Datum i vreme: 28.03.2024, 21:32 Dobro Došli, Gost! (PrijavaRegistracija)


Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)
Cevap yazOdgovori  Nova TemaNova Tema 

13749 views

Uskrs, praznik nad praznicima

08.04.2014, 20:20
Poruka: #1
Nije na vezi
Rainbow Uskrs, praznik nad praznicima
„Ovo je dan koji stvori Gospod,
radujmo se i veselimo se u njemu!”


„Hristos vaskrse“ pozdravljaće i otpozdravljati sa „Vastinu vaskrse“ pravoslavni vernici u narednu nedelju, 27. aprila. Tog dana ove godine je Uskrs, svetkuje se vaskresenje Hristovo, najveći je hrišćanski praznik u godini. U njemu se slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće svih živih. Vernici neguju običaje uoči Uskrsa, na sam dan i posle praznika. Međutim, zbog radosti koju ovaj praznik nosi, naročito deci, Uskrsu se obraduju i oni koji ga ne praznuju iz religioznih razloga. Radost u srcu, praštanje u duši i lepota u oku deo su uskršnjeg praznika svake godine. Podelite lepotu i radost sa najbližima, opostite bližnjima i uživajte u darovima življenja. „Lisa” vam poklanja nešto više podataka o praznovanju, istoriji i tradiciji kod pravoslavnih o Uskrsu, to jest Vaskrsu. Rimokatolici praznik nazivaju Uskrs, jer je Hrist uskrsnuo, dok je kod pravoslavnih ispravno da se praznik zove Vaskrs, jer oni izgovaraju vaskrnuće Hristovo. U istočnim krajevima i Makedoniji ovaj praznik se zove Velikden, a u zapadnim Vizam. Uskrs je prolećni praznik, pa označava i početak novog buđenja prirode. Zato je ovo jedini praznik koji se i po običajnim i po crkvenim propisima ne mora obeležavati u kući, već se može porodično odlaziti u prirodu i praznovati. Posebnu draž prazniku daju crveno bojena i šarena jaja. Ona imaju višestruko značenje. Uskrsu prethodi sedmonedeljni veliki, časni post, kojim se vernici pripremaju za praznik i za pričešće. Post ima i duhovnu i telesnu stranu. Telesni je uzdržavanje od teške i mrsne hrane, a duhovni od grešnih želja, misli i dela. Pored toga, prethodi mu i nekoliko manjih praznika:
Quote
08.04.2014, 20:20
Poruka: #2
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Lazareva subota - Vrbica


Subota uoči praznika Cveti (koji uvek padaju u šestu nedelju Časnog posta) posvećena je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara, i na ulazak Hristov u Jerusalim, gde su ga deca svečano dočekala i pozdravila.
Tada se u našim hramovima u popodnevnim časovima služi večernje bogosluženje, i u crkvu se unose mladi vrbovi lastari, tek olistali. Pošto se vrba osveti, sveštenik narodu deli grančice, i zatim se vrši trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima. Narod obilazi oko hrama uz pevanje tropara Lazareve subote.
Ovaj praznik je isključivo praznik dece. Za taj dan majke svečano obuku svoju decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, donose, svečano obučenu, crkvi, kupuju im zvončiće vezane na trobojku i stavljaju oko vrata. Deca se raduju, trče po porti i učestvuju u ophodu oko crkve. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila. Sa ovim danom počinju veliki Vaskršnji praznici. .

Vrbica ili Lazareva subota


Srpska pravoslavna crkva slavi Vaskrsenje Lazarevo ili Lazarevu subotu, praznik kojim se obeležava uspomena na poslednje čudo Hristovo pred nedelju Stradanja. Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu.

Srpska pravoslavna crkva slavi Vaskrsenje Lazarevo ili Lazarevu subotu, praznik kojim se obeležava uspomena na poslednje čudo Hristovo pred nedelju Stradanja.


Hristos je stigao u Vitaniju, kako je zapisano, četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao ga iz groba, pa taj praznik slovi i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U pravoslavnoj hrišćanskoj veri taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika.

Vaskrsenje Lazarevo, naljutilo je prvosveštenike i neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živeo još 30 godina po vaskrsenju, propovedajući hrišćanstvo. U Larnaki na Kipru, i danas postoji crkva svetog Lazara Četvorodnevnog u kojoj je služio i, kako kaže predanje, od tuge za raspetim Hristom nikada se više nije nasmejao.

Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dečije radosti jer je, prema Jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko".

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedeljne liturgije na Cveti, kada se obavlja ritual blagosiljanja vrbe.

Vrbove grane koje se potom dele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Quote
08.04.2014, 20:21
Poruka: #3
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim - Cveti



Dan posle Lazareve subote, u nedelju, Hrist je pošao sa svojim učenicima u Jerusalim. Približavao se jevrejski praznik Pasha. Kada je Hrist na magarcu ušao u Jerusalim, dočekan je oduševljenim uzvicima i pesmom naroda. Po putu kuda je prolazio, mnogi su bacali svoje haljine ili grančice sa drveća.Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i carskim: „Evo Car tvoj ide tebi krotak“ (Zah. 9, 9; Mt. 21, 5). A Njegov ulazak uistinu beše krotak: „i jaše na magarici, i magaretu, mladunčetu tovarne životinje“ (Mt 21,5). „Osana sinu Davidovu! Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje! Osana na visini“ (Mt. 21, 9), pozdravljao je jevrejski narod Hrista u nedelju, a već u petak je zahtevao Njegovu smrt. Oni koji su očekivali zemaljskog vladara, vidjevši da onaj kome su odavali počast kao caru ne ulazi u Jerusalim da bi se zacario na zemaljskom prestolu, već nudi Carstvo koje nije od ovoga sveta, okrenuše se protiv Njega, i radosni usklici na Cveti pretvoriše se u uzvike mržnje na Veliki Petak.
Quote
08.04.2014, 20:21
Poruka: #4
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Veliki četvrtak

Srpska pravoslavna crkva, ali i svi hrišćani obeležavaju uspomenu na Tajnu ili Poslednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i pre svih, sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Taj praznik, koji se obeležava kao Veliki četvrtak, jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovečanstva.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hleb i podelivši ga apostolima rekao: "Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova".

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja greha".

Ove reči Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama pre pričešća, a veruje se da je dobro tog dana primiti pričešće.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, "postili na vodi", makar pet poslednjih dana.

Veliki ili Časni post traje sedam sedmica, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i poslednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Na liturgijama se vernici pričešćuju hlebom ili naforom - telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

U svim hramovima SPC-a na ovaj praznik se služi liturgija svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike, a uveče se čita dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, dok narod u crkvi kleči.
Quote
08.04.2014, 20:22
Poruka: #5
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Veliki petak

Nakon što ga je Juda izdao i što su ga tokom noći uhvatili, jevrejski prvosveštenici i narodne starešine predadoše Isusa Pontiju Pilatu, koja opra ruke i, dok je svetina vikala: „Rasprni ga, raspni“ (Jn. 19, 6), dade da ga išibaju i razapnu. Onda mu obukoše purpurni ogrtač, staviše na glavu trnov venac i popljuvaše. Izneo je svoj krst na Golgotu, gde su ga na njega razapeli, zajedno sa dva razbojnika. „A stajahu kod Isusova krsta mati njegova, i sestra i matere njegove Marija Kleopova, i Marija Magdalina“ (Jn. 19, 25), a od učenika samo Jovan Bogoslov. U 3 sata popodne Isus ispusti duh svoj, a Sunce se pomrači, zemlja zatrese i hramovna zavesa iscepa. Telo mu uze Josif iz Arimateje i položi u grob.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva.

Na Veliki petak se posti, jede se samo suvi hleb i pije voda. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom, koja simbolizuje Hristovu krv.

Na Veliki petak se ne peva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Veliki Petak


Nikada i ni u koje vreme istorije roda ljudskog niko nije stradao nevinije, nepravednije i dublje nego Gospod nas Isus Hristos. U kratkom vremenu, u toku nekoliko sati odigrala se pred ocima covecanstva jedna tragedija od univerzalnog znacaja u kojoj se javlja pred nama covecija slabost u svim oblicima i djavolska zloba puna zahvalnosti, vredjanja i ponizavanja, tjelesnog i dusevnog straha i bola. I sva ova tragedija dostize vrhunac u najsramotnijoj smrti, u raspecu na Krstu Onoga koji je dosao da spase i uputi na pravi put ogrehovljeni i pali rod ljudski. To je bilo najvece i najsramnije delo ljudi na zemlji, osuditi Gospoda i Boga svog, Onoga koji sve "bolesti nase nosi sa sobom, i cijom ranom mi se isceljujemo" (Isa. 53,14). Narod neznabozacki i vladari jevrejski se ujedinjuju protiv onoga koji je dosao da ih ucini blazenim. Njegovi ucenici ga napustaju, Petar ga se odrice; Juda ga izdaje, a pobesneli narod mu se ruga i uzvikuje: "Raspni ga, raspni"! A Hristos se u tom teskom trenutku moli za narod svoj Gospodu Bogu Ocu svome i smireno kaze: "Oce, oprosti im, jer ne znaju sta cine" (Luk.23,24). Moli se Hristos u mukama svojim za sve one kojima je dosao, za narod svoj, za ljubav svoju. Preklinje Oca Nebeskog Stvoritelja Vaseljene da ima milosti prema onima koji razapinju Sina Njegovog, i protive se volji Onoga koji voli coveka.

Sunce se pomraci i zemlja zadrhta od straha zbog zlocina koji se na njoj izvrsi. Preplaseni narod koji samo dan prije govorase: "Krv Njegova na nas i na decu nasu", bezi bezobzirno sa Golgote, da ne bude svedok daljih izliva gnjeva nebeskog. Bjezeci od mesta zlocina, video je narod, Krst Hristov cak i kada mu je bio ledjima okrenut, i kada je daleko od njega, stalno mu je izlazio pred oci i u snu i na javi. Samo je mati Hristova Marija sa apostolom Jovanom ostala pod Krstom gorko ridajuci za sinom svojim i Gospodom nasim.

O kakvog li bezumlja narodnog, o kakvog li bestidnog cina, o kakve li zalosti i tuge neprebolne. O kako stravican bese onaj dan Veliki Petak, ako se on uopste moze nazvati dan a ne noc bez svetlosti i sa neba i sa zemlje.

Ovo je dan sveljudskog pokajanja; dan kada je svako pricanje suvisno; dan kada plac treba da se cuje iz dubine duse celog covecanstva, i da nas vodi ka izmirenju sa bozanskom zrtvom Hristovom. O, kako bi to bilo divno kada bi se ceo Pravoslavni rod pokajao. Kako bi onda zasijalo Pravoslavlje u svom svetom sjaju, i kako bi tek onda zasvetlilo lice nasega naroda! Ali, da bi se sav narod pokajao, potrebno je da se svaka pojedina dusa pokaje. Vinograd je orezan tek kada je svaka loza orezana, a vocnjak je okalemljen tek kada je svaka vocka okalemljena. Tako ce se i narod preporoditi, kada se svaka dusa preporodi. A pocetak preporodjaja jeste pokajanje. Samo pravednici i pokajnici mogu se istinski radovati svetlom Vaskrsenju Gospoda. Samo oni mogu videti slavu koja ih ceka kao decu Bozju, kao sinove i kceri Cara Nebeskog. I sva stradanja koja dolaze u danasnje vreme za njih ne predstavlja nista u odnosu na slavu koja ih ceka.

Sto se vise priblizavamo najvecem prazniku - Vaskrsenju Hristovom, to sve vise osecamo da ono nije uporedivo ni sa jednim drugim stradanjem, da je On umro kao pravednik za nepravedne, sveti za gresnike, i da je On svojom krvlju oprao grehe paloga sveta. Zato svi mi Pravoslavni hriscani svake godine se secamo casnog stradanja Hristovog. Osecamo i molimo se izmirujucoj zrtvi Bozanske beskrajne ljubavi. Zato se na Veliki Petak i molimo raspetom i postradalom Hristu kroz pesmu: "Iskupio si nas od praroditeljske kletve, casnom Krvlju Svojom Gospode, na Krstu si razapet i kopljem proboden, da bi nama ljudima izlio besmrtnost, Gospode Boze, Spasitelju nas, slava Tebi i Tvom Bespocetnom Ocu i Duhu Svetome koji zivot daje, sada i uvek i u vekove vekova". Amin.

jerej Branko Topalovic
Quote
08.04.2014, 20:22
Poruka: #6
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Velika subota

U subotu po raspeću, dođoše prvosveštenici i fariseji kod Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba. Ovo su uradili zato što su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti Njegovo Telo, i tako će narod poverovati da je Isus vaskrsao, kao što je i najavljivao, “Poslije tri dana ustaću” (Mt. 27, 63). „Reče im Pilat: Imate stražu, idite te utvrdite kako znate. A oni otišavši utvrdiše grob sa stražom i zapečatiše kamen“ (Mt. 27, 65-66). Na Veliku Subotu, telom u grobu, a dušom u Adu, Hristos je razrušio vrata pakla. Smrt koja je do tada vladala nad preminulim dušama, pobegla je od Spasitelja. Tada je Gospod duše pravednika iz ada uveo u rajska naselja.
Quote
08.04.2014, 20:23
Poruka: #7
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Na dan praznika


Na vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u Litiju oko crkve. Posle trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svećom i kadionicom peva tropar Vaskrsa: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova! Otvaraju se dveri i ulazi se u hram gde je uklonjen grob Hristov.
Nastavlja se uskršnje jutrenje posle koga sledi uskršnja liturgija.
Na kraju liturgije svi vernici se pozdravljaju rečima: „Hristos vaskrse”, i potvrđuju svoju veru sa: „Vaistinu vaskrse!”

Uz ovaj praznik pravoslavni u Srbiji su očuvali i niz narodnih običaja i verovanja, dali mu i etnološko, sociološko i religijsko značenje. U mnogim krajevima održao se običaj da se svaki čovek kada se na Uskrs probudi, protrlja crveno obojenim jajetom po licu, verujući da će tako bit zdrav i rumen. U mnogim mestima uobičajilo se da se za ovu priliku odvaja jaje koje je prvo obojeno te godine. U Levču i Temniću su se za Uskrs umivali vodom u kojoj je prenoćilo crveno obojeno jaje, a deci su davali da otpiju gutljaj crvenog vina radi zdravlja. Prema narodnom običaju uskršnje jaje nije valjalo nositi za stokom, pa zato čobani nisu za Uskrs uzimali šareno bojena jaja. Naročito se izbegavalo nošenje i uzimanje cvenih jaja da se stoka ne bi međusobno klala i krvila. Jedan lep običaj održao se i u srpskim varošima i na selu, a to je da svaki ukućanin za Uskrs treba da dobije novu obuću i odeću, ili bar nečim da se ponovi. Na Uskrs počinje da se jede mrsna hrana. U Šumadiji se ovog dana u svakom domaćinstvu klao brav. U Homolju se po pravilu klalo prase, ako je Uskrs pre Đurđevdana, a jagnje ako je posle Đurđevdana. U mnogim selima i varošicama bio je običaj da se meštani okupe na zajednički uskršnji ručak, obično kod osveštanog drveta ili crkve, a posle se vesele pesmom i kolom. U sva ti uskršnja dana i danas se ponekad održavaju mesne svetkovine – zavetine ili litije. Uskrs je i prvi praznik koji se slavi od apostolskih vremena. Kao središnji praznik crkvene godine, on se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova.
Quote
08.04.2014, 20:23
Poruka: #8
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Istorija u svetlu Biblije

Prema jevanđeljima Isus Hrist je izdahnuo razapet na krst na jevrejski dan spremanja, koji hrišćani svetkuju kao Veliki petak. Istog dana Hrista su njegovi učenici Josif i Nikodim sahranili, izmolivši dozvolu od Pontija Pilata da ga skinu sa krsta. Treći dan, u nedelju, kada su mironosice stigle pred pećinu u kojoj je Hrist bio sahranjen, na grobu su našle belog anđela, otvorenu kamenu ploču, koja je pokrivala stenu groba, usnule stražare Pontija Pilata koji su čuvali grob i prazan grob. Tada se Jerusalimom i Izraleom a potom i svetom prenela vest o Hristovom vaskrsnuću. Uskrs Hrišćani nisu od početka svetkovali u isto vreme u godini. Da bi se obeležavanje ovog praznika datumski ujednačilo, car Konstantin je sazvao prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine. Na tom saboru osuđeni su oni hrišćani koji praznuju Uskrs istovremeno sa Jevrejima sa Pashom. Pravilo koje je crkva ustanovila jeste praznovanje u prvu nedelju koja dolazi iza prvog punog meseca posle prolećne ravnodevnice. Prema tome Uskrs, zavisno od pojave punog meseca, nakon prolećne ravnodnevnice može da padne najranije 4. aprila, a najkasnije 8. maja po gregorijanskom kalendaru. U ovom drugom slučaju Đurđevdan pada na Veliki petak. Pravoslavna crkva je ostala dosledna ovom pravilu određivanja padanja datuma Uskrsa, a katolička je odstupila od ovog pravila 1583. godine, pa je nakon milenijuma istovremenog svetkovanja kod svih hrišćana, prekršena odluka Nikejskog sabora.

Praznični kalendar

Uskrs je pokretni praznik, koji uvek pada u nedelju. U kalendarskom pogledu, Uskrs je osnova hrišćanske godine, jer se prema njemu, kao prema glavnom pokretnom prazniku pomeraju dani i praznici u prvom delu godine. Od pripremnih sedmica za uskršnji post, pa sve do petrovskog posta. Taj pokretni deo kalendara najranije može početi pripremnim sedmicama za post u trećoj sedmici janura, a poslednje sedmice ovog pokretnog perioda mogu biti početkom jula, kada najkasnije mogu pasti Petrove poklade.
Quote
08.04.2014, 20:23
Poruka: #9
Nije na vezi
Uskrs, praznik nad praznicima
Šareno jaje uskršnji simbol

Domaćice i deca šaraju jaja trudeći se da svako bude što lepše i drugačije. Jaja se kuvaju na Veliki četvrtak ili Veliki petak u vodi u koju se doda malo osveštane vodice, koju je sveštenik osveštao u toku vaskršnjeg posta. Jaja se šaraju voskom i boje u lukovini ili nekoj veštačkoj boji. Na kuvanim jajima se ispisuju poruke: Hristos vaskrse, Srećan Vaskrs, prva slova imena onih kojima su namenjena... U mnogim našim krajevima, prvo jaje koje se spusti u vodu čuva se u kući do sledeće godine. Zovu ga različito: čuvarkuća, čuvar (čuvar zdravlja, čuvar polja od leda), izmamak...
Vaskrs je praznik koji najviše vole deca. Tucaju se jajima i takmiče se čije je najtvrđe. Razbijeno jaje se predaje pobedniku i on nastavlja dalje da se takmiči. Kod nas se u Mokrinu održava svake godine „svetsko prvenstvo“ u tucanju jajima.

Početak običaja farbanja jaja za Uskrs, potiče iz ranih hrišćanskih vremena kada je sveta Marija Magdalena, sledbenica Isusa Hrista, došla u Rim. Izašavši pred cara Iberija, poklonila mu je crveno farbano jaje i pozdravila ga je rečima: „Hristos vaskrse!”
Od tada i zauvek u dane Hristovog vaskrsenja odgovor je: „Vaistinu vaskrse!” Jaje je simbol života i plodnosti, a za njega su vezana mnoga narodna verovanja. U predanjima i mitovima mnogih naroda ono se pojavljuje kao simbolj Vaseljenje koja je nastala iz jajeta. Simbolizje stvaralačku snagu božanstva i prirode. Po starom kineskom verovanju i sam čovek nastao je iz jajeta. U drevnoj indijskoj kosmogoniji kaže se da je iz zlatnog jajeta iznikao tvorac iz koga je nastao svevišnji bog Brama koji stvori nebo i zemlju. U narodnim verovanjima i običajima u Srbiji uskršnje jaje ima veliki značaj. Naši preci su vrlo dobro znali kojim biljem mogu omastiti - obojiti uskršnja jaja. U crveno su bojena jaja kuvanjem - broća, zatim varzilom, žuto-crveno - kuvanjem ruža, crveno mrko - kuvanjem u listovima mente, svetlocrvenkasto - šljivove kore. Žutu boju daju kuvana lukovina, mlečika, kukurek, kopriva, dud, dunja, smreka, breza... Mrku boju daje orahovina, cerovina i ceđ, zelenu seme koprive i koren patlidžana, a plavu divlji zumbul....
Quote
Cevap yazOdgovori 


Skoči na Forum:

Boemi | Kontakt | Povratak na Vrh | Lite (Arhivski) Oblik


Powered By smboemi.com Boemi Forum, © 2008-2024Boemi Forum.

Sva prava zadrzana Boemi Forum