnike.

1456. Hrišćanska vojska pod komandom ugarskog vojskovođe Janoša Hunjadija pobedila turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je u toku borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.

1739. Turska vojska u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.

1784. Rođen nemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

1812. U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon.

1832. U Beču umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesudjeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad habsburšskim Bečom.

1852. U Veneciji umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze, proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija.

1888. Rođen američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1898. Rođen američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv "mobili". Njegov "mobil" ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

1933. Američki pilot Vili Post prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

1934 - Američkog pljačkaša banaka i ubicu, "državnog neprijatelja broj jedan" Džona Dilindžera, u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa.

1943. Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

1944. U Lublinu u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR-a, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

1972. Sovjetska kosmička sonda "Venera 8" spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.

1981. Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat je Turskoj.

1988. U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo je sedam, a ranjeno 48 ljudi.

1991. Predsedništvo SFRJ izdalo naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

1992. Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobegao iz zatvora.

1994. Pozivajući se na ekonomsku krizu, predsednik Rafael Kaldera suspendovao ustavna prava u Venecueli.

1996. Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.

1997. Italijanski sud osudio nacističkog SS oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.

2001. Počele su pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

2001. Umro Indro Montaneli, doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista "Il Đornale Nuovo", koji danas izlazi pod imenom "Il Đornale". Postao je poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

2003. U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.

2004. U 76. godini umro američki kompozitor Džeri Goldsmit, autor muzike za mnoge klasične filmove i popularne TV serije.
Quote
23.06.2014, 09:56
Poruka: #23
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 23. jul



1757. Umro je italijanski kompozitor Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je 555 sonata za čembalo koristeći novu tehniku kojom je postizao briljantne efekte.

1759. Rusi su u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova, potukli prusku armiju u bici kod Kaja, na istoku Nemačke.

1828. Vilijem Bart iz Mičigena, SAD, patentirao je "tipografer" koji se smatra prvom pisaćom mašinom.

1840. Britanski parlament doneo je zakon o ujedinjenju Gornje Kanade, sa pretežno engleskim stanovništvom, i Donje, sa pretežno francuskim stanovništvom (Kvebek), u jednu političko-upravnu celinu sa zajedničkim parlamentom.

1875. Umro je američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu koja je ušla u široku upotrebu.

1885. Umro je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, vrhovni komandant armije Severa u građanskom ratu (1861-65) i predsednik SAD (1869-77).

1892. Rođen je Haile Selasije I, etiopski car od 1930. Iz zemlje je izbegao 1936, nakon italijanske okupacije, vratio se 1941. i vladao do 1974, kad je zbačen državnim udarom.

1914. Austro-Ugarska je uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 28. juna u Sarajevu, zahtevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija je odbila zahtev, smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države. Austro-Ugarska je 28. jula objavila rat Srbiji.

1916. Umro je škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Prvi je ustanovio nastajanje jednog elementa iz drugog (helijuma iz radijuma), otkrio je sve plemenite gasove od argona i helijuma do radona i odredio im mestu u periodnom sistemu elemenata.

1920. Francuske trupe savladale su arapsku vojsku kralja Fejsala I, ušle u Damask i učvrstile svoj mandat nad Sirijom.

1931. Rođen je ruski šahovski velemajstor Viktor Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. veka, koji je 1976. emigrirao iz tadašnjeg SSSR-a.

1942. Nemačke trupe počele su nadiranje prema Staljingradu (Volgograd), gde je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svetskog rata. Završena je 2. februara 1943. nemačkim porazom.

1943. U eksploziji bombe podmetnute u hotelu "King David" u Jerusalemu poginulo je više od 90 osoba, mahom britanskih oficira i vojnih službenika. Odgovornost je preuzela ekstremna jevrejska cionistička organizacija "Irgun".

1948. Umro je američki filmski režiser i producent Dejvid Vork Grifit, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nemog filma.

1951. U zatvoru je umro francuski maršal Anri Filip Peten, junak iz Prvog svetskog rata, koji je, međutim, tokom Drugog svetskog rata, posle kapitulacije Francuske, bio šef profašističkog režima sa sedištem u Višiju. Istog dana 1945. Peten je izveden pred sud i osuđen na doživotnu robiju.

1952. U Egiptu je izvršen vojni puč pod vođstvom generala Mohameda Nagiba, kojim je zbačen kralj Faruk I. Na presto je stupio njegov maloletni sin Fuad II, ali je već naredne godine proglašena republika na čelu s generalom Nagibom.

1974. Grčka vojna vlada pozvala je Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.

1982. Međunarodna komisija za lov na kitove donela je odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana je stupila na snagu 1985.

1983. Borba za nezavisnost Tamila eskalirala je u građanski rat u Šri Lanki, kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.

1991. Komunistička partija SSSR-a objavila je nacrt platforme kojom se prihvata privatna svojina, integracija ekonomije u svetsko tržište i sloboda veroispovesti.

1995. UN su izdale naredbu o raspoređivanju snaga za brza dejstva na području Sarajeva, "kako bi ojačale odbranu grada".

1996. U Sarajevo je stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa "Opremi i obuči", namenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.

1997. Savezna skupština izabrala je Slobodana Miloševića, dotadašnjeg predsednika Srbije, za predsednika SR Jugoslavije. Ispred skupštinske zgrade okupilo se više hiljada ljudi, jedni su izražavali podršku, a drugi protestovali, dok su beogradski studenti akcijom "Jedna izgubljena glava, jedna cipela" obeležili osam godina Miloševićeve vladavine tokom koje je ogroman broj mladih ljudi napustio zemlju.

1999. Umro je marokanski kralj Hasan II, nakon 38 godina vladavine. Nasledio ga je sin Mohamed.

1999. Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

2000. Lans Armstrong je drugu godinu za redom pobedio na prestižnoj trci "Tur d Frans", iako su lekari tokom njegovog lečenja 1996. godine procenili da su male šanse da prezivi galopirajući rak.

2001. Jedini međunarodni aerodrom u Šri Lanki je zatvoren kada su "Tamilski tigrovi" izvršili teroristički napad na obližnju vojnu vazduhoplovnu bazu. U napadu je ubijeno 18 ljudi, a unisteno ili oštećeno 13 aviona.

2002. U izraelskom raketnom napadu na pojas Gaze ubijen je šef oružanog krila islamističkog pokreta Hamas za tu oblast, Salah Šehade, koji je bio meta napada. U napadu je poginulo još 14 Palestinaca, a oko 140 je radnjeno.

2003. U Mostaru je svečano otvoren most čija je obnova trajala sedam godina. Stari most, koji je bio simbol tog grada srušili su 9. novembra 1993. pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Grad je tada bio podeljen na hrvatski i bošnjački deo.

2005. U terorističkim napadima u egipatskom letovalištu Šarmel-Šeik i u hotelima u obližnjem Nema Beju poginulo je 88, a ranjeno preko 150 osoba.

2006. U Beču je održan sastanak predsednika i premijera Srbije Borisa Tadića i Vojislava Koštunice i Kosova Fatmira Sejdiua i Agima Čekua o statusu te pokrajine. To je prvi susret lidera Srbije i Kosova od kada je 1999. ta pokrajina prešla pod upravu UN.

2007. Umro je bivši avganistanski kralj Mohamed Zahir Šah koji je vladao Avganistanom od 1933. do 1973. kada je svrgnut. Do 2002. živeo je u izgnanstvu u Italiji.
Quote
23.06.2014, 09:57
Poruka: #24
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 24. jul


916 - Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

1189 - Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu nemačkog cara Fridriha I Barbarosu na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.

1540 - Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel, glavni savetnik engleskog kralja Henrija VIII.

1567. Škotska kraljica Marija Stjuart primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobegla je u Englesku gde je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

1701. Antoan da la Mot Kadilac osnovao je na obali reke Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

1704. Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele su Gibraltar od Španaca.

1783. Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći deo Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

1799. Napoleon je izvojevao svoju poslednju pobedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

1802. Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac, koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo").

1804. Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

1824. Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsedničih izbora u SAD.

1828. Rođen je ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u delu "Šta da se radi" izneo je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

1883. Metju Veb, prvi čovek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

1906. Umro je Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze ("Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira").

1923. U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dela turske države.

1943. Bombardovanjem Hamburga, savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo operaciju "Gomora".

1946. SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim ostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.

1967. Francuski predsednik Šarl de Gol završio je svoj govor u Montrealu usklikom "Živeo slobodni Kvebek", što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol je bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1974. Konstantin Karamanlis je, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

1974. Umro je britanski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1976. Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

1980. Umro je britanski filmski glumac komičar Piter Selers, koji se proslavio filmom "Dr Strendžlav" i serijom filmova o detektivu Kluzou (Pink Panter).

1981. U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

1990. Američki ratni brodovi u Persijskom zalivu stavljeni su u stanje pripravnosti zbog koncentracije iračkih trupa na kuvajtskoj granici.

1991. Umro je američki pisac, poreklom poljski Jevrejin, Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

1993. Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane pre 1992.

1995. Bombaš-samoubica, član militantne islamske organizacije "Hamas", aktivirao je bombu u autobusu u Tel Avivu od čije je eksplozije poginulo šest, a ranjeno 32 ljudi.

1996. U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo je 57, a ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji dve bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

1999. U selu Staro Gracko, na Kosovu, ubijeno je 14 srpskih seljaka dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu.

2000. Umro je francuski filmski reditelj Klod Sote, koji se proslavio filmom "Vreli asfalt". Za film "Sasvim obična priča" osvojio je 1980. Oskara za najbolji strani film.

2001. SR Jugoslavija je dobila šestu saveznu vladu s premijerom Dragišom Pešićem na čelu, funkcionerom Socijalističke narodne partije Crne Gore.

2003. Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u leto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrebljenje i zločin protiv čovečnosti.
Quote
23.06.2014, 09:58
Poruka: #25
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 25. jul


1261. Mihailo VIII Paleolog vratio Konstantinopolj i ponovo ga proglasio prestonicom Vizantije. Grad 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali i s Mlečanima ga proglasili prestonicom Latinskog carstva, a prestonica Vizantije premeštena u Nikeju.

1593. Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare pre dolaska na francuski presto 1589. i vođa francuskih protestanata, prešao u katoličanstvo.

1712. Vojska švajcarskih protestanskih kantona u bici kod Vilmergena potukla snage katoličkih kantona, čime su u Švajcarskoj okončani verski ratovi.

1817. Po povratku u Srbiju ubijen vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović Karađorđe. Posle sloma ustanka 1813. izbegao u Austriju, zatim u Rusiju.

1834. Umro engleski pesnik Semjuel Tejlor Kolridž. Njegove poeme "Stari mornar" i "Kubla kan" smatraju se vrhunskim delima romantične, intuitivne poezije, na njegovim teorijskim pogledima zasnovana englesko-američka "nova kritika".

1843. Umro škotski hemičar Čarls Mekintoš, izumitelj nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

1848. Rođen britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer i ministar inostranih poslova. 1917. predložio stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini.

1848. Austrijanci u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine, suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu državu.

1878. Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla u Vašington.

1894. Rođen američki filmski glumac Volter Brenan, najčuveniji epizodista svetske kinematografije. Igrao u više od 100 filmova, dobitnik više Oskara.

1898. Vojska SAD u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio status pridružene države SAD.

1907. Japan proglasio protektorat nad Korejom s pravom kontrole vlade te zemlje.

1909. Francuski pilot Luj Blerio prvi avionom preleteo Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka, kod Kalea, do Dovera preleteo za 37 minuta.

1917. Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena na smrt pod otužbom da je špijunirala za Nemce tokom Prvog svetskog rata.

1934. Nacisti u Beču ubili kancelara Austrije Engelberta Dolfusa.

1943. Italijanski diktator Benito Musolini primoran, posle sednice Velikog fašističkog veća, da podnese ostavku. Kralj Viktor Emanuele za premijera imenovao maršala Pjetra Badolja. Musolini uhapšen i interniran, a 1945. streljan.

1952. Stupio na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik, što je bila prva faza stvaranja Evropske unije.

1956. U sudaru italijanskog i švedskog broda "Andrea Dorija" i "Stokholm" ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo 50 osoba.

1957. Tunis postao republika, za predsednika izabran Habib Burgiba.

1963. SSSR, SAD i Velika Britanija zaključili ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

1968. Papa Pavle VI zabranio vernicima Rimokatoličke crkve sve veštačke metode sprečavanja začeća.

1978. U bolnici u Lankaširu, u Velikoj Britaniji, rođen Luis Džoj Braun, prva "beba iz epruvete".

1982. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat u Bejrutu potpisao deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije Ujedinjenih nacija o postojanju države Izrael.

1986. Umro američki filmski režiser italijanskog porekla Vinsent Mineli, 1958. dobitnik Oskara za film
"Žiži".

1991. Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov predložio liderima Komunističke partije SSSR-a novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da odbace zastarele ideološke dogme.

1992. Italijanska vlada poslala 7.000 vojnika na Siciliju, u nastojanju da razbije mafiju.

1994. Izrael i Jordan u Vašingtonu potpisali deklaraciju kojom je okončano ratno stanje između dve države.

1995. Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru SFRJ u Hagu podigao optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i još 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

2000. Supersonični avion "konkord" kompanije Er Frans srušio se blizu Pariza neposredno po poletanju. Poginulo 109 putnika i članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bila prva nesreća "konkorda" otkako je počeo da leti, 1969.

2001. General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločine nad Srbima 1993. u Medačkom džepu, kod Gospića, u Hrvatskoj, predao se Haškom tribunalu. Na osnovu odluke Sudskog veća 20. februara 2002. Ademi pušten na slobodu do početka suđenja.

2002. Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju zemljišne posede, prvi put od 1917.
Quote
23.06.2014, 09:59
Poruka: #26
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 26. jul


1847. Liberija, država oslobođenih američkih robova koji su se doselili u Afriku, postala prva nezavisna republika u Africi.

1856. U Dablinu rođen engleski dramski pisac, novinar i kritičar Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo pisanjem romana i pozorišnih kritika, proslavio se mnogobrojnim pozorišnim delima. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925.

1858. Lajonel Rotšild prvi Jevrejin koji je postao član donjeg doma parlamenta Velike Britanije.

1875. Rođen švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Razlikovao dva sloja podsvesnog, individualno i kolektivno.

1894. Rođen engleski pisac Aldo Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista XX veka. Njegovi "romani ideja" zasnovani na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela.

1908. Rođen čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, osnivač Socijalističke partije i prvi marksista na čelu Čilea. Ubijen u udaru vojne hunte pod vođstvom generala Augusta Pinočea 11. septembra 1973.

1909. Pokušaj Vlade Španije da u Kataloniji mobiliše rezerviste za borbe u Maroku doveo do ustanka u Barseloni, koji je krvavo ugušen.

1928. Rođen američki filmski režiser Stenli Kjubrik. Autor brojnih remek-dela filmske umetnosti.

1941. Predsednik SAD Frenklin Delano Rozevelt "zamrzao" svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu.

1943. Rođen britanski muzičar Mik Džeger, osnivač i pevač u rok-grupi "Roling stouns".

1945. Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobedili laburisti, a njihov lider Klement Atli na mestu premijera zamenio Vinstona Čerčila.

1950. Američki vojnici, tokom Korejskog rata, počinili masakr nad stotinama nenaoružanih izbeglica u selu No Gun Ri.

1952. Umrla Eva Peron, popularna prva dama Argentine, supruga Huana Perona.

1953. Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro počeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste.

1956. Predsednik Egipta Gamal Abdel Naser nacionalizovao Suecki kanal, koji je bio pod kontrolom anglo-francuske kompanije.

1963. U zemljotresu u Skoplju, glavnom gradu Makedonije, poginulo više od 1.000 ljudi, grad razrušen.

1965. Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla nezavisnost.

1974. Konstantin Karamanlis formirao prvu civilnu vladu Grčke posle sedmogodišnjeg vojnog režima u Grčkoj.

1984. Umro američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač instituta za ispitivanje javnog mnjenja.

1995. Peru i Ekvador se sporazumeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši jednomesečan rat.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu otpečatio optužnicu protiv generala Hrvatske vojske u penziji Anta Gotovine, okrivljenog za zločine nad Srbima za vreme i posle operacije Oluja 1995. u Krajini, u Hrvatskoj. Gotovina od tada u bekstvu.

2002. U Haškom tribunalu saopšteno da je penzionisani jugoslovenski admiral Milan Zec, u nedostatku dokaza, oslobođen optužbi za ratne zločine u okolini Dubrovnika 1991.

2002. Umro Badi Bejker, američki kompozitor koji je komponovao muziku za preko 200 filmova Volta Diznija.

2003. U 78. godini umro britanski reditelj Džon Šlezinger. Njegov film "Ponoćni kauboj" nagrađen Oskarom.
Quote
23.06.2014, 10:03
Poruka: #27
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 27.jul


916. Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, učenik slovenskih prosvetitelja, solunskih Grka Kirila i Metodija, jedan od najistaknutijih pisaca stare slovenske književnosti. Posle misionarskog rada u Panoniji i Moravskoj i boravka u Bugarskoj, u Ohridu je podigao manastir koji i sada postoji, a 886. je osnovao školu kroz koju je prošlo oko 3.500 učenika.

1189. U Nišu su srpski veliki župan Stefan Nemanja i nemački car Fridrih I Barbarosa (Friedrić Barbaroša), koji je predvodio vojsku krstaša na putu ka Bliskom istoku, sklopili sporazum o saradnji, što je prvi srpsko-nemački ugovor.

1789. Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, preteču Stejt dipartmenta.

1824. Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Sin (Alexandre Dumas Fils), koji je udario temelje pozorišne društvene drame. Napisao je 16 pozorišnih komada, uključujući dramatizaciju romana 'Dama s kamelijama'. Ostala dela: drame 'Nezakoniti sin', 'Deniza', 'Gospodin Alfons', 'Polusvet'.

1830. U Francuskoj je izbila trodnevna 'Julska revolucija' izazvana odlukom kralja Šarla X Burbonskog (Charles Bourbon) da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promeni izborni zakon da bi ponovo uspostavio feudalno-apsolutistički poredak. Narod Pariza je podigao barikade i oborio dinastiju Burbona, a na presto je došao Luj Filip (Louis Philippe) iz dinastije Orleana (Orleans).

1835. Rođen je italijanski pisac Djozue Karduči (Giosue Carduči), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1906, profesor Univerziteta u Bolonji. Pored poezije, pisao je književne, estetske i filološke studije. Dela: pesničke zbirke 'Jambi i epode', 'Nove rime', 'Varvarske ode'.

1839. Između Kine i Velike Britanije izbio je Opijumski rat pošto su kineske vlasti u kantonskoj luci zaplenile i uništile 20.000 sanduka opijuma. Rat je 1842. završen porazom Kine, koja je primorana da Britancima ustupi Hongkong, otvori pet luka za britansku trgovinu, plati ratnu odštetu i zaključi neravnopravan ugovor kojim je britanskim građanima u Kini dala velike privilegije.

1841. U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, čije su čak i pesme koje je napisao kao dečak ušle u mnoge antologije. Obeshrabren stanjem u Rusiji padao je u rezignaciju i osećao nemoć inteligencije da reši teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je proterivan na Kavkaz. Dela: roman 'Junak našeg doba', drama 'Maskarada', poeme 'Demon', 'Mciri', 'Pesma o trgovcu Kalašnikovu', pesme 'Oblaci', 'Misao', 'Prorok', 'Dimiskija', 'Otadžbina', 'Borodino'.

1844. Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton (John), jedan od osnivača atomske teorije materije. Objasnio je Prustov zakon stalnih proporcija, postavio zakon umnoženih proporcija i prvi određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata. Ispitivao je osobine gasova, postavio zakon parcijalnih pritisaka i bavio se meteorologijom. Patio je od slepila za boje, pa je proučavao i tu anomaliju, koja je po njemu nazvana daltonizam. Shvatanja je izložio u trotomnom delu 'Novi sistem filozofije hemije'.

1867. Rođen je španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja (Enrique, y Campina), koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Dela: klavirska zbirka 'Gojekas', 'Španske igre' za klavir.

1872. Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor 'Marša na Drinu'. Kompoziciju i solo pevanje je studirao u Minhenu, a po dolasku u Beograd osnovao je vojni orkestar. Zajedno sa Stevanom Stojanovićem Mokranjcem i Kostom Manojlovićem osnovao je 1899. 'Srpsku muzičku školu' koja sada nosi ime 'Mokranjac'. Bio je direktor Beogradske opere. Dela: prva srpska opera 'Na uranku', horske pesme (zbirka 'Seljančice'), solo pesme, muzika za dramske komade, vojni marševi.

1905. Rođen je srpski slikar Petar Lubarda, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od naših najznačajnijih slikara 20. veka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Pre Drugog svetskog rata je stvarao postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom slike guste materije i zasićene atmosfere. Posle rata je postepeno promenio orijentaciju i stvaralački impuls i snažan slikarski temperament su ga uputili na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predele, mrtvu prirodu, portrete, a u poslednjem stvaralačkom periodu oprobao se u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

1915. Rođen je italijanski operski pevač Mario del Monako (Monaco), kojeg su kritičari proglasili 'tenorom epohe'. Umetničku karijeru počeo je 1941. u Milanskoj skali. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednim osećanjem za scenu, stekao je ogromnu popularnost i priznanje kritike.

1917. Umro je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher (Theodor Koćer), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.

1921. Kanadski lekari Frederik Grant Benting (Frederick, Banting) i Čarls Best (Charles) su prvi put izolovali insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

1941. Srpski ustanici u Lici oslobodili su u Drugom svetskom ratu mesto Srb, razorili prugu Knin-Drvar, razbili u Srpskom klancu četu ustaša i potom zauzeli Otrić i Donji Lapac. Ustanak protiv ustaša i nemačkih okupatora je posle Kninske krajine zahvatio Dalmaciju, Kordun, Baniju, zapadnu Slavoniju. Dan napada na Srb je u vreme postojanja SFRJ proslavljan kao dan ustanka naroda Hrvatske.

1953. U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji ratni sukob u kojem je na obe strane poginulo više od 1,7 miliona ljudi.

1954. Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

1955. Austrija, aktivni saučesnik nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu, obnovila je državni suverenitet pošto su je posle 17 godina napustile strane trupe - nemačke posle poraza Trećeg rajha 1945, a savezničke 10 godina potom.

1965. Američki avioni su u Vijetnamskom ratu prvi put napali protivvazdušne sisteme severnovijetnamske armije.

1967. Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koje je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Pešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Prve zbirke stihova objavio je 1914. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđivanje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Bio je i plodan prozni pisac, a pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama 'Rodoljubive pesme', 'Na pragu', 'Stihovi', zbirke pripovedaka 'Bunja i drugi u Ravangradu', 'Varljivo proleće', 'Pomerene savesti', 'Prepelica u ruci', 'Dah života', 'Moloh'.

1970. Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je gvozdenom rukom vladao zemljom i portugalskim kolonijama od 1933. do smrti. Ustavom od 1933. pretvorio je Portugaliju u 'korporativnu i autoritarnu republiku', ugušio opozicione partije i ukinuo građanske slobode. Prethodno je 1930. osnovao Nacionalnu uniju i potom je uz pomoć te stranke i podršku vojske i zloglasne tajne političke policije PIDE ojačao ličnu diktaturu.

1976. Velika Britanija je posle četiri godine međudržavne napetosti, koju je forsirao diktator Idi Amin, prekinula diplomatske odnose sa Ugandom, pribegavši prvi put za 30 godina tako drastičnom potezu protiv neke države.

1980. U izbeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Muhamed Reza Pahlavi, koji je vladao Iranom 37 godina. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na nameru premijera i vođe Nacionalnog fronta Muhameda Mosadeka da suzi njegova vladarska prava, ali je posle samo desetak dana povratio vlast zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.

1981. Umro je američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler (William Wyler), čiji se filmovi odlikuju stilskom perfekcijom. Dobio je Oskara za filmove 'Gospođa Miniver', 'Ben Hur' i 'Najlepše godine našeg života'. Ostali filmovi: 'Orkanski visovi', 'Male lisice', 'Kako ukrasti milion dolara', 'Naslednica', 'Detektivska priča', 'Keri', 'Praznik u Rimu', 'Prijateljsko ubeđivanje'.

1984. Umro je engleski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn (James Mason), koji je najčešće tumačio karakterne uloge pametnih i sebi okrenutih ličnosti. Filmovi: 'Begunac', 'Sedmi veo', 'Čovek u sivom', 'Zvezda je rođena', 'Julije Cezar', 'Lolita', 'Sever severozapad', 'Lord Džim', 'Galeb', 'Ubistvo po narudžbini'.

1985. U državnom udaru u Ugandi svrgnut je predsednik Milton Obote, koji je bio šef države od 1966. do 1971, kad ga je oborio Idi Amin, i ponovo od 1979. do 1985. Novim šefom države proglasio se genaral Tito Okelo (Okello).

1990. Belorusija je proglasila nezavisnost od ŠSR.

1993. U Ženevi je počela desetodnevna konferencija na kojoj su, prvi put posle tri meseca, direktno pregovarali predstavnici triju zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini - srpske, muslimanske i hrvatske. Pored međunarodnih predstavnika, na skupu su učestvovali lideri Jugoslavije i Hrvatske, ali konferencija nije uspela da zaustavi građanski rat u BiH.

1996. Tokom Olimpijskih igara, u Atlanti je eksplodirala bomba u zabavnom parku, usmrtivši dvoje i ranivši 110 ljudi.

2002. U udesu ukrajinskog lovca 'SU-27' na aeromitingu u blizini ukrajinskog grada Lavova poginulo je 89 i ranjeno 199 posetilaca.
Quote
23.06.2014, 10:06
Poruka: #28
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 28. jul

1330. - Srpski kralj Stefan Dečanski je kod Velbužda do nogu potukao vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana i tako onemogućio njegov dogovor s romejskim (vizantijski) carem Andronikom III Paleologom da Bugarska i Romeja zajednički napadnu Srbiju i okončaju njenu vojnu nadmoć na Balkanskom poluostrvu.

1586. - Ser Thomas Harriot doneo je krompir u Evropu.

1750. - Umro je Johan Sebastijan Bah, nemački kompozitor, jedan od najznačajnijih stvaralaca u istoriji muzike. U svoje vreme više je cenjen kao orguljaš nego kao kompozitor. Tek je Feliks Mendelson izvođenjem njegove "Pasije po Mateju" otkrio njegov muzički genije. Bahovo stvaralaštvo znači raskidanje sa srednjevekovnim misticizmom, kao i vrhunac i završetak baroknog polifonog stila. Komponovao je preludijume, fuge, tokate za orgulje, svite, violinske koncerte, svetovne i duhovne kantate i dr. Glavna dela: "Dobro temperovani klavir", "Umetnost fuge" za klavir, "Brandenburški koncerti"...

1794. - Giljotiniran je Maksimilijan Robespjer, jedan od najznačajnijih vođa Francuske buržoaske revolucije i vođa najrevolucionarnije partije svoga vremena - Jakobinaca. Uz njega su na giljotini završili i njegovi najbliži saradnici: Sen Žist, Leb, Kuton...

1821. - Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

1830. - U Julskoj revoluciji u Francuskoj oboren je kralj Šarl X, a na presto je došao Luj Filip.

1899. - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971. Uređivao je više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti".

1900. - Louis Lassing iz Konektikata postao je tvorac prvog hamburgera.

1914. - U Americi je prvi put odigran fokstrot, okretna igra u 4/4 taktu.

1933. - U Njujorku je dostavljen prvi muzički telegram.

1941. - U odmazdi za požare u nemačkim garažama, Nemci su u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja i pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta.

1942. Umro britanski arheolog Vilijam Pitri, koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu i vodio ih gotovo pola veka. Osnovao Britansku arheološku školu u Egiptu.

1945. Američki bombarder B-25 u gustoj magli udario u "Empajer stejt bilding" u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo 14 ljudi.

1968. Umro nemački hemičar i nuklearni fizičar Oto Han, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. Jedan od inicijatora i potpisnika Getingenškog apela protiv atomskog naoružanja.

1976. U zemljotresu u kom je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo najmanje 242.000, a povređeno 164.000 ljudi.

1984. Predsednik SAD Ronald Regan otvorio Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

1999. Evropski sud za ljudska prava proglasio Francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda tog suda jednoj evropskoj zemlji.

2000. Mirovne trupe Ujedinjenih nacija ušle u delove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael 24. maja, posle 22 godine, povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.

2001. Alehandro Toledo preuzeo dužnost predsednika Perua. On je prvi predsednik indijskog porekla u istoriji te zemlje.
Quote
23.06.2014, 10:08
Poruka: #29
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 29. jul

1526. - U pohodu na Ugarsku, turska vojska je nakon tronedeljne opsade zauzela Petrovaradin. Posle toga Turci su osvojili susedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na reci Dravi, prešli u Ugarsku i 29. avgusta potukli kod Mohača vojsku kralja Ljudevita II.

1588. - Britanska flota pod komandom lorda Hauarda (Howard) i ser Fransisa Drejka (Francis Drake) porazila je Špansku "Nepobedivu armadu" od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao Španski kralj Filip II.

1805. - Rođen je francuski istoričar i političar Aleksis de Tokvil (Alexis Tocqueville), čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ("Američka demokratija").

1856. - Umro je nemački kompozitor Robert Šuman (Schumann), jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir i za violončelo, ciklusi solo pesama).

1864. - Suspendovano Društvo srpske slovesnosti obnovljeno je pod imenom Srpsko učeno društvo, na taj način što su svi članovi suspendovanog Društva imali priliku da pismeno izjave ministru prosvete da se prihvataju članstva u Srpskom učenom društvu. Osnovni zadatak Društva bio je: "zanimati se naukama i veštinama, u koliko se one najbliže odnose na Srpstvo". U početku, Društvo je imalo dvadeset četvoro redovnih, četrdeset četvoro počasnih i šezdeset četvoro korespondentnih članova. Rad Društva odvijao se u četiri odseka: Odsek za nauke moralne, jezikoslovne i literarne; Odsek za nauke prirodoslovne i matematične; Odsek za nauke istorijske i državne; Odsek za veštine.

1871. - Rođen je Grigorij Jefimovič Rasputin, sibirski seljak pustolov, a zatim verki sektaš. Bavio se "lečenjem i proricanjem". Preko sujeverne i razvratne aristokratije dospeo je na carski dvor, gde je vršio veliki uticaj na porodicu poslednjeg ruskog cara Nikolaja, a naročito na caricu. Njegov štetan uticaj naročito se pokazao u Prvom svetskom ratu, kada je okružen nemačkim agentima i aferašima uticao na smenjivanje i postavljanje vojnih zapovednika i ministara. Decembra 1916. sklopljena je protiv njega zavera monarhista koji su verovali da će njegovim ubistvom spasti monarhiju, te ga je ubio knez Jusufov.

1878. - Počela je austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine, na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.

1883. - Rođen je Benito Musolini, italijanski državnik i političar. Oktobra 1922. sa kongresa fašističke partije koji je održan u Napulju, organizovao je pohod na Rim u kojem je učestvovalo 60.000 fašista. Prestrašen pohodom i opštim stanjem u zemlji, kralj Vitorio Emanuel poverava mu mandat za sastav vlade. Od tada počinje Musolinijeva fašistička diktatura u Italiji, koju karakteriše strahovit teror i imperijalistička politika. Kao "duče" (vođa), vodio je ratove protiv Etiopije 1936, Albanije 1939, Francuske i Grčke 1940, Jugoslavije 1941 i SSSR-a 1941-1943. Jula 1943. doživeo je poraz u Velikom fašističkom veću. Kada je obrazovana nova vlada maršala Badolja, Musolini je uhapšen. Ubijen je 1945. godine.

1890. - Umro je Vinsent Van Gog, holandski i francuski slikar, jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih evropskih slikara. Početni period vezuje ga za realizam, ali nakon prelaska iz Holandije u Pariz, on rasvetljava paletu boja i uklapa se u impresionistički stil. Karakteriše ga jaka ekspresivnost i emotivnost. Slike su proizvod njegovih emocija. Dela: "Doktor Gaše", "Slika moje sobe", "Suncokreti", "Žitno polje pod čempresima", autoportreti...

1900. - Anarhista Gaetano Bresci izvršio je atentat na italijanskog kralja Umberta I. Atentator je 1901. izvršio samoubistvo.

1905. - Rođen je Švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjold), generalni sekretar UN od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesreći u Africi na jednom od svojih mirovnih putovanja (kongoanska kriza). Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

1920. - Ministarstvo vojske i mornarice formiralo je "Odeljenje za vazduhoplovstvo".

1937. - Japanske trupe okupirale su u Kinesko-japanskom ratu kineski grad Tjencin.

1938. - Dennis the Menace first appeared in the 'Beano' comic

1940. - Počela je vazdušna ofanziva Nemačke na Veliku Britaniju u Drugom svetskom ratu.

1941. - Višijevska Francuska i Japan potpisali su sporazum o "zajedničkom protektoratu" nad Indokinom. Francuska je nastavila upravljanje Indokinom, a Japan je poslao trupe.

1946. - U Parizu je počela mirovna konferencija zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije od 29.7. do 16.10, potpisani su 10. februara 1947.

1948. - Na stadionu "Vembli" u Londonu Engleski kralj Džordž VI otvorio je 14. Olimpijske igre posle Drugog svetskog rata.

1956. - "Calypso" Žaka Kustoa usidrio se na 7.500 metara ispod mora, čime je postavljen rekord.

1965. - Održana je premijera filma Bitlsa "Help" kojoj je prisustvovala i kraljica Elizabeta.

1967. - U Vijetnamskom ratu u požaru je oštećen američki nosač aviona "Forestal" pri čemu je poginulo 130 ljudi.

1973. - Grci su se na referendumu, koji je raspisala vojna hunta, izjasnili za ukidanje monarhije, a vođa vojne hunte pukovnik Jorgos Papadopulos postao je predsednik Grčke.

1981. - U katedrali Svetog Pavla u Londonu venčali su se naslednik britanskog prestola, princ od Velsa Čarls (Charles), i ledi Dajana Spenser (Diana Spencer).
1983. - Umro je španski filmski režiser Luis Bunjuel (Bunuel), jedan od najvećih reditelja u svetskoj kinematografiji, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima ("Andaluzijski pas", "Viridijana", "Lepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije").

1983. - Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven (David), dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi".

1985. - Alan Garsija (Garcia) inaugurisan je za novog predsednika Perua, i sa 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.

1992. - Bivši istočnonemački komunistički lider Erih Honeker (Erich Honecker) došao je u Berlin, nakon osam meseci provedenih i čileanskoj ambasadi u Moskvi, da se suoči sa optužnicom za smrt mnogih nemačkih građana koji su preko Berlinskog zida pokušali da pobegnu u tadašnji Zapadni Berlin.

1994. - Bivši italijanski premijer Betino Kraksi (Bettino Craxi) osuđen je na osam i po godina zatvora pod optužbom za prevaru. Kraksi je presudu dočekao u izbeglištvu u Tunisu, gde je i umro.

1996. - Kina je izvela nuklearnu probu jačine 4,3 stepena Rihterove skale na Lop Noru, a potom obećala da će se ubuduće pridržavati moratorijuma na nuklearne probe.

1999. - U Sarajevu je počeo samit Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Delegacije iz 39 zemalja i predstavnici 17 međunarodnih organizacija usvojili su 30. jula deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana. Srbiji, koja nije pozvana na samit, poručeno je da može da se priključi Paktu kada prihvati demokratske promene.

2001. - Umro je bivši lider poljske komunističke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek).
Quote
23.06.2014, 10:09
Poruka: #30
Nije na vezi
Dogodili se u Julu
Dogodilo se na dan 30. jul

1419. - Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i izbacili kroz prozor katoličke članove gradske uprave, zajedno sa gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova (1419-36).

1511. - Rođen je italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari (Giorgio Vasari), autor dela "Životi slikara, vajara i arhitekata", koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

1729. - Osnovan je grad Baltimor.

1771. - Umro je engleski pesnik Tomas Grej (Thomas Gray), autor pesme "Elegija napisana na seoskom groblju", koja se smatra jednom od najlepših pesama napisanih na engleskom jeziku.

1784. - Umro je francuski filozof Deni Didro (Denis Diderot), predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije" ("Filozofske misli", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Dalamberov san").

1792. - 500 dobrovoljaca iz Marseja ulazeći u Pariz pevalo je "Ratnu pesmu Rajnske armije", koja je kasnije dobila naziv "Marseljeza".

1818. - Rođena je Emili Bronte, jedna od triju sestara - engleskih književnica. Najznačajnije delo: roman "Orkanski visovi".

1874. - Prvi put je bejzbol igran van granica SAD-a.

1898. - U Kastelfordu (Jorkšir) je rođen Henri Mur, engleski skulptor. Njegova vizija inspirisana je arhaičnom i primitivnom umetnošću, prekolumbovskom epohom naročito. Pojedine njegove ideje bliske su Brankusiju i Pikasu. Verovao je da umetničko delo treba da ima svoju vlastitu vitalnost nezavisno od teme koju predstavlja. Omiljena njegova tema - ležeća figura - obeležena je često ritmom punog i praznog i oblicima organske prirode. Poznata dela: "Ležeća figura", "Krajevski par", "Majka i dete", "Porodična grupa" i dr.

1898. - Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark-Šoenhauzen (Otto von Bismark-Shoenhausen), ujedinitelj Nemačke. Prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar", bio je predsednik vlade punih 28 godina, do 1890. kada je na zahtev cara Vilhelma II podneo ostavku.

1912. - Umro je japanski car Mucuhito (Mutsuhito), koji je tokom vladavine od 1867. ukinuo šogunate, uspostavio centralnu vlast i transformisao Japan u modernu državu.

1921. - Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države kojim je Komunistička partija Jugoslavije kao prevratnička organizacija stavljena van zakona, njeni poslanici lišeni mandata, a propaganda komunizma proglašena zločinom.

1930. - Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom od 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.

1932. - Otvorene su 10. Olimpijske igre u Los Anđelesu.

1935. - U Velikoj Britaniji je objavljena prva džepna knjiga, "Penguin book", prema ideji Alena Lejna (Allen Lane) da napravi "knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta". Prva knjiga bio je "Arijel" Andrea Moroa (Maurois).

1945. - Japanska podmornica potopila je u Drugom svetskom ratu američku krstaricu "Indijanapolis". Poginulo je 800 ljudi.

1971. - U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona "Boing 727" poginule su 162 osobe.

1971. - Američki vasionski brod "Apolo 15" sa kosmonautima Dejvidom Skotom (David Scott) i Đemsom Irvinom (James Irnjin) spustio se na Mesec.

1974. - Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru.

1975. - U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS) koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR-a i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda (Gerald). Jugoslovensku delegaciju predvodio je Josip Broz Tito. KEBS je kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).

1976. - Japanski tim pobedio je ruski u finalnoj odbojkaškoj utakmici za žene na Olimpijadi.

1980. - Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, nakon 74 godine britansko-francuske uprave.

1981. - Otvorena je rekonstruisana stara zgrada beogradskog aerodroma za putnike u domaćem saobraćaju.

1989. - Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali su grupu za pritisak za brže reforme. Grupu su vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

1993. - Lideri bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni je nastavljen i trajao je do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

1996. - Na Barbadosu je u 92. godini umrla Klodet Kolber (Claudette Colbert), zvezda holivudskih komedija tridesetih godina.

1997. - U eksplozijama bombi dvojice arapskih bombaša-samoubica na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo je 18, a ranjeno najmanje 170 ljudi.

1999. - Napuštajući obale Panamskog kanala, nakon gotovo jednog veka, SAD su zvanično zatvorile panamsku operaciju.

2001. - Kanada je prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.

2002. - Predsednici Demokratske republike Kongo i Ruande, Džozef (Joseph) Kabila i Pol (Paul) Kagame, potpisali su mirovni ugovor u cilju okončanja građanskog rata koji je počeo 1998. tokom kojeg je umrlo od gladi ili nedostatka medicinske nege više od 2,5 miliona ljudi, uglavnom civila.

2005. - Na Svetskom prvenstvu u Montrealu vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore postala je novi svetski prvak. Srebrnu medalju osvojila je Mađarska, a bronzanu Grčka.
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum